Istaknuto

Istaknute objave

Senad Avdic analizira nove američke sankcije: Za upad Petra Đokića u međunarodni pravni i sigurnosni poredak, odgovoran je i drugi potpisnik ugovora – Vlada Republike Hrvatske!

„Te teze u nemiješanju u unutrašnje stvari (drugih država) to je ostalo u međunarodnim odnosima 19. stoljeća. Sada smo u 21. stoljeću gdje smo za sva krupna politička pitanja, posebno za ona za koja kao predsjednik Vlade imam posebnu odgovornost s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma, zainteresiran da se on provodi i 23 godina nakon poptisivanja onako kako je zamišljen“.

Ne okreći se, pline

Ovom opširnom, kobasičastom rečenicom je hrvatski premijer Andrej Plenković prije tačno pet godina, krajem 2018., odgovorio na prigovor Denisa Zvidića, tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Zvizdić je optuživao Plenkovića da zloupotrebljava institucije Evropske unije da bi utjecao na političke prilike u Bosni i Hercegovini.

Godinu dana ranije, 31. oktobra 2017. godine resorni ministri Vlade Hrvatske, Tomislav Ćorić i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Petar Đokić potpisali su Protokol o plinofikaciji na temelju kojeg je Rafinerija nafte Brod spojena na plinsku mrežu Hrrvatske. Nešto ranije, istog mjeseca nacrt ovoga protokola usvojila je Vlada Hrvatske predvođena predsjednikom Andrejem Plenkovićem.

alt

Na reakcije iz Sarajeva koje su ukazivale na potpuno isključivanje institucija Bosne i Hercegovine, dakle Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz Zagreba je indolentno odgovorano, ili nije uopće.

„Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta“, jasno i čitko piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora. Isti zakon nalaže da sve takve sporazume i međunarodne ugovore/protokole moraju ratificirati Parlament Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH

“Mi smo potpisnik i jamac Daytona i može nam se tumačiti ga kako nam odgovara”, papagajski su ponavljali Plenković, ministar Ćorić, dopredsjednica Vlade Martina Dalić.

Kakav Lavrov, strašan Lavrov

Kako su u to vrijeme tvrdili mediji, potpisivanju protokola između jedne države i samo jednog entiteta susjedne suverene države, prethodio je sastanak tadašnje predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarević i Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Rusije. Rafinerija u Brodu je, naime, vlasništvo ruske kompanije „Zarabežnjet“. Predsjendica Hrvatske je tokom potpisivanja sporazuma o plinfikaciji Rafinerije „posebice izrazila zahvalu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je prepoznao vrijednosti projekta i čvrsto stao iza njega“.

U martu 2021.godine u „gluho doba“ noći cijevi plinovoda su u najstrožoj konspiraciji, bez prisustva pripadnika Granične policije provučene ispod rijeke Save. Oko 450 metara cijevi položila je firma „Crodus“ u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka jednog od najbogatijih ljudi u regionu.

Za cijelo to vrijeme, dakle punih šest godina, niko od predstavnika međunarodne zajednice, OHR-a, Misije Evropske Unije, vodećih ambasada.. nije se nijednom rječju očitovao o ovom procesu.

I tako je ostalo sve do danas, kada je Ured za kontrolu strane imnovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država  sankcionirao ministra u Vladi RS Petra Đokića, a cijeli taj posao kvalificirao najtežim mogućim ocjenama.

„Sklapanje takvog sporazuma predstavlja prijetnju implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma“. Na temelju toga, „Đokić se sankcioniše za odgovornost, ili saučesništvo, ili direktnu, ili indirektnu uključenost u kršenje, ili čin koji je opstriuirao i prijetio provedbi bilo kojeg sporazuma u regionalnoj sigurnosti, miru suradnji ili međusobnom priznanju, ili okvira ili mehanizama vezanih za Zapadni Balkan“.

