Istaknuto

Istaknute objave

Kolumna Avde Avdića: Kurzova lekcija Macronu

Mislim da je bio novembar 2006. godine kada sam, nekad na početku svoje novinarske karijere, otišao u Gornju Maoču. To odmetnuto selo na sjeveru Bosne, na obroncima planine Majevice, kontrolisao je kalesijski selefija Nusret Imamović. Nekoliko izrečenih prijetnji, malo “ilegalnog” snimanja i jedna izjava donijeli su mi prvu priču koja je izazvala reakciju javnosti. Kasnije sam ponovo išao u Maoču, ali to je već bilo nakon sad već čuvene akcije Svjetlost, u kojoj su stotine policajaca hapsile sedam selefija. Svi su kasnije oslobođeni, ali nakon te velike policijske akcije država Bosna i Hercegovina je uspostavila “potpunu kontrolu” nad svojom teritorijom. Maoča više nije bila enklava u kojoj su se skupljali sljedbenici tekfir ideologije. Nusret Imamović je kasnije otišao u Siriju i završio je na crnoj listi SAD-a kao jedan od najtraženijih terorista na svijetu.
Oni koji redovno prate ovu problematiku morali bi se sjetiti čovjeka po imenu Jusuf Barčić. Saudijski student po povratku u BiH uspostavio je “putujući” džemat koji je godinama sijao strah po džamijama u BiH. Ipak, baza im je bila u selu Gornje Petrovice nadomak Kalesije. Sve dok se mještani, redom muslimani, nisu digli i bukvalno otjerali tekfir džemat i njihovog šejha Barčića koji je, prije toga, pola kalesijskih muslimana proglasio otpadnicima od vjere.

“A oni se ubijaju”, reći će godinama kasnije kosovski tekfirlija Idriz Biljbani, koji je bio gost predavač u brojnim bh. mesdžidima.
Ili paradžematima, kako će ih kasnije, vrlo hrabro, označiti Islamska zajednica u BiH obračunavajući se na taj način s onima koji su “zasijali sjeme mržnje i straha”, pucajući po evropskim metropolama po nedužnim civilima.
Možda zvuči sad patetično, ali treba biti iskren i priznati – država Bosna i Hercegovina je akcijom Svjetlost pokazala da neće tolerisati one kojima vjera služi za propagiranje mržnje. Na slučaju mesdžida u Gornjim Petrovicama se pokazalo da bosanski muslimani neće tolerisati da ih raznorazne ideologije odvedu na put bez povratka. I, na kraju, Islamska zajednica u BiH, s reisu-l-ulemom dr. Huseinom ef. Kavazovićem na čelu, dokazala je da ne stoji iza takvih ideologija.
To su, dakle, ti bosanski, evropski muslimani.
“Ovo je naša Evropa”, otvitat će u ponedjeljak navečer francuski predsjednik Emmanuel Macron povodom terorističkog napada u Beču.
Iako nije precizirao, jasno je na šta je francuski predsjednik mislio. I te njegove islamofobične izjave proteklih dana samo su dale alibi teroristima koji su, pod krinkom zaštite islama, ubijali nevine ljude u centru Beča. Borba protiv terorizma nije borba protiv muslimana. Kao što borba protiv islama nije borba protiv terorizma. Naprotiv, borba protiv islama hrani teroriste. Daje im alibi za svako zlo i olakšava im posao da vrbuju one koji odrastaju po pariskim getoima. Za razliku od Macrona, svjestan je toga austrijski kancelar Sebastian Kurz.

“Nećemo upasti u njihovu zamku. Moramo i borićemo se protiv terorizma, ali ne smijemo ispuštati iz vida da je naš neprijatelj islamski ekstremizam koji želi da stvori razdor u našem društvu. Toj mržnji nećemo dati prostor. Naš neprijatelj nisu pripadnici jedne vjerske zajednice, ili ljudi koji dolaze iz neke određene zemlje, već ekstremisti i teroristi kojima nema mjesta u našem slobodnom društvu. Ne smije biti tolerancije prema netoleranciji. To nije sukob kršćana i muslimana, ili Austrijanaca i migranata, već borba svih ljudi koji vjeruju u mir, to je rat civilizacije i barbarstva, koji ćemo odlučno voditi”, rekao je Sebastian Kurz.
U borbi protiv tog vida barbarstva najviše mogu pomoći muslimani. Jer oni bolje od kršćana razumiju islam i znaju tačno u kojim ajetima i hadisima teroristi nalaze opravdanje za ubijanje nevinih ljudi. Zato izjava Sebastiana Kurza daje nadu u bolje sutra, a Macronove objave guraju Evropu u propast.

Donesena odluka: Sud BiH potvrdio optužnicu protiv direktora OSA-e

Sutkinja za prethodno saslušanje Suda BiH Enida Hadžiomerović potvrdila je optužicu protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i službenika te agencije Muhameda Pekića, saznaje Istraga.ba.

Na ovu odluku Suda BiH dopušten je prethodni prigovor na potvrđivanje optužnice koju ponovo razmatra ista sutkinja za prethodno saslušanje.

Za narednu sedmicu će biti zakazano ročište na kojima će se razmatrati prijedlog o određivanju mjera zabrane koje je predložilo Tužilaštvo BiH, odnosno postupajući državni tužilac Oleg Čavka. Tužilaštvo BiH, naime, traži da se Mehmedagiću zabrani obavljanje dužnosti direktora do okončanja krivičnog postupka.

