Istaknuto

Istaknute objave

Pretres u Ministarstvu sigurnosti: Spašavanje BIA-inog saradnika Adisa Drnde

Zbog nedopuštenih kontakata sa službenicima srbijanske BIA-e, inspektor SIPA-e Adis Drnda nije prošao sigurnosne provjere, saznaje Istraga.ba. Njemu je Ministarstvo sigurnosti BiH trebalo oduzeti dozvolu za pristup tajnim podacima, što bi u konačnici značilo njegovo otpuštanje iz Državne agencije za istrage i zaštitu. Stoga je Tužilaštvo BiH, kako bi spriječilo uklanjanje Drnde iz SIPA-e, izdalo naredbu da se saslušaju službenici Ministarstva sigurnosti BiH koji rade u Sektoru za zaštitu tajnih podataka. Među saslušanima je i Mato Miletić, šef tog Sektora, koji je ove sedmice upozorio VSTV da i u pravosuđu rade osobe koje nemaju pristup tajnim podacima. Akcija Tužilaštva uslijedila je na osnovu anonimne prijave, a naredbu za saslušanje izdao je državni tužilac – Oleg Čavka, čiji prvi saradnik Adis Šečić nije prošao sigurnosne provjere, te formalno nema pristup tajnim podacima. No, vratimo se primarnom razlogu tužilačke akcije u Ministarstvu sigurnosti BIH.

Adis Drnda je pripadnik SIPA-e koji godinama održava dobre veze s Ambasadom Saudijske Arabije u Sarajevu, a tokom predizborne kampanje za opće izbore u Fahdovu džamiju u Sarajevu sa sobom je vodio i aktualnog federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljošu Čamparu. Drnda je Čamparu povezao sa selefijskim pokretom u BiH i po njihovim su mesdžidima prikupljali glasove za ovog bivšeg SDA-ovog kadra. Veze Čampare sa selefijskim pokretom nedavno je na svom facebook profilu potvrdio i “šejh Samir Avdić”, koji je napisao da su njegovi  sljedbenici “polagali nade u ministra Čamparu” s kojim su imali kontakte tokom kampanje 2018. godine. Te veze je, rekosmo, uspostavio Adis Drnda, pripadnik SIPA-e i prijatelj Aljoše Čampara kojem je još 2010. godine po naredbi Tužilaštva BiH pretresena kuća zbog povezanosti s najradikalnijim selefijskim ogrankom – tekfirlijama. Drnda, međutim, nikad nije optužen, a nakon toga slijedi njegov strelovit uspon u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Nakon što je postao šef Odjela za praćenje u Regionalnoj kancelariji SIPA-e u Sarajevu, Drnda je uspostavio saradnju s porodicom Čampara. Iako policijski službenik, aktivno je učestvovao u predizbornim aktivnostima SDA, što dokazuje i ova fotografija nastala neposredno prije izbora 2018. godine.

Aljoša Čampara i Adis Drnda (zaoruženi) tokom kampanje 2018. godine

Nakon što je utvrđeno da je počeo zloupotrebljavati svoju poziciju, a za interes Aljoše Čampare, Drnda je uklonjen iz Odsjeka za obavještajne poslove, te je prebačen na drugo radno mjesto. No, on je nastavio sa sumnjivim aktivnostima. U septembru ove godine svoje je nadređene obavijestio da putuje u rodni Sandžak, kako bi prisustvovao svadbi člana porodice. Međutim, Drnda je to odsustvo iskoristio i za odlazak u Beograd, gdje se tajno susreo sa službenicima srbijanske obavještajne agencije BIA. Nedugo nakon toga, na portalu Pressmedia, čiji je osnivač porodica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare “ekskluzivno” se pojavio dokument kojim se navodno dokazuje da predsjednik Suda BiH Ranko Debevec posjeduje državljanstvo Španije. Na dokumentu su vidljivi podaci iz baze beogradskog aerodroma Nikola Tesla.

Ekskluzivni dokument iz Beograda nakon Pressmedie objavili su i portali iz Banja Luke, a sve je na kraju “potvrdila” i Radio-televizija Republike Srpske. U SIPA-i sumnjaju da je te dokumente iz Beograda u Sarajevo donio upravo Adis Drnda.

Iako je za svoj susret s operativcima BIA-e Drnda u SIPA-i dijelom napravio alibi, sigurnosne agencije susjednih država dokumentovale su njegove kontakte o čemu su obaviještene i sigurnosne agencije u BiH. Uslijedila je, potom, prijava unutrašnjoj kontroli SIPA-e, nakon čega je Drnda službenike SIPA-e koji su ga “izdali” anonimno prijavio. Ipak, to mu nije mnogo pomoglo, jer je prošle sedmice pokrenuta procedura za oduzimanja dozvole za pristup tajnim podacima. No, prije nego je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo konačni stav, na adresu Tužilaštva BiH je pristigla anonimna prijava protiv osoba koje vrše provjere dozvola za pristup tajnim podacima. Glavna tužiteljica Gordana Tadić je anonimnu prijavu prebacila u nadležnost tužioca Olega Čavke koji je ekspresno naredio saslušanje Mate Miletića i drugih službenika Ministarstva – koji bi trebali donijeti konačnu odluku o Adisu Drndi. Vijest o akciji u Ministarstvu sigurnosti odmah je završila na Avazu Fahrudina Radončića, a potom i na fake portalima Pressmedia i Raport.

Da je Drnda operativac vjeran Čamparama, ali i čelnicima HDZ-a, dokazuje i nedavna večera u jednom sarajevskom restoranu. Tamo su se, naime, sreli državni tužilac Dubravko Čampara, njegov brat Aljoša, zatim Adis Drnda, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović i potpredsjednik HDZ-a BiH Mijo Krešić. Na toj je večeri dogovarano imenovanje Dubravka Čampare za glavnog federalnog tužioca, ali i Adisa Drnde na mjesto ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, o čemu je javnost izvijestila Pressmedia Aljoše Čampare. Ukoliko mu, pak, bude oduzeta dozvola za pristup tajnim podacima, Drnda ne bi mogao biti imenovan za ministra. Stoga je uslijedila “munjevita” akcija Olega Čavke, pod nadzorom državnog tužioca Dubravka Čampare.