Potom se navode Prespanski sporazum iz 2018., Ohridski okvirniu sproazum iz 2001., Rezolucija Vijeća sigurnosti 1244, Daytonski mirovni sporazum…uključujući i odluke i zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za impelmentaciju mira, ili njegovog Upravnog odbora,, ili Međunaordni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Međunaordni rezidualni mehanizam…“

Najkraće rečeno: ministar Petar Đokić se kao potpisnik Protokola iz 2017 godine, prema ocjeni američke administracije, ogriješio o cjelokupan međunarodni, pravni i sigurnosni poredak!

Od UZP-a, do A.P-a

Isti crimen, dakle neovlašten upad u Dytonski mirovni sporazum, gaženje zakona i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine kao i sve druge sporazume, akte, koji se navode u slučaju Petra Đokića, izvršio je i supotpisnik Sporazuma sa hrvatske strane ministar Tomislav Ćorić, odnosno Vlada Republike Hrvatske predvođena Andrejem Plenkovićem. Zamijenimo samo imena dvojice potpisnika sporazuma iz 2017, čija je pravna odgovornost ravnomjerno podijeljena dobit ćemo sljedeću pravno-političku sliku: „Ministar Tomislav Ćorić se sankcionše za odgovornost , ili saučesništvo, ili direktnu, ili indirektnu uključenost u kršenje, ili čin kojim je opstruirao i prijetio provedbi bilo kojeg sporazuma o regionalnoj sigurnosti, miru suradnji, ili međusobnom priznanju, okvira ili mehanizama vezanih za Zapadni Balkan“..

Istina, Tomislav Ćorić odavno nije ministar u Vladi Hrvatske, ali je na njenom čelu, kao i 2017.godine ista osoba, Andrej Plenković. Koliko god hrvatski premijer teoretizirao i (re)kretivno tumačio Daytonski sporazum, a zapravo mlatio pravnu slamu, o promijenjenim okolnostima međunarodnog javnog prava u 21. stoljeću, jasno je od početka da je zajedno sa vlastima Republike Srpske suodgovaran za kriminalni akt. Za kriminalni akt, kao i za rat i pakt je potrebno dvoje, a ne samo Petar Đokić.

(Slobodna Bosna)

Vlada FBiH sa pola miliona KM pomaže bogate: Poticaj za nabavku električnih i hibridnih automobila dobilo dvoje sudija Suda BiH, kćerka Fadila Novalića, doktor Ermin Čehić, Hamdija Lipovača, profesor Aziz Šunje, ljekari, advokati …

Najmanje dvoje sudija Suda BiH dobilo je poticaj od Vlade Federacije BiH za kupovinu hibridnih automobila za privatno upotrebu. Državna sutkinja Enida Hadžiomerović i njen kolega Redžib Begić dobili su po 5000 KM, a odluka o dodjeljivanju novca je objavljena u posljednjem izdanju Službenih novina Federacije BiH.

Osim dvoje sudija, poticaj za kupovinu električnog automobila dobio je i zenički doktor Ermin Čehić koji se nedavno našao u centru iztraživačke priče Al Jazeere o “seksualnom uznemiravanju pacijentica”. Doktor Čehić je iz Budžeta FBiH dobio 10 hiljada KM kao poticaj za kupovinu električnog automobila. Na spisku dobitnika je i Azra Novalić, kćerka bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića. Njoj je odobreno 5000 KM za kupovinu hibridnog automobila. Ovdje je kompletan spisak 89 dobitnika poticaja.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 19. sjednici, održanoj 07.11.2023. godine, donosi Odluku o izboru korisnika sredstava utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu – poticaji pri kupovini električnih automobila. Odobrava se korisnicima sredstava dodjela dijela sredstava utvrđenih u razdjelu 17. Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije “Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Tekući transferi pojedincima – Poticaj pri kupovini električnih automobila” (“Službene novine Federacije BiH”, br. 6/23 i 85/23), u ukupnom iznosu od 498.000,00 KM u vidu subvencije za kupovinu 89 novih automobila, isključivo na električni pogon, i hibridnih automobila koja posjeduju električni motor i motor sa unutrašnjim sagorijevanjem. Korisnicima sredstava odobrava se dodjela dijela sredstava iz tačke I. ove odluke u ukupnom iznosu od 498.000,00 KM”, navedeno je u Odluci koju je potpisao federalni premijer Nermin Nikšić.