 

Podsjećamo, Tužilaštvo BiH optužilo je Mehmedagića zbog “nezakonitog izuzimanja” snimka iz BH Pošte koji dokazuje da je federalni ministar Aljoša Čampara, preko svoje savjetnice Mirele Bubalo organizirao slanje anonimnih krivičnih prijava, na osnovu kojih je Tužilaštvo BiH “formiralo predmete”. Te anonimne prijave čije je podnošenje organizovao ministar Čampara objavljivane su, potom, u programu Radio televizije Republike Srpske sa pečatom Tužilaštva BiH. Nakon što je priča dospjela u javnost, Čamparina savjetnica Mirela Bubalo, koju zastupa advokatica Denisa Gačanin, inače bivša stručna saradnica u kabinetu državnog tužioca Aljošinog brata Dubravka Čampare, podnijela je novu prijavu koju je zadužio državni tužilac Oleg Čavka, protiv kojeg tužilac Čampara nikad nije podigao optužnicu zbog krađe telefona iz jednog tužilačkog spisa. Oleg Čavka je, ubrzo, donio naredbu o provođenju istrage, koja je “rezultirala” podizanjem optužnice protiv direktora OSA-e.

 

Istraga ekskluzivno objavljuje imena: Austrija raspisala potjernice za deset osoba povezanih sa napadačem u Beču

Austrijsko javno tužilaštvo raspisalo je međunarodne potjernice za deset osoba koje su posljednjih dana imale kontakte sa Kujtimom Fejzulaiem, teroristom koji je u ponedjeljak navečer u centru Beča ubio četiri, a ranio najmanje sedamnaest osoba, saznaje Istraga.ba. Među osobama za kojima traga Interpol su državljani Austrije, Kosova i Ruske Federacije. Osim ovih deset osoba za kojima se traga, u Austriiji su uhapšene još dvije osobe koje su imale kontakte sa napadačem. To su Uzeir Avdili, devetnaestogotišnji austrijski državljanin, te Arsuo Mudaew, državljanin Ruske Federacije rođen u Čečeniji.

Osobe za kojima je raspisana potjernica za sada se ne mogu povezati sa terorističkim napadom, ali su bili među najbližim prijateljima ubijenog teroriste Kujtima Fejsulaia, rođenog Austrijanca čiji su roditelji porijeklom iz Sjeverne Makedonije.

ubijeni terorista Kjutim Fejzulai

U ovom trenutku, policijske agencije širom svijeta tragaju za dvadesetjednogodišnjim Istiquae Ahmedom iz Bangladeša, dvadesetdvogodišnjim Burak Kamom, koji je rođen u Beču, Ali Kchuchaevim, državljaninom Ruske Federacije, zatim dvadesetdvogodišnjim Austrijancem Aleksandrom Radkeom iz Beča, dvadesetogodišnjim austrijskim državljaninom Ismailom Bayandirom, potom Kjutimom Kadriuom sa Kosova koji živi u Beču, Arijanit Fetajem iz Suve Reke sa Kosova, nastanjenim u Beču, Mertom Devrim Cubukom, rođenom 1997. godine u Austriji, Ercanom Bicakom, rođenom 1992. godine u Austriji, Argjendom Ganijijem, rođenom 1998. godine u Austriji.

Svi navedeni imali su bliske kontakte sa napadačem Kujtimom Fejzulaiem, ali još uvijek nema dokaza da su povezani sa napadom. Stoga su austrijske vlasti zatražile informacije od svih svjetskih policijskih agencija, te hapšenje navedenih osoba ukoliko se zateknu na teritoriji druge države.

Prema informacijama Istrage, austrijskoj policiji još nije poznato da li je Fejzulai imao pomagače. Dosadašnja analiza video snimaka sa mjesta na kojima je počinjen teroristički napad ne upućuju na zaključak da je bilo drugih napadača u centru Beča. Kujtim Fejzulai od ranije je poznat policijskim organima Austrije. Prošle godine, 25. aprila, je osuđen na 22 mjeseca zatvora zbog pokušaja pridruživanja terorističkim organizacijama u Siriji i Iraku. On je, naime, godinu ranije samostalno otputovao u Tursku odakle se pokušao prebaciti u Siriju. Uhapšen je u takozvanoj “sigurnoj kući” islamista.  U zatvoru u Turskoj je proveo četiri mjeseca, odakle je prebačen u Austriju gdje je osuđen. Ipak, 5. decembra 2019. godine pušten je na prijevremenu slobodu. Prema informacijama policijskih agencije te države, Fejzulai je posljednjih mjeseci često boravio u poznatim radikalnim selefijskim mesdžidima, među kojima je i džamija Dar Al Salam u Beču.

Četvero ubijenih, sedamnaest ranjenih: Napad u Beču povezan sa radikalnim islamistima, ubijeni terorista porijeklom iz Sjeverne Makedonije

Najmanje četiri osobe su ubijene, a 17 ih je teško ranjeno u terorističkom napadu izvedenom u ponedjeljak navečer u centru Beča. Smrtno su stradala dva muškarca i dvije žena. ORF javlja da je jedna od ubijenih žena radilakonobarica u jednom lokalu. Napad na šest lokacija su izvelo više osoba. Jedan napadač je ubijen. Nosio je pušku i imao lažni prslukl sa eksplozivom kako bi izazvao dadatnu paniku. Austrijska policija jutros je pretresla njegov stan i pronađeni su materijali koji dokazuju da je bio simpetizer ISIS-a. Identitet napadača naknadno je potvrđen i riječ je o Kurtin S. čiji su roditelji Albanci iz Sjeverne Makedonije.

Rođen je 2000. godine u Beču i jedan je od 90 Austrijanaca koji su u julu spriječeni da odu u Siriju.

“To je situacija koju austrija nikad prije nije doživjela”, rekao je jutros austrijski ministar unutrašnjih poslova Karl Nehammer.