Zenički MUP obaviješten: SOA ponovo selefijama nudila da “odrade nešto” u mesdžidu Stranjani

Službenici hrvatske obavještajne agencije SOA-e ponovo ucjenjuju bh. državljane i nude im da “odrade nešto” u selefijskom mesdžidu Stranjani kod Zenice. O svemu tome početkom oktobra ove godine obaviješten je MUP Zeničko-dobojskog kantona, saznaje Istraga.ba.

Bh. državljanin Halid B., čiji je otac arapskog porijekla (otac otišao na ratište u Siriju), a majka Bosanka, pozvao je 3. oktobra pripadnike MUP-a Ze-DO kantona i obavijestio ih da se nalazi na privremenom radu u Hrvatskoj, te da službenici SOA-e na njega vrše pritisak da radi za obavještajnu agenciju susjedne države.

službena bilješka MUP-a Ze-Do

“Tokom telefonskog razgovora mi je u kratkim crtama ispričao da pripadnik SOA-e na njega vrši pritisak na način da od njega traži da radi za navedenu obavještajnu agenciju, a da će mu zauzvrat riješiti bolji status u Republici Hrvatskoj, polaganja vozačkog ispita i druge benefite. Halid B. mi je u razgovoru rekao da bi on trebao da “odradi” nešto u mesdžidu u Strnokosima-Stranjani, područje grada Zenica (mesdžid koji egzistira i u kojem se okupljaju pripadnici tzv. vehabijsko-selefijskog pokreta, a koji nije ušao u sastav IZ BiH)”, navedeno je u izvještaju koji su 7. 10. ove godine sačinili pripadnici MUP-a ZDK.

Policijski inspektori su procijenili da je informacija “tačna bez sumnje”.

Podsjećamo, sigurnosnim agencijama u BiH prije skoro dvije godine javio i Harun Čelenka, selefija iz Zenice nastanjen u Travniku koji je ustvrdio da su mu službenici hrvatske SOA-e nudili da prebaci oružje u mesdžid Stranjani kod Zenice. Dakle, isti mesdžid u kojem je i Halid B. trebao “odraditi” nešto. Čelenku je, podsjećamo, obrađivao službenik SOA-e po imenu Davor.

„Od mene je tražio da prenesem iz Doboja ruksak oružja, da li je to eksploziv, oružje, nisam bio siguran. To sam trebao da uzmem u Doboju, a da to negdje ostavim kod mesdžida u Stranjanima. Ja gore nikad nisam ni bio. Oni bi to javili policiji u Bosni, koja bi našla to oružje gore. Kao, akcija bi se izvela da selefije imaju oružje“, ustvrdio je tada Harun Čelenka, priloživši i prepisku sa hrvatskim obavještajcem kojeg je momorisao kao Davor Mehaničar.

Poruke službenika SOA-e i Haruna Čelenke

Da je SOA imala konakte sa ovim svjedokom potvrdio je i direktor te obavještajne agencije Daniel Markić.

“Mi smo sa H.Č. razgovarali, mi znamo tko je on”, rekao je 21. marta prošle godine direktor SOA-e.

Nakon što je ova priča dospjela u javnost, reagiralo je Tužilaštvo BiH koje je, u roku 12 dana, ekspresno saopćilo da neće voditi istragu u ovom predmetu, jer “nema osnovane sumnje”. Postupajući tužilac bio hrvatski državljanin Oleg Čavka, koji je, prema informacijama Istrage, tokom “provjera” vršio pritisak na svjedoka Haruna Čelenku da promijeni svoj iskaz.

Osim Čelenke bh. policijskim i sigurnosnim agencijama kasnije se javilo više od deset bh. državljana koje je SOA tjerala na saradnju, ucjenjujući ih oduzimanjem radne dozvole. Od svih njih su tražili informacije o terorističkim kampovima u BiH. U pitanju su, uglavnom, bh. državljani na privremenom radu u Hrvatskoj. Osim radnika, SOA je ucjenjivala i jednog od studenata koji su živjeli u Zagrebu.

“Nalazili smo se na kafi u Leggieru u Lastovskoj ulici, bili smo često u MC Donaldsu. Nudio mi je ponekad novac, a nerijetko je na mene vršio pritisak. Prijetio mi je protjerivanjem iz Hrvatske. Tražio je od mene šifru mog Facebook profila. Tražili su od mene da idem u mesdžid Oaza u Zavidovićima gdje se okupljaju selefije. Tražili su od mene da idem u Gornju Maoču i Bočinju, pa da boravim tamo određeni period. Odbio sam”, svjedočio je bh. državljanin E.O., kojeg su, potom, protjerali iz Zagreba.

Ovaj svjedok nikad nije saslušan u Tužilaštvu BIH kojim rukovodi državljana Republike Hrvatske Gordana Tadić.

“To su hrvatska Obavještajno-sigurnosna agencija SOA i Obavještajno sigurnosna agencija BiH OSA morale riješiti između sebe i to ni u kom slučaju nije smjelo izaći u javnost, jer je to dovelo do uznemiravanja građana”, kazala je tada Gordana Tadić, koja je predmet SOA, rekosmo,  dodijelila još jednom hrvatskom državljaninu – Olegu Čavki.

Kako nikakve pravosudne reakcije nije bilo iz BiH, SOA je nastavila sa pritiscima na bh. državljane iznuđujući od njih iskaze kojima bi BiH povezali sa terorizmom. U septembru ove godine, hrvatska obavještajna agencija objavila je javni izvještaj u kojem direktno pominje BiH u kontekstu terorizma.

“Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak ‘džihadista’ iz Sirije i Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stepen radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama”, navedeo je u dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH.

U jesen prošle godine francuski predsjednik Emanuel Macron nazvao je BiH tempiranom bombom zbog navodnih veza sa terorizmom. Direktor hrvatske SOA-e Danijel Markić posjeduje francusko državljanstvo. Hrvatski mediji su 2016. godine, najavljujući njegovo imenovanje za direktora Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske, objavili da je Daniel Markić “čovjek sa odličnim vezama u obavještajnim službama Francuske”. Markića je u svojoj knjizi pominjao i francuski obavještajac Philippe Rondot, poznat po hapšenju teoriste Karlosa Šakala.