Na spisku dobitnika poticaja od Vlade FBiH, kako se može vidjeti, je i profesor Aziz Šunje. Ovaj profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dobio je 5000 KM budžetskog novca za nabavku privatnog hibridnog automobila.

Adi Rifatbegović, ljekar sa Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli i gradski vijećnik SDA u Tuzli dobio je 5000 KM pomoći za nabavku hibridnog automobila.

Isti iznos, 5000 KM, dobila je i Hasila Čengić-Mešić, sarajevska advokatica i kćerka rahmetli Hasana Čengića.

Doktorica iz Opće bolnice Abdulah Nakaš, Ranka Vukčević-Krtinić također je dobila 5000 KM za nabavku hibridnog automobila.  Među dobitnicima je i bivši premijer USK i gradonačelnik Bihaća Hamdija Lipovača.

U nastavku donosimo imena svih dobitnika poticaja. Amra Alijagić, Čehić Ermin, Anes Hrnjić, Velida Trnka, Enida Hadžiomerović, Ferid Ahmić, Edita Bukva, Ilirijana Karabdić- Haxhibeqiri,  Mehmed Nalo, Jasmina Halkić, Haris Halilović, Aida Kobašević, Erna Herić, Adnan Hadžiarapović, Gordan Glibo, Denis Djana, Čović Berka, Vukčević-Krtinić Ranka, Miroslav Golemac, Julijana Ćubela, Saida Džihić, Stanislava Trifunovićm, Damir Zaklan, Redžib Begić, Marijana Ivanković, Ivan Cvitanović, Ševala Jamaković Nicević, Nadija Kulo, Halisa Čengić Mešić, Hamdija Lipovača, Dino Sarajlija, Andrej Lukanović, Enes Velić,, Medžida Rustempašić, Safet Kozarević, Irena Arsović, Igor Janjić, Jasmin Avdić, Nijaz Sabljica, Nira Hadžiđulbić, Jasmin Jupić, Selma Rizvić, Zihnija Mešić,  Rasim Jusufović, Haris Đug, Kasim Imširović 61 Sead Čadra, Elmedin Obućina, Šemsija Kadrić, Edhem Kukić, Asija Oručević, Lejla Hodžić, Elzana Hadžić, Mustafa Radončić, Salem Alihodžić, Hasan Mostarlić, Neđad Kasumović, Sead Agić, Ervin Salkić, Milan Grbić, Davor Zlotrg, Nedžad Šehović, Josip Ikić, Mirsad Mehmedić, Asja Gacko, Senad Paočić, Adi Rifatbegović, Samir Unkić, Nedim Kulić, Aziz Šunje, Edina Ljubuškić, Ena Rizvanović, Jasmina Kamber, Adis Avdić, Davor Palinić

Ministar Zukan Helez pisao Sudu u Strazburu: “Borjana Krišto je pisala u svoje ime, Bosna i Hercegovina nije donijela odluku da se žali na presudu u slučaju Kovačević”

Borjana Krišto je pisala u svoje ime, a ne u ime Vijeća ministara BiH.

Ovo je suština pisma koje je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane BiH Zukan Helez uputio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

“Poslao sam pismo”, potvrdio je ministar Helez za Istraga.ba.

Prema informacijama Istrage, Helez je predsjednicu ESLJP obavijestio da ne postoji nikakva relevantna odluka institucija BIH da se zatraži preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH, te da je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, samoinicijativno pisala Sudu glede statusa agentica koje su poslale zahtjev za preispitivanje presude.