Trenutno su u toku istrage kako bi se utvrdilo da li ma li više počinitelja, rekao je ministar unutrašnjih poslova. Mnoge žrtve su još uvijek u bolnici.

 

Zenički MUP obaviješten: SOA ponovo selefijama nudila da “odrade nešto” u mesdžidu Stranjani

Službenici hrvatske obavještajne agencije SOA-e ponovo ucjenjuju bh. državljane i nude im da “odrade nešto” u selefijskom mesdžidu Stranjani kod Zenice. O svemu tome početkom oktobra ove godine obaviješten je MUP Zeničko-dobojskog kantona, saznaje Istraga.ba.

Bh. državljanin Halid B., čiji je otac arapskog porijekla (otac otišao na ratište u Siriju), a majka Bosanka, pozvao je 3. oktobra pripadnike MUP-a Ze-DO kantona i obavijestio ih da se nalazi na privremenom radu u Hrvatskoj, te da službenici SOA-e na njega vrše pritisak da radi za obavještajnu agenciju susjedne države.

službena bilješka MUP-a Ze-Do

“Tokom telefonskog razgovora mi je u kratkim crtama ispričao da pripadnik SOA-e na njega vrši pritisak na način da od njega traži da radi za navedenu obavještajnu agenciju, a da će mu zauzvrat riješiti bolji status u Republici Hrvatskoj, polaganja vozačkog ispita i druge benefite. Halid B. mi je u razgovoru rekao da bi on trebao da “odradi” nešto u mesdžidu u Strnokosima-Stranjani, područje grada Zenica (mesdžid koji egzistira i u kojem se okupljaju pripadnici tzv. vehabijsko-selefijskog pokreta, a koji nije ušao u sastav IZ BiH)”, navedeno je u izvještaju koji su 7. 10. ove godine sačinili pripadnici MUP-a ZDK.

Policijski inspektori su procijenili da je informacija “tačna bez sumnje”.

Podsjećamo, sigurnosnim agencijama u BiH prije skoro dvije godine javio i Harun Čelenka, selefija iz Zenice nastanjen u Travniku koji je ustvrdio da su mu službenici hrvatske SOA-e nudili da prebaci oružje u mesdžid Stranjani kod Zenice. Dakle, isti mesdžid u kojem je i Halid B. trebao “odraditi” nešto. Čelenku je, podsjećamo, obrađivao službenik SOA-e po imenu Davor.

„Od mene je tražio da prenesem iz Doboja ruksak oružja, da li je to eksploziv, oružje, nisam bio siguran. To sam trebao da uzmem u Doboju, a da to negdje ostavim kod mesdžida u Stranjanima. Ja gore nikad nisam ni bio. Oni bi to javili policiji u Bosni, koja bi našla to oružje gore. Kao, akcija bi se izvela da selefije imaju oružje“, ustvrdio je tada Harun Čelenka, priloživši i prepisku sa hrvatskim obavještajcem kojeg je momorisao kao Davor Mehaničar.

Poruke službenika SOA-e i Haruna Čelenke

Da je SOA imala konakte sa ovim svjedokom potvrdio je i direktor te obavještajne agencije Daniel Markić.

“Mi smo sa H.Č. razgovarali, mi znamo tko je on”, rekao je 21. marta prošle godine direktor SOA-e.

Nakon što je ova priča dospjela u javnost, reagiralo je Tužilaštvo BiH koje je, u roku 12 dana, ekspresno saopćilo da neće voditi istragu u ovom predmetu, jer “nema osnovane sumnje”. Postupajući tužilac bio hrvatski državljanin Oleg Čavka, koji je, prema informacijama Istrage, tokom “provjera” vršio pritisak na svjedoka Haruna Čelenku da promijeni svoj iskaz.

Osim Čelenke bh. policijskim i sigurnosnim agencijama kasnije se javilo više od deset bh. državljana koje je SOA tjerala na saradnju, ucjenjujući ih oduzimanjem radne dozvole. Od svih njih su tražili informacije o terorističkim kampovima u BiH. U pitanju su, uglavnom, bh. državljani na privremenom radu u Hrvatskoj. Osim radnika, SOA je ucjenjivala i jednog od studenata koji su živjeli u Zagrebu.

“Nalazili smo se na kafi u Leggieru u Lastovskoj ulici, bili smo često u MC Donaldsu. Nudio mi je ponekad novac, a nerijetko je na mene vršio pritisak. Prijetio mi je protjerivanjem iz Hrvatske. Tražio je od mene šifru mog Facebook profila. Tražili su od mene da idem u mesdžid Oaza u Zavidovićima gdje se okupljaju selefije. Tražili su od mene da idem u Gornju Maoču i Bočinju, pa da boravim tamo određeni period. Odbio sam”, svjedočio je bh. državljanin E.O., kojeg su, potom, protjerali iz Zagreba.

Ovaj svjedok nikad nije saslušan u Tužilaštvu BIH kojim rukovodi državljana Republike Hrvatske Gordana Tadić.

“To su hrvatska Obavještajno-sigurnosna agencija SOA i Obavještajno sigurnosna agencija BiH OSA morale riješiti između sebe i to ni u kom slučaju nije smjelo izaći u javnost, jer je to dovelo do uznemiravanja građana”, kazala je tada Gordana Tadić, koja je predmet SOA, rekosmo,  dodijelila još jednom hrvatskom državljaninu – Olegu Čavki.

Kako nikakve pravosudne reakcije nije bilo iz BiH, SOA je nastavila sa pritiscima na bh. državljane iznuđujući od njih iskaze kojima bi BiH povezali sa terorizmom. U septembru ove godine, hrvatska obavještajna agencija objavila je javni izvještaj u kojem direktno pominje BiH u kontekstu terorizma.

“Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak ‘džihadista’ iz Sirije i Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stepen radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama”, navedeo je u dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH.

U jesen prošle godine francuski predsjednik Emanuel Macron nazvao je BiH tempiranom bombom zbog navodnih veza sa terorizmom. Direktor hrvatske SOA-e Danijel Markić posjeduje francusko državljanstvo. Hrvatski mediji su 2016. godine, najavljujući njegovo imenovanje za direktora Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske, objavili da je Daniel Markić “čovjek sa odličnim vezama u obavještajnim službama Francuske”. Markića je u svojoj knjizi pominjao i francuski obavještajac Philippe Rondot, poznat po hapšenju teoriste Karlosa Šakala.

Krajem prošle sedmice Hrvatski narodni sabor sa Draganom Čovićem na čelu “podržao je francuskog predsjednika Macrona u njegovoj borbi protiv terorizma.

“Kao krovna politička institucija Hrvata u BiH, HNS BiH pruža punu potporu predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu u borbi protiv islamskog terorizma. Hrvati Bosne i Hercegovine osjetili su posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tijekom rata u BiH 1992.-1995., a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997., ubojstva hrvatskih policajaca u Središnjoj Bosni, te ubojstvom članova katoličke obitelji Anđelić na Badnjak 2002.”, navedeno je u saopćenju HNS-a, koje je naišlo na brojne osude u Sarajevu.

 

Kolumna Seada Numanovića: HNS-ovo kukavičije jaje terorizma

Hrvatski narodni sabor (HNS) Bosne i Hercegovine uputio je poruku podrške Francuskoj i predsjedniku  Emmanuelu Macronu u borbu, kako su naveli, protiv  “islamskog terorizma s kojim se suočavaju ovih dana”

Ističu i da su Hrvati Bosne i Hercegovine “osjetili posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tokom rata u BiH 1992-1995, a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997., ubistva hrvatskih policajaca u Srednjoj Bosni, te ubistvom članova katoličke porodice Anđelić na Badnjak 2002.”, navode iz HNS-a.

Iskoristili su priliku i da istaknu kako su “Hrvati u Bosni i Hercegovini predvodnici  evropskog puta te zemlje”.

HNS je u saopćenju ispisao još nekoliko stvari.

No, naravno da je svjesno propustio napisati kako su perjanice “islamskog terorizma” uopće bile u prilici napraviti pobrojane, ali i niz drugih zločina, piše Sead Numanović u kolumni za politicki.ba.

Nije ni čudo. Svi ti zločinci koji su, nije nevrijedno istaći, pobili mnogo više Bošnjaka, došli su preko Hrvatske i većina, ako ne svi, bili su saradnici hrvatskih obavještajnih službi!

I mnogi od njih došli su s obavještajnim iskaznicama iz – Francuske!

To je, zasigurno, najbolje objašnjenje kako su “mudžahedini”, bez ikakvih problema dolazili na područje BiH pod kontrolom Armije.

Za njihov prolaz bio je zadužen aktuelni direktor Sigurnosno – obavještajne agencije Hrvatske Daniel Markić.

To što ima hercegovačko porijeklo (Veljanci kod Ljubuškog), nije uopće nevažan detalj. Kao ni to da se, na primjer, školovao u Parizu.

“Saudijski državljanin Ahmed Zuhair Handala 1994. godine se pojavljuje u Zagrebu i tadašnje sigurnosne službe Republike Hrvatske mu 5. decembra 1994. godine izdaju službenu osobnu iskaznicu na njegovo ime. Tri godine kasnije, upravo će Handala organizirati prvi teroristički napad u Bosni i Hercegovini. U Splitskoj ulici u Mostaru, 18. septembra 1997. godine, dvadeset minuta pred ponoć, odjeknule su jake eksplozije. Povrijeđeno je 29 osoba.

Proces protiv Handale i njegovih pomagača Ali Ahmeda Ali Hamada i Bebila Ali Hila započeo je 1998. godine, ali je organizator terorističkog napada već bio pobjegao iz BiH. Kasnije će ga zarobiti pripadnici američke vojske u Afganistanu, nakon čega će biti prebačen u Guantanamo.

U periodu kada su francuski obavještajci intenzivno sarađivali sa bivšim legionarima u Zagrebu, preko Hrvatske je na teritoriju BiH došao Lionel Dumont, državljanin Francuske povezan sa terorističkom skupinom el-Kaida. S njim su tada došli i francuski državljani Malud Bugelan i Abdulah Bedr zvani Biniam Zeferini.

Oni su, nakon što su u ratu bili borci odreda El Mudžahid, u Zenici 1997. godine izvršili oružane pljačke benzinske pumpe i prodavnice oružja, te su ubili jednog bh. policajca i jednog zaštitara. Kasnije će, u policijskoj akciji hapšenja trojice francuskih razbojnika, smrtno stradati Biniam Zeferini, dok će Lionel Dumont nekoliko godina kasnije misteriozno pobjeći iz sarajevskog zatvora. Odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, u junu 2003. godine, francuski državljanin Dumont označen je kao jedan od saradnika el-Kaide”, napisao je svojevremeno portal Žurnal.

Dokaza o vezama “mudžahedina” s ne samo hrvatskom obavještajnom službom ima napretek…

Da naglasimo, samo budala može podržavati umobolna teroristička djelovanja po Francuskoj.

Njihove akcije su u potpunoj suprotnosti s Islamom i predstavljaju apsolutnu negaciju te vjere. Istovremeno, muslimani širom svijeta su najveća žrtva ovih ludaka koji ništa ljudsko u sebi nemaju.