Krajem prošle sedmice Hrvatski narodni sabor sa Draganom Čovićem na čelu “podržao je francuskog predsjednika Macrona u njegovoj borbi protiv terorizma.

“Kao krovna politička institucija Hrvata u BiH, HNS BiH pruža punu potporu predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu u borbi protiv islamskog terorizma. Hrvati Bosne i Hercegovine osjetili su posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tijekom rata u BiH 1992.-1995., a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997., ubojstva hrvatskih policajaca u Središnjoj Bosni, te ubojstvom članova katoličke obitelji Anđelić na Badnjak 2002.”, navedeno je u saopćenju HNS-a, koje je naišlo na brojne osude u Sarajevu.

 

Čampara se uzalud izjasnio kao Ostali: OHR obavijestio VSTV da Bošnjak može biti glavni tužilac FBiH

Ured visokog predstavnika BiH  i Ustavni sud FBiH obavijestili su Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH da trenutno ne postoje smetnje da Bošnjak bude imenovan na poziciju glavnog tužioca Federacije BiH, saznaje Istraga.ba.

VSTV je, podsjećamo, na oktobarskoj sjednici zatražio stav OHR-a  i Ustavnog suda FBiH u vezi sa odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima predstavnici jednog konstitutivnog naroda ne mogu držati više od dvije od ukupno šest najbitnijih pozicija u Federaciji. Milan Tegeltija i njemu odani članovi VSTV-a smatrali su da Munib Halilović, bez obzira na to što je bio prvorangirani na testiranju, ne bi mogao biti imenovan za glavnog federalnog tužioca, jer Bošnjaci drže funkciju premijera Federacije (Fadil Novalić) i predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBIH (Mirsad Zaimović). Takvo Tegeltijino tumačenje bi omogućilo Dubravku Čampari da postane glavni tužilac FBiH jer se on izjasnio kao Ostali. No, 10. novembra na adresu VSTV-a je stiglo pismo koje je potpisao visoki predstavnik Valentin Inzko.

OHR-ovo pismo VSTV-u

“Smatramo da bi se imenovanje na ove pravosudne pozicije moglo izvršiti odmah, uzimajući, pritom, u obzir isključivo pozicije popunjene nakon Općih izbora 2018. godine”, napisao je Inzko.

OHR, dakle, smatra da se u ovu kvotu mogu računati samo pozicije dodijeljene nakon 2018. godine. To znači da se funkcija federalnog premijera Fadila Novalića ne računa u ovu kvotu jer je on imenovan prije 2018. godine.  Nakon izbora 2018. godine imenovani su samo predsjedavajući Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Predstavničkim domom rukovodi Bošnjak Mirsad Zaimović, dok je na čelu Doma naroda FBiH Hrvat Tomislav Martinović. Osim premijera FBiH te predsjedavajućih oba doma Parlamenta FBiH, među šest najbitnijih pozicija su predsjednik Vrhovnog suda FBiH, predsjednik Ustavnog suda FBiH i Glavni federalni tužilac. Na čelu Ustavnog suda FBiH je Kata Senjak, a ona se izjašnjava kao Hrvatica. Kako tom konstititivnom narodu pripada i pozicija predsjedavajućeg Doma naroda FBiH, Hrvat ne bi mogao biti na čelu Tužilaštva Federacije BiH. No, bošnjački kadar može biti, jer taj konstitutivni narod trenutno drži samo jednu funkciju, a to je ona predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH.

Stav identičan onom OHR-ovom ima i Ustavni sud Federacije BiH koji je, također, 10. novembra dostavio pismo VSTV-u.

“Jedini odgovor koji može da da ovaj Sud, a to je da su sada nesporno popunjene pozicije i to: dvije iz reda hrvatskog naroda (predsjedavajući Doma naroda FBiH i predsjednik Ustavnog suda FBiH) i jedna pozicija iz reda bošnjačkog naroda (predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH)”, navedeno je u pismu Ustavnog suda FBiH.

Pismo Ustavnog suda FBiH dostavljeno VSTV-u

Situacija je, dakle, jasna. VSTV nema više nikakve smetnje da Muniba Halilovića postavi za glavnog tužioca Federacije BiH koji je bio prvorangirani na listi kandidata. No, to nije scenarij koji su na večeri u jednom sarajevskom restoranu dogovorili Dubravko i Aljoša Čampara, zatim HDZ-ov potpredsjednik Mijo Krešić, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović, te službenik SIPA-e Adis Drnda.

braća Čampara – prvi Bošnjak, drugi Ostali

Tada je, naime, dogovoreno da se Dubravko Čampara izjasni kao Ostali, što bi mu omogućilo imenovanje, jer je Tegeltija i ostali bili stava da Munib Halilović ne može biti izabran zbog toga što Bošnjaci “drže” dvije od ukupno šest najbitnijih pozicija u FBiH. Međutim, OHR i Ustavni sud Federacije smatraju da je samo jedna bošnjačka pozicija popunjena, jer Fadil Novalić nije obnovio mandat nakon izbora 2018. godine. Čampara se, tako, od favorita pretvodio u autsajdera u utrci za poziciju Glavnog tužioca FBiH. Stoga je, nakon ovih stavova, za očekivati da VSTV sa Milanom Tegeltijom na čelu poništi konkurs čiji mu rezultati ne idu u prilog.

Elvir Klempić govori za Istragu: “Iz Potočara sam izašao na kamionu, bio sam izbjeglica i sad pomažem američkom predsjedniku. Nevjerovatno”

“S mamom i nenom sam izašao na kamionu iz Potočara. Te 1995. godine sam imao četiri godine. Otac je prešao preko šume. Čekali smo ga u Tuzli, a kasnije smo živjeli u Banovićima kao izbjeglice”, prisjeća se u ekskluzivnom razgovoru za Istragu Elvir Klempić,  Vlaseničanin koji je bio među pedeset najbitnijih ljudi izbornog štaba novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.