“Obavještavam Vas”, napisao je Helez predsjednici Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, “da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (Vlada) željelo razmotriti informaciju u vezi Zahtjeva: 43651/22 “ Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” koje je dostavilo resorno ministarstvo, kao i odlučiti o statusu osoba koje su vršioci dužnosti u predmetima ECHR-a i daljnjim radnjama  Države na sjednici Vijeća ministara, planiranoj za 26. listopada 2023. Međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vlada) donijela je odluku da se ta tema ne stavi na dnevni red sjednice, što je rezultiralo time da Vijeće ministara nema nikakvu odluku o statusu vršitelja dužnosti, posebno nakon isteka njihovog mandata u lipnju 2021. godine, te ne postoji relevantna odluka Vlade o upućivanju zahtjeva Velikom vijeću”, napisao je Helez.

Konačno, zaključio je Helez, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je kolektivno tijelo sa kolektivnim sustavom odlučivanja, što znači da predsjedavajuća Vijeća ministara ne može samostalno djelovati niti odlučivati u bilo kojoj stvari, što uključuje i komunikaciju s Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je prošlog mjeseca od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH.

“Žalba” na presudu Kovačević upućena je 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.

Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenost prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

Kantonalni sud u Sarajevu presudio: Ukinuta osuđujuća presuda Amiru Zukiću, naloženo ponovno suđenje u predmetu Bosna, Asim Sarajlić pravosnažno oslobođen krivice!

Kantonalni sud u Sarajevu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je bivši sekretar SDA Amir Zukić osuđen na tri godine zatvora zbog krivičnog djela primanje dara i trgovina uticajem, saznaje Istraga.ba. Naloženo je ponovno suđenje pred Općinskim sudom u Sarajevu protiv optuženih Amira Zukića, Senada Trake, Ramiza Karavdića i Eseda Džananovića. Istovremeno, Kantonalni sud je potvrdio oslobađajući dio prvostepene presude kojom je bivši potpredsjednik SDA Asim Sarajlić oslobođen krivice.

Da pojednostavimo, Zukiću, Traki, Karavdiću i Džananoviću bit će ponovo suđeno pred Općinskim sudom u Sarajevu, dok je Sarajlić pravosnažno oslobođen krivice.

Podsjetimo, u julu prošle godine Općinski sud u Sarajevu osudio je Amira Zukića na tri godine zatvora, Safeta Bibića na šest godina, Senada Traku na godinu i šest mjeseci, Ramiza Karavdića na dvije godine i Esed Džananović tri godine zatvora nakon su su proglašeni krivim za korupciju i trgovinu uticajem prilikom nezakonitog zapošljavanja u Elektroprivredi BiH. Asim Sarajlić i Nedžad Trako su i tada bili oslobođeni krivice.

Prema optužnici, Zukić i Bibić su tokom 2016. godine organizirali grupu kojoj su se pridružili Nedžad i Senad Trako te Karavdić, koji su pronalazili osobe spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama “Elektrodistribucije” pri “Elektroprivredi BiH”. Nakon toga su, prema optužnici, koristeći svoj uticaj, preko Eseda Džananovića realizirali nezakonita zapošljavanja u “Elektroprivredi”.

Optužnicom su se Sarajlić i Mirsad Kukić teretili za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, a Seid Fazlagić za pomoć počinitelju nakon izvršenog krivičnog djela, dok je Zukić optužen i za nedozvoljeno držanje oružja.

Predmet protiv Kukića je 2017. razdvojen zbog zdravstvenog stanja, te je on krajem 2020. osuđen na godinu dana zatvora zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem. No, i ta presuda je kasnije ukinuta i naređeno je ponovno suđenje.

Fazlagić, koji je bio vozač Amira Zukića, sklapanjem sporazuma o priznanju krivice s Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu, osuđen je na osam mjeseci zatvora zbog pomoći počinitelju poslije učinjenog krivičnog djela.