HNS-ovo saopćenje je bijedni pamflet koji za cilj ima upravo ono što teroristi žele.

(Video) Pogledajte film Svetlane Đokić: “Put osvete” o ratu kavačkog i škaljarskog klana

Večeras je na crnogorskoj Televiziji Vijesti emitirana prva, od ukupno deset epizoda dokumentarnog filma o sukobu kavačkog i škaljarskog klana. ,,Put osvete”, autorke Svetlane Đokić, je serijal nastao u produkciji Televizije Vijesti a u okviru projekta koji je podržala ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

U petogodišnjem ratu ta dva crnogorska kriminalna klana, širom Crne Gore, regiona ali i Evrope ubijeno je skoro 50 ljudi. Osim surovih mafijaških egzekucija, neke žrtve su stradale slučajno, samo zato što su se u pogrešnom trenutku našle na pogrešnom mjestu. Kako je i zašto sve počelo, koje su sve metode korišćene u surovom ratu, kojim putevima se švercuje kokain, na koji način i gdje se regrutuju članovi ozloglašenih kriminalnih grupa, šta su do sada utvrdili istražitelji, kakvo je viđenje stručnjaka i ima li kraja do sada neviđenom nasilju na našim ulicama – gledaćete u ekskluzivnom serijalu koji je nastao višemjesečnim prikupljanjem podataka o ratu škaljarskog i kavačkog klana.

Autorica filma večeras je dala kratki intervju za Istragu.

Koliko dugo ste snimali?

Đokić: Snimamo već godinu, snimanje još traje jer smo svjedoci da rat kotorskih kriminalnih klanova ne jenjava. To je ujedno razlog zbog čega u ovom trenutku ne možemo otkriti šta će u kojoj epizodi biti.

Ko su sagovornici i kako je bilo doći do njih?

Đokić: Veoma je bilo teško doći do sagovornika, jer istraga u većini slučajeva još traje, a neki od njih su označeni “službenom tajnom”. Međutim, i pored toga uspjeli smo da obezbijedimo, tužioce, inspektore, stručnjake iz raznih oblasti, novinare…Ne bih previše otkrivala u ovom trenutku. Jedino mogu reći da će gledaoci imati priliku da vide i čuju nešto što do sada nijesu

Koliko ste ubistava uspjeli obraditi u ovom serijalu?

Đokić: Obrađujemo sva ubistva ali i ubistva u pokušaju za koja smo procijenili da ih je potrebno obraditi kako bi gledaoci imali jasnu sliku o tome kako se sukob odvijao i šta je čemu, odnosno kojem događaju prethodilo

Prijetnje?

Đokić: Prijetnje nijesam imala ne samo sada već nikada kada je riječ o kotorskim kriminalnim klanovima. U ovom poslu je veoma važno u svakom trenutku objektivno izvještavati, dati im jednako prostora da ispričaju svoje priče, obično to bude preko advokata i tada zasigurno nećete imati ni prijetnje niti razlog za strah.

Profesorica Ivana Stradner piše za Istragu: Kako će se američki izbori odraziti na Balkan

Uprkos činjenici da se Balkan koristi kao poprište za odmjeravanje snaga velikih sila te da je osiguravanje mira i napretka na balkanskom poluostrvu u najboljem interesu Amerike, bez obzira na to ko će pobijediti na predsjedničkim izborima naredne sedmice, američko prisustvo na Balkanu najvjerovatnije se neće promijeniti.

Budući američki predsjednik morat će se suočiti s mnogim domaćim izazovima: pandemijom, ekonomskom krizom i socijalnim nemirima u gradovima širom države. Sve to ostavlja vrlo malo prostora za nove globalne izazove, osim onih koji su već u vrhu američke vanjske politike.

Uprkos mnogim gorućim pitanjima na Balkanu – dijalogu između Srbije i Kosova, budućnosti Bosne i Hercegovine, štetnom uticaju Rusije i Kine u regiji i nazadovanju demokratije – prisustvo SAD-a na Balkanu u posljednjke vrijeme ovisi o tome koliko su države regije spremne uskladiti svoju vanjsku politiku sa američim ciljevima.

Klasični američki liberalni internacionalizam, uključujući tradicionalnu podršku savezima, promociju demokratije i otvorenu globalnu ekonomiju je u procesu povlačenja.  Iako su intervencije pod vodstvom SAD-a u BiH i na Kosovu donijele mir na Balkanu 1990-ih godina, nedavni sporazum između Kosova i Srbije u Washingtonu smatra se samo još jednim Trampovim trikom kako bi ojačao svoju poziciju prije novembarskih izbora.

Izolacionizam Trampove administracije uticao je na američku vanjsku politiku. To se vidi u trgovinskim ratovima “Prvo Amerika”, skepsi i nepovjerenju prema međunarodnim organizacijama i multilateralizmu te  pozivima da se smanji prisustvo američkih snaga u inostranstvu. Ako Trump osvoji drugi mandat, vjerovatno će se nastaviti njegova averzija prema “beskrajnim ratovima” i obećanjima da će dovesti svoje trupe.

Džozef Bajden, prisutan u američkoj politici duže od 40 godina, obećao je da će se Sjedinjene Države ponovno pridružiti Pariškom (klimatskom) sporazumu, sklopiti nove trgovinske ugovore, raditi na osnaživanju ljudskih prava širom svijeta, ojačati transatlantsko partnerstvo, oživjeti vjeru u multilateralizam i disciplinirati Rusiju i Kinu. Drugim riječima, Bajden obećava da će biti Trampova suprotnost, a hoće li njegove riječi odražavati i njegova djela, tek će se vidjeti.