U trenucima dok smo razgovarali, bio je na ulici. Proslavljao je Bidenovu pobjedu.

“Od izbjeglice, do ovog sada. Pomogao sam, onoliko koliko sam mogao, nekome da postane američki predsjednik. Nevjerovatan osjećaj”, kaže nam Klempić.

Od jula 1995. godine do 2001. Elvir je živio u Banovićima. Onda je, kao devetogodišnjak, s porodicom preselio u Ameriku, u saveznu državu Iowa. Baš u Iowi skoro dvije decenije kasnije, na unutarstranačkim demokratskim izborima Joe Biden je započeo svoj put prema Bijeloj kući. Elivir Klempić je bio dio izbornog štaba, zadužen za etničke skupine.

“Mislim da sam prvi Bosanac koji je na ovom nivou učestvovao u kampanji za američkog predsjednika. Ja sam bio zadužen za odnose s etničkim grupacijama u svih 50 američkih država. Nekih 17-18 etničkih grupacija, od Balkana, Bliskog Istoka, Afrike, čitave Evrope. Ja sam bio zadužen za to. Moj posao je bio da okupljam sve te etničke grupacije”, objašnjava Klempić svoju ulogu.

I, pitam ga, ko je presudio?

“Presudili su Poljaci i Bosanci. Pennsylvania, Goergia, Wisconsin, Michigan. Kao prvo, Bosanci su prvi put na ovim izborima izašli da glasaju masovno. Znači, nešto što se nije vidjelo prije i to je naročito došlo do izražaja u Pennsylvaniji i Georgiai. A Poljaka imate 11 i po miliona u SAD-u. Veoma jaka etnička zajednica koja je 2016. godine, nevjerovatno, glasala za Donalda Trumpa. Sada smo to promijenili, jer smo pojačali angažman da ih prebacimo na stranu demokrata. Oni su bili presudni u Pennsylvanijii i Wisconsinu. Dali smo im neku nadu da razumiju da su dio ovog društva”, kaže Klempić.

Na kraju se sve vratilo. Joe Biden je pobijedio u utrci za američkog predsjednika.

“Nevjerovatna  pobjeda. Nevjerovatna. Godinu i po dana smo radili na tome. Vratili smo se iz mrtvih dva-tri puta. Niko nije vjerovao da ćemo ovo uraditi, da ćemo ovo završiti. Ovo je kampanja koja je učinila da ljudi širom Amerike drugačijih nacija i drugačijeg porijekla budu dio ovoga. Ovo se tiče i naše bh. dijaspore”, euforično će Klempić.

A da li će, nastavljam s pitanjima, adminstracija novozabranog predsjednika Bidena pojačat angažman na Balkanu, a posebno u BiH?

“Ovo će promijeniti američku politiku na Balkanu, jer imate osobu koja razumije Balkan. Kao drugo, predsjednik Bajden ima veliko iskustvo. Treće, osobe koje su sada povezane s našim timom, a koje će u budućnosti biti povezane sa administracijom veoma dobro poznaju Balkan. Radili su na odnosima SAD-a sa Balkanom. I to nije samo BiH, već je to i Srbija, i Albanija, i Hrvatska, i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija. Ovo su osobe koje veoma dobro razumiju tu regiju i veoma dobro razumiju šta je bilo devedesetih godina i žele da BiH postane dio NATO saveza i EU. Angažman SAD-a će biti mnogo veći”, zaključuje Klempić u razgovoru za Istragu.

Na pitanje da li će dobiti neku visoku funkciju u budućoj administraciji, Klempić je kroz smijeh odgovorio: “ostajem uz predsjednika Bidena”.

 

 

Šta pokazuju izborni rezultati: Sebija Izetbegović i njeni učenici porazili SDA, ljevica nestaje u Sarajevu

SDA nije nepobjediva. I to je najbolja vijest jučerašnjih izbora. Ali loša vijest je da SDA mogu poraziti samo njeni učenici. Mnogo je razloga za SDA-ov debakl u Sarajevu. Rehabilitacija ratnih kadrova poput Fikreta Prevljaka i Nedžada Ajnadžića, Izetbegovićeva otuđenost od vlastitog naroda i stranačkog kadra, vođenje dvorske politike, insistiranje na neelokventnim kadrovima koji se u javnosti nisu smjeli suočiti s političkim protivnicima, opterećenost korupcijskim aferama, gubitak kontrole nad medijima koji su im godinama služili … Ipak, nijedan od navedenih razloga nije bio poguban po SDA u onoj mjeri u  kojoj je bila pogubna Sebija Izetbegović i njena želja za apsolutnom vlašću. I tu njenu ambiciju i potrebu za kontroliranjem svih procesa maestralno su iskoristila njena dva politička čeda – Elmedin Dino Konaković i Aljoša Čampara. Prvi je koristio svoje sposobnosti u javnim nastupima i od sebe gradio kult ličnosti u desničarskim krugovima, a drugi je svoje veze sa novinarima, koje je, kasnije, zapošljavao u svom kabinetu, koristio za diskreditaciju političkih protivnika. I u svemu tome im je pomogla njihova politička majka – Sebija Izetbegović koja je svojim potezima urušavala zdravstveni i politički sistem Kantona Sarajevo.  Zapravo, SDA je porazila samu sebe.

Stari Grad

Ibrahim Hadžibajrić je apsoltuni pobjednik u Starom Gradu. Do nogu je potukao svog protukandidata iz SDA Jusufa Pušinu. Novi stari načelnik Starog Grada je do 2012. godine bio kadar SDA kojeg je proizvela tzv. Bakijska grupa oko koje su se okupljali naročito desno orjentirani kadrovi te Stranke. U utrci za Općinsko vijeće Stari Grad Hadžibajrićeva Nezavisna BH lista je prva. Druga je SDA, a na trećem je mjestu Narod i pravda Elmedina Konakovića. Dakle, prve tri stranke u Starom Gradu su direktno povezane sa SDA. Predsjednik NBL-a i načelnik bio je kadar SDA kao i predsjednik i osnivač NiP-a Elmedin Konaković. Prema nepotpunim rezultatima, ove tri stranke su osvojile skoro devet hiljada glasova. S druge strane, lijevo orjentirane partije SDP, SD, Naša stranka i DF osvojili su zajedno 3500 glasova. U najboljem slučaju, u Starom Gradu desno orjentirane partije osvojile su duplo više glasova od lijevo orjentiranih partija.