Suđenje Zukiću i ostalima počelo je u maju 2017. godine, a u završnoj riječi Kantonalno tužilaštvo zatražilo je osuđujuću presudu navodeći da je dokazana odgovornost optuženih, dok su njihove odbrane zatražile oslobađajuću presudu.

Ministar Almir Bečarević pisao Elmedinu Konakoviću: Sve po spisku, spin majstore!

Dana 9.11.2023. godine gost Dnevnika D, a 10.10.2023. godine gost Face TV bio je gospodin Konaković gdje je u svom nastupu dao komentar o izvršnoj vlasti u KS sa tvrdnjom “SBiH je očigledno bio Trojanac na zadatku, u korist SDA”, te dodatne laži i spinove o SBiH.

Kako je gdin Konaković nadahnut, a u slobodno vrijeme vjerovatno i čita antičku književnost (dok leti sa besplatnom vizom za UAE) pa spomenu i Trojanca, a misleći pri tom, vjerovatno, na Trojanskog konja, te stavivši SBiH u kontekst te vrste konja i napravivši poveznicu antike sa SDA, to želim da kao predstavnik SBiH u Vladi KS dam svoj osvrt na poštovaoca antičke književnosti i besplatnih viza za UAE.

Ujedno, hemija o kojoj govori gdin Konaković, te da je ona sada bolja nego što je bila u postojećoj vladi je zanimljiva jer Vlada KS je još uvijek u ovom, starom, sastavu, a Konaković uveliko govori o već nastaloj hemiji nove vlade.

Možda je nova hemija i prisutna jer za tu hemiju je bio potreban gospodin Konaković sa naputkom prema predloženom/novom ministru komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS koga i kad treba posjetiti i s kim treba sjediti prije nego što uđe u ovo ministarstvo, te da potpiše sve ono što ovaj ministar nije htio potpisati.

Gospodin Konaković misli da se u ovom gradu ništa ne zna, a isto kao što njemu dostavljaju informacije iz ovog ministarstva, tako i drugi dostavljaju informacije u ovo ministarstvo, pa želim da kažem poštovanom hemičaru da sve što će natjerati novog ministra da uradi je protivzakonito i na štetu građana KS, a sad ću nabrojati sve ono što su mu pripremili da mora potpisati:

1. Prvo što se traži je da se po svim krivičnim predmetima pokuša “popeglati” situacija do te mjere da se povlače krivične prijave ili sakrije dokumentacija koje su predate u proteklih 2-3 godine, a koje su podnosili čak i neki članovi iz NiP-a.

2. Za cijene komunalnih usluga planira se da ih povećaju i da građani KS plaćaju svu onu nesposobnost koju direktori kantonalnih javnih komunalnih preduzeća imaju jer, osim već gotovih prijedloga povećanja cijena, niti jednu finansijsku radnju nisu poduzeli kako bi putem restrukturiranja preduzeća iste napravili funkcionalnijim. Umjesto da su se bavili promjenama jer su vlast već godinama postali su gora zamjena onima koje su za isto optuživali. O svemu ovom i kvalitetu komunalnih usluga građani KS svjedoče iz dana u dan.

3.  Posebna priča je lokalitet Bjelašnice i dokument pod nazivom Strategijska procjena uticaja na okoliš za koju novi ministar mora dati pozitivno mišljenje, iako se vode krivični postupci za Bjelašnicu, a Tužilaštvo KS je tražilo dokaze vezano za strategijsku procjenu uticaja na okoliš. Izgleda da na Bjelašnici dobijete osjećaj da je samo nebo (Sky) granica i da kriminal nikad neće biti otkriven jer uzimate poluge pravosudnih organa. Ko kome parcele dodjeljuje i ko se iza kojeg imena krije nadam se da će biti utvrđeno. 