Šta sve ovo znači za Balkan?

Rusija podriva zapadni uticaj na Balkanu šireći dezinformacije, posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji – svim članicama NATO-a – kako bi stekla ekonomski i politički utjecaj u regiji. Iako joj nije u potpunosti lojalna, srpska vlada ostaje ključni saveznik Moskve u regiji. Rusija koristi veze sa Srbijom da potkopa EU, a odnos Moskve i Beograda najveća je prepreka u suprotstavljanju ruskom pritisku u regionu. Ruske dezinformacije u Crnoj Gori, pomognute stalnim kibernetičkim napadima na vladine institucije, mogle bi biti ključne za izbor buduće proruske vlade. Takva proruska vlada donosi Moskvi saveznika ne samo u NATO-u, već potencijalno i unutar Evropske unije. U Sjevernoj Makedoniji Rusija je širila dezinformacije prije održavanja referenduma o promjeni imena, koji je konačno omogućio toj državi da se pridruži NATO savezu. U Hrvatskoj Kremlj ulaže u ključne sektore, istovremeno iskorištavajući unutarnje sukobe u Albaniji i produbljujući političke podjele. Bosna i Hercegovina je veoma ranjiva, a ruska kampanja širenja dezinformacija zasijale su etnički i vjerski nesklad u zemlji, uz promociju ideja o otcjepljenju Republike Srpske. Moskva pokušava da poništi status quo trudeći se vratiti u BiH nemire iz devedesetih godina.

Teško je očekivati da će se Tramp suprotstaviti ruskom uticaju na Balkanu. Bajden je obećao biti oštriji prema Putinu, ali ne obećava da će nametnuti više sankcija od Trampove administracije. Moguće je da će ponoviti Obaminu apatiju prema Kremlju. Zabrinjavajuće ruske akcije u vlastitom dvorištu nisu prvenstveno američki problem, a EU bi trebala biti aktivnija u suprotstavljanju ruskom utjecaju u regiji.

Kina se nedavno pojavila kao značajan igrač na zapadnom Balkanu, što regiju čini strateški važnijom. Kineska “diplomacija maski” bila je vrlo uspješna jer je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić viđen kako ljubi kinesku zastavu i evropsku solidarnost naziva bajkom. S obzirom na to da američka administracija Kinu vidi kao prijetnju, što se vidi u njenoj strategiji o nacionalnoj sigurnosti, mogli bismo očekivati ​​da će veće američko sudjelovanje u regiji zaustaviti kineski utjecaj. Na primjer, u najnovijem sporazumu između Srbije i Kosova naglašava se da će „obje strane zabraniti upotrebu 5G opreme u svojim mobilnim komunikacijski mrežama, koju isporučuje neprovjereni prodavac“. Ovo je bila direktna poruka kineskoj kompaniji Huawei koja je veoma prisutna u Srbiji. Srbija kupuje moderni kineski raketni sistem PVO, uprkos prijetnji američkim sankcijama, a u oktobru je testirala kineske vojne dronove. Umjesto da maše štapovima, Washington je ponudio mrkvu otvaranjem ureda Američke međunarodne korporacije za finansiranje razvoja (DFC) u Beogradu za povećanje američkih investicija i jačanje regionalne ekonomije. Bez obzira na to ko pobijedi u novembru, DFC ured će ostati.

Danas je na predsjedniku Srbije Vučiću da ispuni obaveze preuzete Washingtonskim sporazumom. Lopta je u dvorištu Srbije, a SAD će pomno nadgledati kako Aleksandar Vučić pažljivo balansira između EU, Rusije, Kine i SAD-a. Imajući u vidu zategnute odnose Pekinga i Washingtona, trenutna srpska politika nesvrstanosti neće biti prihvatljiva za Ameriku.

Pitanje je da li je američka demokratija u krizi, ali demokratija širom svijeta sigurno propada. Novi izveštaj Freedom House-a Srbiju i Crnu Goru opisuje kao “hibridne režime”, a ne kao demokratije. Trumpova administracija američku vanjsku politiku prema Balkanu vidi isključivo kroz finansijske tokove, a plemeniti cilj jačanja demokratije polako blijedi u SAD-u. Bio Bajden ili Tramp, intenzitet promocije demokratije i borbe protiv autoritarnih režima na Balkanu neće se promijeniti.

Što se tiče proširenja NATO-a, Tramp je kritizirao savezništvo, tvrdeći da mnoge članice ne ulažu dovoljno u odbranu kako bi u potpunosti ispunile svoje obveze predviđene sporazumom. Povodom pristupanja Crne Gore NATO-u, 2017. godine, neslavno je upozorio da bi odbrana malenog saveznika NATO-a poput Crne Gore mogla dovesti do trećeg svjetskog rata. Bajden je signalizirao da će se ponovo vratiti NATO-u i njegovim saveznicima. On bi trebao podržati opredijeljenost BiH NATO integracijama, mada mora znati da bi to moglo pokrenuti reakciju Moskve, koja se protivi proširenju NATO-a. Budući da u Crnoj Gori (koja je članica NATO-a) dolazi proruska vlada, Bajden bi trebao sarađivati sa evropskim saveznicima kako bi Rusiji onemogućio pristup osjetljivim informacijama o NATO-u. Srbija se vjerovatno neće uskoro pridružiti „[…] zapadnim strukturama, a nade u veliku promjenu srbijanskog odnosa prema NATO-u su naivne“, kako tvrde Luke Coffey i Daniel Kochis.