Centar

Srđan Mandić kadar je Naše stranke i on je jedini načelnik u Kantonu Sarajevo koji dolazi iz ljevičarskih partija. U utrci za načelnika ponizio je SDA-ovog kandidata Nedžada Ajnadžića osvojivši duplo više glasova od njega. No, ne treba zaboraviti da su Mandića podržale četiri partije, među kojima je i Narod i pravda Elmedina Konakovića koja je kandidatu Naše stranke obezbijedila rubne dijelove općine Centar na kojima su tradicionalno trijumfovali kandidati SDA. Kada je u pitanju Općinsko vijeće Centar, Naša stranka je prvorangirana sa 3100 glasova (prebrojana polovina glasova). Na drugom mjestu je NiP sa oko 3000 glasova, dok je SDA treća sa 2500 glasova. SDP je četvrti sa 1500 glasova, Plaftorma za progres je peta, SBB šesti, DF sedmi … Zbroje li se glasovi lijevih partija u Centru, zajedno bi izašli na oko 6000 glasova. S druge strane, SDA i stranka proizašla iz SDA – NiP osvojili su malo manje od 6000 do sada prebrojanih glasova. Dakle, i u Centru je Narod i pravda odigrala ključnu ulogu i bit će druga politička snaga, što, opet, dokazuje da i u toj sarajevskoj općini vladaju bivši članovi SDA.

Novo Sarajevo

Hasan Tanović je u utrku za načelnika Općine Novo Sarajevo ušao kao “nezavisni kandidat”. No, na kraju kampanje zvanično je predstavljen kao kadar Naroda i pravde. U utrci za načelnika Tanović je od SDA-ovog kandidata Nedžada Koldže osvojio skoro tri puta više glasova. Tanoviću je ovo druga kandidatura u Novom Sarajevu, ali kao kandidat tada poprilično jakog DF-a Željka Komšića nije uspio pobijediti Koldžu. No, kao kandidat Naroda i pravde, Tanović je ponizio Koldžu.U utrci za Općinsko vijeće Novo Sarajevo Konakovićev NiP je ubjedljivo prvi. Nakon prebrojanih 24 hiljade glasova (od ukupno 28 hiljada), NiP je osvojio 6300 glasova. Na drugom mjestu je Naša stranka sa 3800, dok je treća SDA sa 3600 glasova. SDP je osvojio 2300, DF 1300, SBB 1100 … Zbroje li se glasovi SDA i NiP-a, desničarske stranke osvojile su preko 10 hiljada glasova. Lijevo orjentirane stranke SDP, NS i DF osvojile su oko 7500 glasova. Dakle, i u Novom Sarajevu će glavnu riječ voditi NiP bivšeg SDA-ovca Elmedina Konakovića i SDA.

Novi Grad

Ko god pobijedio u utrci za načelnik Novog Grada, suštinski se ne mijenja ništa. SDA-ov kandidat Semir Efendić je, za sada, u prednosti i osvojio je 20300 glasova, dok je NiP-ov kandidat Adnan Delić osvojio 19400 glasova. Koji god od njih dvojice da pobijedi, nečelnik Novog Grada će biti kadar desno orjentirane stranke. Kada je u pitanju borba za Općinsko vijeće Novi Grad vodi se velika borba između  SDA (10 300 glasova) i NiP-a ((9533 glasa). Naša stranka je na trećem mjestu sa 3700 glasova (prebrojano 80 posto ukupnog broja glasova), dok je SDP četvrti sa 2500 glasova. Slijede, potom, Platforma za progres, DF, SBB …  Dakle, SDA i NiP Elmedina Konakovića zajedno su osvojili 20 hiljada glasova u Novom Gradu, dok “ljevičarske partije”, za sada, jedva uspijevaju dosegnuti 8000 glasova. To znači da je u Novom Gradu desno orjentiranih birača duplo više od onih koji su lijevo opredijeljeni.

Ilidža

Bivši predsjednik Asocijacije mladih SDA na Ilidži, a sada kandidat Naroda i pravde Nermin Muzur ponizio je svog doskorašnjeg stranačkog kolegu Fikreta Prevljaka u utrci za načelnika Općine Ilidža. Konakovićev kadar osvojio je duplo više glasova od Izetbegovićevog kandidata Prevljaka u utrci za načelnika do sada neosvojive tvrđave SDA. Međutim, SDA je i dalje vodeća partija na Ilidži i prema do sada prebrojanim rezultatima osvojili su 7700 glasova. Odmah iza je NiP sa 7400 osvojenih glasova. SDP je treći sa oko 2000 glasova, a Plaftorma za progres i Naša stranka imaju po 1100 glasova. Zbroje li se glasovi “ljevice”, na Ilidži ima oko pet hiljada lijevo orjentiranih birača. Istodobno, SDA i NiP na Ilidži u zbiru imaju tri puta više glasova.

Hadžići

SDA-ov kandidat u Hadžićima Hamdo Ejubović pobijedio je u utrci za načelnika svog protukandidata iz NiP-a Enesa Kazića. Kada su u pitanju rezultati za Općinsko vijeće Hadžići, SDA je osvojila 4700 glasova, NiP je drugi sa 2907, Nezavisni blok Senada Šepića (također bivši kadar SDA) osvojio je 875 glasova, dok je četvrti SDP sa 795 glasova. Dakle, SDA i stranke nastale iz SDA u Hadžićima su osvojile 8500 glasova, dok su “lijeve” partije jedva dobacile do 3000 glasova.

Trnovo

Tradicionalno, Ibro Berilo je novi načelnik Općine Trnovo. Sada je bio kandidat SDA, dok je njegov bivši stranački kolega Elvedin Tatarević bio kandidat SDP-a. U borbi za Općinsko vijeće, SDA je ubjedljivo prva sa 1500 glasova, dok je SDP drugi sa 205. Treći je NiP Elmedina Konakovića. I ovdje su, dakle, desno orjentisane partije daleko ispred ljevičarskih.

Vogošća

Edin Smajić iz SDA ponovo je izabran za načelnika te općine. Njegov protukandidat Dženan Brkanić (NiP) osvojio je 1500 glasova manje. U utrci za Općinsko vijeće SDA je prva sa 4400 glasova, NiP ima 2500, SDP 1300, DF 1200 … Desno orjentisane partije i u Vogošći osvojile su duplo više glasova od ljevičarskih.

Ilijaš

U Ilijašu je,s 38 glasova više, pobjedio Amar Dovadžija iz NiP-a. Protukandidat mu je bio kadar SDA Akif Fazlić. U toj Općini još nisu obrađeni rezultati za Općinsko vijeće. No, jasno je da će glavnu riječ voditi SDA i NiP.

Od devet općina u Kantonu Sarajevo, NiP će vladati u tri općine od kojih je jedna gradska, pod uslovom da Adnan Delić ne pobijedi Semira Efendića. SDA drži tri rubne općine Kantona Sarajevo, plus Novi Grad, kao jedinu gradsku općinu koju su sačuvali. Bivši SDA-ov kadar Ibrahim Hadžibajrić vladat će Starim Gradom. Ljevici, na kraju, pripada samo Centar u kojem će ovisiti od NiP-a Elmedina Konakovića koji je apsolutni pobjednik izbora u Kantonu Sarajevo.

Srbin upravljao Centrom pet godina nakon rata: Da li je izbor Srđana Mandića bitniji od imenovanja Ljubiše Markovića

Svijet i regija se, evo, čude kako su Sarajlije za načelnika Općine Centar izabrale Srbina. U nevjerici su i sarajevski ljevičarski krugovi, analitičari i mnogobrojni strani novinari opčinjeni “modernim imenima”. Čudo neviđeno, u Sarajevu 25 godina nakon rata načelnik jedne gradske općine bit će Srbin Srđan Mandić. Uglavnom, Sarajevo je Mandićevim izborom “ponovo pokazalo slobodarski i kosmopolitski duh”.

Većini, naravno, ne treba google, ali za one sa slabijim pamćenjem preporuka je da u pretraživač upišu:”Načelnici Općine Centar”. Pretraga će vas odvesti na stranicu Općine Centar, rubruka – “historijat”. Uzimajući samo period nakon agresije na BiH, načelnici sarajevske Općine Centar su bili : Abid Jusić, Igor Gaon, Ljubiša Marković, Dževad Bećirović, Nedžad Ajnadžić i, na kraju, Srđan Mandić. Dakle, od šestorice postratnih načelnika Centra trojica ih nisu bila bošnjačke nacionalnosti.

Nepune tri godine poslije rata, za načelnika Općine Centar izabran je Jevrej – Igor Gaon. Izabran je kao kadar Stranke za BiH, posredno, kroz Općinsko vijeće nakon prvih poslijeratnih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 1997. godine. Dvije godine kasnije, indirektnim izborom, za načelnika Općine Centar izabran je Ljubiša Marković.

Ljubiša Marković

Pet godina nakon agrecije na BiH i opsade Sarajeva, Općinu Centar vodio je Srbin. Iste godine,  2000., za načelnika Općine Novo Sarajevo izabran je Željko Komšić, a za načelnika Novog Grada Damir Hadžić. Tri od četiri gradske općine te 2000. godine nisu “kontrolisali” Bošnjaci. U Centru je bio Ljubiša Marković – Srbin, u Novom Sarajevu Željko Komšić – Hrvat, u Novom Gradu Damir Hadžić – Ostali. Kada je 2004. godine uveden direktni izbor načelnika, SDP BiH u Centru nije kandidovao Ljubišu Markovića, već Dževada Bećirovića. No, Željko Komšić i Damir Hadžiž su bili kandidati i ubjedljivo su pobijedili. Osim toga, u mandatu 2012 -2016. gradonačelnik Sarajeva je bio Hrvat Ivo Komšić. No, vratimo se Općini Centar. Od 1992. godine do danas na čelu Općinskog vijeća je bilo ukupno osam osoba. Četvero ih je bilo bošnjačke nacionalnosti. Preostalih četvero su bili Lidija Korać, Slaven Kovačević, Varja Nikolić i Karolina Karačić- Svi redom su izabrani direktnim izborom u Općinsko vijeće Centar.

Kada su u pitanju rezultati posljednjih Općih izbora, na području Kantona Sarajevo, Srbin iz Naše srtanke Predrag Kojović je u utrci za državnog zastupnika na svoje ime dobio 15500 glasova, uglavnom Sarajlija. Istovremeno, Hrvat Željko Komšić je na području gradskih općina u Sarajevu osvoji skoro 50 hiljada glasova kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

 

 

 

 

 

 

Bivši savjetnik autrijskog kancelara piše za Istragu: Je li vlast važnija od države?

Bosna i Hercegovna je jedna od mnogih država koja ima veliku dijasporu ali je sigurno jedna od rijetkih koji ne iskorištava taj potencijal na struktuiran i organizovan način.

Dok druge države čine sve kako bi taj kako ekonomski tako i politički potencijal iskoristile, vlast u BiH se prema ljudima koji žive izvan domovine odnosi indolentno a u velikom broj slučajeva i neprijateljski. Za to su najbolji primjer mjere koje su donesene za prelazak granice u zadnjih 6 mjeseci od izbijanja krize sa korona- virusom ali je takvih mjera bilo dosta i u prošlosti. Te neprijateljske mjere često ne pogađaju smo građane i građanke koji žive izvan BiH nego i građane i građanke koji žive u BiH. Za to je najbolji primjer ovogodišnji nedolazak dijaspore zbog zatvorenih granica i ogromna šteta za bh ekonomiju koja je zbog toga nastala.