S obzirom na to da međunarodni liberalni poredak propada širom svijeta, države na Balkanu ne mogu računati na promicanje američke demokratije u regiji kao što je to bilo devedesetih. Umjesto toga, zemlje bi trebale svoje razlike ostaviti po strani i pronaći zajednički jezik i saradnjom izbjeći da postanu kolateralna šteta u ruskoj i kineskoj utrci protiv velikih sila sa zapada.

(Profesorica Ivana Stradner je istraživač American Enterprise Institute)

Kako je opljačkana tuzlanska Remontmontaža: Blekić odobrio Brkaniću da milion maraka posudi Blekiću

Za ovu priču ključan je 5. mart 2009. godine. Tog dana je, naime, Ibrahim Brkanić postao direktor tuzlanske Remontmontaže. Tog dana je dobio ovlaštenje da založi imovinu Remontmontaže za dugoročni kredit i tog dana je podigao kredit u iznosu od 2,5 miliona maraka. Dio novca, milion maraka, istog će mjeseca, po osnovu beskametne pozajmice, biti prebačen na račun brokerske kuće Eurohaus. Kao garant “povrata novca” založene cu dionice već propale kompanije Vranica d.d. Sarajevo. Novac sa računa Eurohausa nikad nije vraćen Remontmontaži. Dionice Vranice su postale bezvrijedne. Remontmontaža je otišla u stečaj, a radnici na ulicu.

Iza ovog posla bio je berzanski špekulant Zijad Blekić. On je, naime, osnivač brokerske kuće Eurohaus koja je 2008. godine posredovala prilikom prodaje dionica Remontmontaže d.d. Tuzla. Blekić je tada postao i predsjednik Nadzornog odbora Remontmontaže i 5. marta 2009. godine odlučio je za direktora te firme postaviti svog prijatelja i poslovnog partnera Ibrahima Brkanića. Istog dana kada ga je imenovao, Blekić potpisuje Brkaniću saglasnost da može podići dugoročni kredit u Hypo banci, a da, pritome, založi imovinu Remontmontaže. U Ugovoru sa Bankom Remontmontaža je navela da će kredit koristiti za izmirenje obračunatih direktnih poreskih obaveza u iznosu od  1.500.000,00 KM, te za finansiranje trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 1.000.000,00 KM. Do 16. marta novac je već bio na računu Remontmontaže. Istog dana kada je Banka uplatila drugu tranšu u iznosu od milion maraka, Brkanić prebacuje 700 hiljada na račun Eurohausa. Kasnije je prebačeno dodatnih 300 hiljada. 

“Novac je prebačen bez ikakvog pravnog osnova” konstatuje Kantonalono tužilaštvo Tuzla koje je ove sedmice podiglo optužnicu protiv Blekića i Brkanića.

Kako bi “prikrili” kriminal, dva mjeseca nakon prebacivanja novca Zijad Blekić u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora Remontmontaže daje saglasnosti direktoru Remontmontaže Ibrahimu Brkaniću da potpiše Ugovor o pozajmici sa brokerskom kućom Eurohaus koju zastupa – Zijad Blekić. Ili još jednostavnije rečeno, Zijad Blekić je dozvolio Ibrahimu Brkaniću da potpiše ugovor sa Zijadom Blekićem na osnovu kojeg firma kojom rukovode Brkanić i Blekić  prebacuje milion maraka firmi čiji je vlasniik Zijad Blekić.

Zajmoprimac, u ovom slučaju Blekićev Eurohaus, kao garant vraćanja pozajmice u iznosu od milion maraka založio je dionice firme Vranica.

“Ugovorne strane su konstatovale da procijenjena vrijednost tog zaloga iznosi 1.000.000,00 KM,  iako su znali i bili svjesni da  nominalna vrijednost takvog zaloga iznosi 650.000,00 KM, dok je tržišna vrijednost  bila daleko manja, jer je na dan 09.06.2009. godine, na Sarajevskoj berzi ostvaren promet dionicama „Vranice“ po jediničnoj cijeni dionice od svega 36,33 KM”, navedeno je u optužnici koja je u posjedu Istrage. 
Kako bi izbjegli vraćanje i ovog iznosa, Brkanić je, po ovlaštenju Blekića, potpisao dva aneksa ugovora za Zijadom Blekićem kojim je “povećavao” broj založenih dionica. Kada je potpisan posljednji aneks ugovora, kojim je, zapravo, odgađano vraćanje pozajmice, vrijednost dionice Vranice iznosila je svega 11 KM. Ono što je posebno interesantno, Zijad Blekić je u tom trenutku bio član Nadzornog odbora Vranice, predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze, predsjednik Nadzornog odbora Remontmontaže, te osnivač i direktor brokerske kuće Eurohaus.
Dvije i po godine nakon što je posudila milion maraka Eurohausu,  Remontmontaža je putem suda zatražila upis 10.050 dionica dioničkog društva Vranica. Vrijednost dionice je bila 11 maraka, što znači da je taj kapital bio vrijedan svega 110 hiljada KM. Remontmontaža je tako oštećena za 890 hiljada maraka koje su završile na računu Blekićevog Eurohausa. Firme Remontmontaža i Vranica danas su u stečaju.