O ekonomskim potencijalima i mogućnostima preporoda bh privrede uz pomoć dijaspore je pisano i govoreno u mnogo navrata ali je na žalost vrlo malo realizovano. Za razliku od ekonomskog aspekta ono na čemu se ne samo da nije radilo nego i premalo govorilo je politička moć dijaspore. Lobiranja u državama u kojim žive ali i politička participacija u bh politici su neprocjenjivi resursi za promjenu političke situacije u Bosni i Hercegovini. Procjenjuje se da pravo glasa u BiH ostvaruje preko 500.000 ljudi koji žive izvan nje što je potencijal koji omogućava promjenu kompletne političke slike. Taj se potencijal svake godine povećava zbog sve većeg odljeva stanovništva.

Tema participacije dijaspore je trenutno aktuelnija nego ikad poslije tolikog broja prijava o zloupotrebi glasanja u odsustvu. Spremnost i organizovanost grupa a potpomognuti očito institucijama susjednih država je zabrinjavajuća. Postavlja se pitanje, kako je moguće da određene snage koje u velikom broju slučajeva direktno rade protiv države Bosne i Hercegovine su bolje organizovane i rade na mobilizaciji dijaspore od probosanskih snaga koje u dijaspori imaju ogroman potencijal a ne rade ništa ili vrlo malo.

Zbog čega je to tako i zbog čega se nije radilo na tom potencijalu zadnjih 25 godina vjerovatno leži u činjenici da je dijasporom puno teže manipulistati i kontrolisati je nego ljudima koji žive u BiH. Jedan značajan broj stanovnika BiH je na žalost ovisan od političkih partija. Ta ovisnost se ogleda u vidu dobijenog radnog mjesta, tendera za firmu pa sve do stvari kao što je prodaja glasa za 50KM ili kilu kafe i šećera. Ti instrumenti pritiska nisu primjenjljivi na dijasporu pa je za pretpostaviti i najveći razlog njenog nemobilisanja za izbore.

Analogno ovome se postavlja pitanje, da li je vlast važnija od države. Očigledno da za neke jeste, jer ako analiziramo odnos i ponašanje političkih partija odnosno vodećih političara zadnjih 25 godina prema potencijalu dijaspore i analiziramo razloge zbog kojih se ona ne želi uključiti u političke tokove na žalost potvrđuje tačnost tvrdnji da je održavanje na vlasti važnije i od države i od naroda.

Borba za državu se ne mjeri količinom ili žustrinom izgovorenih riječi nego žustrinom i odlučnošću implementacije projekata i ukrupnjavanjem i jačanjem probosanskih snaga. Izjave koje slušamo od pojedinih političara su samo populistički instrumenti za manipulisanje ljudi kako bi i na sljedećim izborima ostali na pozicijama koje jesu i opet naredne 4 godine ne činili ništa ili vrlo malo.

Dobra politika se mjeri dobrim djelima koja idu u smjeru pomoći ljudima i zajednici. U lošu politiku se ubrajaju i dobre riječi koje ne prate djela. U nekim slučajevima su one puno opasnije jer se protiv njih čovjek ne bori očekujući pozitivan rezultat koji na žalost na kraju izostane.

Iako se godinama na planu uključivanja dijaspore nije puno radilo, u zadnjih par godina su se na političkoj sceni pojavili novi lideri i liderice kako u novonastalim partijama tako i u etabliranim „velikim“ partijama. Nadati se da će oni uspjeti prevladati postojeće strahove, imati viziju i učiniti korake koji će ići u pravcu uključivanja Bosanaca i Hercegovaca koji žive u inostranstvu u izgradnju i jačanje Bosne i Hercegovine.

Zato pozivam sve one koji se smatraju probosanskim snagama da aktivno i organizovano podrže uključivanje dijaspore u političke procese jer će samo na taj način pokazati svoj patriotizam i pokazat će da rade za dobrobit građana i građanki bez obzira živjeli oni u ili izvan Bosne i Hercegovine. Parlamentarni izbori 2022. godine su na pragu.

 

Novi pretresi u Nizozemskoj: Mirza Gačanin u zidovima svojih kuća skriva novac stečen krijumčarenjem kokaina?

Nizozemska policija ponovo je pretresla zgradu u Bredi čiji je vlasnik Mirza Gačanin, objavio je večeras tamošnji list Algemeen Dagblad. Pretres je izvršen na zahtjev belgijskog pravosuđa, a policija sumnja da se u zidovima kuće nalaze velike količine novca stečenog krijumčarenjem kokaina.

Branilac Mirze Gačanina Louis de Leon u utorak navečer je za AD rekao da ne zna ništa o tom pretresu, a list piše da će belgijske vlasti uskoro izaći sa detaljima o velikoj kriminalističkoj istrazi usmjerenoj protiv narko kartela koji kokain iz Južne Amerike krijumčari u Evropu.

Mirza Gačanin je, podsjećamo, uhapšen u maju ove godine nakon višemjesečne međunarodne istrage usmjerene protiv kartela “Tito i Dino” kojim rukovodi njegov bratić Edin Gačanin poznat po nadimku Tito. Kompletnu međunarodnu istragu koordinira američka Agencija za borbu protiv droge DEA, a prema dokumentima nizozemskog pravosuđa ovaj karetel se dovodi u vezu sa najmanje 16 tona kokaina zaplijenjenog širom svijeta. Istraga.ba u posjedu je novih dokumenata o ovom kartelu koji je je duboko povezan sa italijanskom mafijom Cammora. Vođa kartela posljednjih godina živi u Dubaiju odakle rukovodi međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Perua.

Ovo je shema peruanske policije sačinjena nakon zapljene dvije tone kokaina u Peruu. Osoba označena kao Raul je, zapravo, Sarajlija David Cufaj, a u presudi suda u Limi piše da je Cufaj prevozio kokain za osobu kodnog imena – “Tito”. Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama.

Edin Gačanin porijeklom je iz Sarajeva, a posljednji put je u glavnom gradu BiH boravio u septembru 2016. godine kada mu je domaćin bio biznismen Gordan Memija. Tada su ga čuvali pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije kojom rukovodi Mustafa Selmanović.