Pretres u Ministarstvu sigurnosti: Spašavanje BIA-inog saradnika Adisa Drnde

Zbog nedopuštenih kontakata sa službenicima srbijanske BIA-e, inspektor SIPA-e Adis Drnda nije prošao sigurnosne provjere, saznaje Istraga.ba. Njemu je Ministarstvo sigurnosti BiH trebalo oduzeti dozvolu za pristup tajnim podacima, što bi u konačnici značilo njegovo otpuštanje iz Državne agencije za istrage i zaštitu. Stoga je Tužilaštvo BiH, kako bi spriječilo uklanjanje Drnde iz SIPA-e, izdalo naredbu da se saslušaju službenici Ministarstva sigurnosti BiH koji rade u Sektoru za zaštitu tajnih podataka. Među saslušanima je i Mato Miletić, šef tog Sektora, koji je ove sedmice upozorio VSTV da i u pravosuđu rade osobe koje nemaju pristup tajnim podacima. Akcija Tužilaštva uslijedila je na osnovu anonimne prijave, a naredbu za saslušanje izdao je državni tužilac – Oleg Čavka, čiji prvi saradnik Adis Šečić nije prošao sigurnosne provjere, te formalno nema pristup tajnim podacima. No, vratimo se primarnom razlogu tužilačke akcije u Ministarstvu sigurnosti BIH.

Adis Drnda je pripadnik SIPA-e koji godinama održava dobre veze s Ambasadom Saudijske Arabije u Sarajevu, a tokom predizborne kampanje za opće izbore u Fahdovu džamiju u Sarajevu sa sobom je vodio i aktualnog federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljošu Čamparu. Drnda je Čamparu povezao sa selefijskim pokretom u BiH i po njihovim su mesdžidima prikupljali glasove za ovog bivšeg SDA-ovog kadra. Veze Čampare sa selefijskim pokretom nedavno je na svom facebook profilu potvrdio i “šejh Samir Avdić”, koji je napisao da su njegovi  sljedbenici “polagali nade u ministra Čamparu” s kojim su imali kontakte tokom kampanje 2018. godine. Te veze je, rekosmo, uspostavio Adis Drnda, pripadnik SIPA-e i prijatelj Aljoše Čampara kojem je još 2010. godine po naredbi Tužilaštva BiH pretresena kuća zbog povezanosti s najradikalnijim selefijskim ogrankom – tekfirlijama. Drnda, međutim, nikad nije optužen, a nakon toga slijedi njegov strelovit uspon u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Nakon što je postao šef Odjela za praćenje u Regionalnoj kancelariji SIPA-e u Sarajevu, Drnda je uspostavio saradnju s porodicom Čampara. Iako policijski službenik, aktivno je učestvovao u predizbornim aktivnostima SDA, što dokazuje i ova fotografija nastala neposredno prije izbora 2018. godine.

Aljoša Čampara i Adis Drnda (zaoruženi) tokom kampanje 2018. godine

Nakon što je utvrđeno da je počeo zloupotrebljavati svoju poziciju, a za interes Aljoše Čampare, Drnda je uklonjen iz Odsjeka za obavještajne poslove, te je prebačen na drugo radno mjesto. No, on je nastavio sa sumnjivim aktivnostima. U septembru ove godine svoje je nadređene obavijestio da putuje u rodni Sandžak, kako bi prisustvovao svadbi člana porodice. Međutim, Drnda je to odsustvo iskoristio i za odlazak u Beograd, gdje se tajno susreo sa službenicima srbijanske obavještajne agencije BIA. Nedugo nakon toga, na portalu Pressmedia, čiji je osnivač porodica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare “ekskluzivno” se pojavio dokument kojim se navodno dokazuje da predsjednik Suda BiH Ranko Debevec posjeduje državljanstvo Španije. Na dokumentu su vidljivi podaci iz baze beogradskog aerodroma Nikola Tesla.

Ekskluzivni dokument iz Beograda nakon Pressmedie objavili su i portali iz Banja Luke, a sve je na kraju “potvrdila” i Radio-televizija Republike Srpske. U SIPA-i sumnjaju da je te dokumente iz Beograda u Sarajevo donio upravo Adis Drnda.

Iako je za svoj susret s operativcima BIA-e Drnda u SIPA-i dijelom napravio alibi, sigurnosne agencije susjednih država dokumentovale su njegove kontakte o čemu su obaviještene i sigurnosne agencije u BiH. Uslijedila je, potom, prijava unutrašnjoj kontroli SIPA-e, nakon čega je Drnda službenike SIPA-e koji su ga “izdali” anonimno prijavio. Ipak, to mu nije mnogo pomoglo, jer je prošle sedmice pokrenuta procedura za oduzimanja dozvole za pristup tajnim podacima. No, prije nego je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo konačni stav, na adresu Tužilaštva BiH je pristigla anonimna prijava protiv osoba koje vrše provjere dozvola za pristup tajnim podacima. Glavna tužiteljica Gordana Tadić je anonimnu prijavu prebacila u nadležnost tužioca Olega Čavke koji je ekspresno naredio saslušanje Mate Miletića i drugih službenika Ministarstva – koji bi trebali donijeti konačnu odluku o Adisu Drndi. Vijest o akciji u Ministarstvu sigurnosti odmah je završila na Avazu Fahrudina Radončića, a potom i na fake portalima Pressmedia i Raport.

Da je Drnda operativac vjeran Čamparama, ali i čelnicima HDZ-a, dokazuje i nedavna večera u jednom sarajevskom restoranu. Tamo su se, naime, sreli državni tužilac Dubravko Čampara, njegov brat Aljoša, zatim Adis Drnda, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović i potpredsjednik HDZ-a BiH Mijo Krešić. Na toj je večeri dogovarano imenovanje Dubravka Čampare za glavnog federalnog tužioca, ali i Adisa Drnde na mjesto ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, o čemu je javnost izvijestila Pressmedia Aljoše Čampare. Ukoliko mu, pak, bude oduzeta dozvola za pristup tajnim podacima, Drnda ne bi mogao biti imenovan za ministra. Stoga je uslijedila “munjevita” akcija Olega Čavke, pod nadzorom državnog tužioca Dubravka Čampare.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...