Edin Gačanin Tito

U znak zahvale što su ga čuvali, Gačanin je donirao uniforme Specijalnoj jedinici FUP-a, a jednu je zadužio i federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.

Edinov stric Mirza Gačanin, čiji su objekti u ponedjeljak ponovo pretreseni u Bredi, povezan je sa brojnim biznismenima u Sarajevu. Više od dva miliona maraka oprao je preko pozajmica koje je dobio od Dževada i Jasmine Halilović, vlasnika firme Tranzit Export Sarajevo. Dio novca, oko milion maraka, oprao je i preko kupovine zemljišta u naselju Buljakovo u Sarajevu, Njegov zastupnik bio je bivši vijećnik u Općinskom vijeću Novi Grad Hasan Hodžić. Istraga.ba, u saradnji sa kolegama iz Nizozemske i Perua priprema veliki dosje o ovom kartelu koji slovi za jedan od najmoćnijih kartela na svijetu i čiji poslovi vrijede više milijardi eura. Kartel Tito i Dino povezan je sa italijanskom mafijom, potom poznatim kriminalcima iz Sjeverne Irske, ali i Čileancima, Peruancima i Marokancima koje je predvodio Riduan Taghi koji je također uhapšen u Dubaiju. Također ćemo obraditi i njihove saradnike u Sarajevu koji se, uglavnom, bave ulaganjem u nekretnine ili iznajmljuju stanove čiji su stvarni vlasnici članovi kartela Tito i Dino.

 

 

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

Analiza stranačkih rezultata u TK: Debakl SDP-a i PDA, NS izgubila dvije trećine glasova, SDA ubjedljivo prva, SD i SBiH u porastu

Nakon što je prebrojana većina glasova za općinska vijeća, Istraga.ba analizira rezultate poličkih partija. Na redu je Tuzlanski kanton u kojem je SDP kao politička partija doživjela debakl. Dramtičan pad ostvario je i PDA Mirsada Kukića. DF je izgubio trećinu glasova, a Naša stranka je ostala bez dvije trećine svojih birača. SDA je ubjedljivo prva,  a porast je doživio i SBiH. Novoformirani Socijaldemokrati su treća partija u TK.

SDA

Prema još nepotunim rezultatima, SDA je osvojila oko 47.000 glasova u Tuzlanskom kantonu. S obzirom na to da se očekuju i glasovi iz dijaspore, za očekivati je da će ta stranka doći do brojke od 49 hiljada koliko su imali na izborima 2018. godine. Glavno uporište SDA je u Živinicama gdje je ta Stranka osvojila skoro 11 hiljada glasova. Veliki broj glasova osvojili su u Gračanici, Lukavcu, Srebreniku i Tuzli.

SDP

SDP BiH izgubio je u Tuzlanskom kantonu oko 20 hiljada glasova. Naime, na izborima u oktobru 2018. godine ta stranka je osvojila 49000 glasova. Prema današnjim rezultatima, SDP je u svih trinaest općina u TK uspio osvojiti svega 26.500 glasova. Naravno, ostao je još manji dio neprebrojanijh glasova, što znači da će i SDP imati određeni rast. No, teško je očekivati da mogu prebaciti 29 hiljada glasova, što je za 20 hiljada manje neko na Općim izborima 2018. godine.

Socijaldemoktati

Za SD Envera Bijedića ovo su bili prvi izbori. Oni su, do sada, osvojili 17500 glasova i sada su treća politička stranka u Tuzlanskom kantonu. U pitanju je stranka koja je nastala nakon raskola u SDP-u BiH uzrokovanom odlukom Nermina Nikšića i njegovih saradnika da se samo u Kantonu Sarajevo ide u vlast. Bijedić je tada napustio SDP i formirao SD. Ušao je u koaliciju sa SDa U Tuzlanskom kantonu i u nedjelju je postao treća politička snaga u TK.

PDA

Mirsad Kukić i njegova PDA također su u dramatičnom padu. Prije dvije godine na Općim izborima su osvojili 37 hiljada glasova. No, u nedjelju na lokalnim izborima ova je stranka dobila podršku  17 hiljada ljudi u TK. Doda li im se još doko dvije do tri hiljade glasova, PDA će biti drugi najveći gubitnik u Tuzlanskom kantonu. Osim toga, izgubili su glavnu utvrdu – Banoviće.

Stranka za BiH 

Ogroman rast doživjela je i Stranka za BiH. Oni su do sada osvojili 13 hiljada glasova u Tuzlanskom kantonu. Na Općim izborima 2018. godine imali su podršku oko 8000 birača. Najveći broj glasova osvojili su u gračanici i Živinicama i Čeliću gdje su druga politička snaga.

Koalicija DF-GS

Demokratska fronta u koliciji sa GS-om u Tuzlanskom bi kantonu trebala osvojiti oko deset hiljada glasova. U odnosu na prošle izbore, DF je izgubio podršku 4500 birača. Najveći broj glasova osvojili su u Tuzli, Živinicama i Lukavcu.

SBB

Savez za bolju budućnost također je izgubio podršku u Tuzlanskom kantonu. Trenutno imaju 8000 glasova. Na Općim izborima 2018. godine imali su podršku 11 hiljada birača. Najbolji rezultat osvarili su u Tuzli.

NiP

Narod i pravda je u Tuzlanskom kantonu osvojio 3500 glasova i u većini gradova  i općina u nisu prešli cenzus.

Naša stranka

Procentualno gledajući, najveći gubitnik u Tuzlanskom kantonu je Naša stranka. Oni su sa  9000 glasova u TK pali na svega 3200 glasova. To znači da su ostali bez podrške skoro dvije trećine svojih birača.

Značajnije rezultate ostvarile su u nezavisne liste u Gradačcu, Srebreniku i Tuzli, ali ti politički subjekti uglavnom ne učestvuju na općim izborima.

 

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Istraga objavljuje materijalne dokaze i fotografije: Čamparina savjetnica poslala anonimnu prijavu...

“Dobro vam veče. U večerašnjem dnevniku gledajte: kako SDA preko Obavještajno bezbjednosne agencije prisluškuje svoje neistomišljenike. RTRS u posjedu krivične prijave protiv direktora OBA-e...