4. Urbanistički plan koji je bio gotov nije dostavljen u ovo ministarstvo, zato što ja, kao ministar, nisam po volji gdinu Konakoviću, uz obrazloženje da nema papira za printanje urbanističkog plana, a papir će se pojaviti kad ovaj ministar izađe iz Ministarstva. Kad izađem, onda ide urbanistički plan.

5. Obezbijediti prijem svih radova i nabavki robe koja je vršena preko UNDP-ja vrijednosti 7.000.000 KM kako bi se izbjegao zakon o javnim nabavkama. Za ovo je plaćeno cca 350.000 KM provizije bez plaćanja PDV. U ministarstvu dokumenta nema za ove nabavke, ali sada to treba “popeglati”. 

6. Nastojati da se realizuje ugovor za isporuku novih kotlova za grijanje u BAGS Energotehnika d.o.o. Vogošća iako ugovorene pumpe opisane u ugovoru ne postoje na tržištu. Vrijednost 3.500.000 KM, a “avans” za zaključenje ugovora mora se opravdati po cijenu da se izmijeni specifikacija iz javne nabavke. 

7. Izbaciti sve one iz Ministarstva koji neće da slušaju i koji žele da rade po zakonu. Lista je već napravljena i realizacija će biti milom ili silom. 

Pored ovih 7 tačaka volio bih da mi gdin Konaković objasni kako on zna da nije bilo hemije u Vladi kad je na sjednicama jednoglasno doneseno preko 1000 odluka, zaključaka itd?

Može li mi gdin Konaković objasniti zašto treba povećati cijenu vode za 60% ili odvoženja otpada za 75%?

Može li mi gdin Konaković objasniti ko dijeli zemlju na Bjelašnici i ko kome obećava stanove, i jedno i drugo pod tuđim imenima ili sakriveni iza imena privrednika?

Može li mi gdin Konaković objasniti kako završi prodaja imovine preduzeća Park u Dubrovniku? Sve objavljeno transparentno preko Agencije za privatizaciju, samo ne nađoh ko je kupio i ko je mešetario. 

Da li je ovo Evropa u kojoj umjesto da zamijene stubove javne rasvjete iste samo prefarbate?     Da li u Evropi da bi izbjegli javnu nabavku angažuju UNDP pa im još date 5% od posla za namirenje njihovih troškova?

Da li nas je Evropa naučila da 7 mil. KM izdvojimo iz budžeta, a onda da bi izbjegli javne nabavke to damo drugima da nabavljaju u naše ime i damo im za to 5% provizije jer bolje oni da zarade nego da mi utrošimo u transparentnu nabavku? Da li plate PDV na tih 5% halal novca? 

Da li je to ona Evropa u kojoj vlada KS digne kredit za kupovinu mašina za odvoz smeća i kupovinu opreme, a onda za ta sredstva telefonski naručujete naftu jer imate nesposoban menadžment u KJKP Rad d.o.o?

Da li je to ista ona Evropa u kojoj ovom istom ministru slikaju dokumente u Ministarstvu, a onda dijele međusobno i tako pokušavaju da me “prepadnu” ili optuže za nešto što samo oni misle da ima u ovom ministarstvu?

Da li je u Evropi poznat slučaj da ministar vanjskih poslova prijeti ministru na nižem nivou vlasti zato što je ovaj samo govorio istinu i ništa više. 

Da li je to Evropa, ona ista koja npr. drži direktore ili izvršne direktore koji su falsifikovali svoj radni staž ili diplome, koji državnim parama plaćaju osobne kazne ili koji dobiju negativan izvještaj revizije, a pričaju o poslovnim uspjesima kao da su sad došli iz UAE.

O svemu ovome gdin Konaković zna i šuti, što li?

Da li je to ona ista Evropa u kojoj gdin Konaković može zvati predsjednike UO ili NO pa tražiti smjene onih direktora koji nisu njemu po volji?

Da li je to ona ista Evropa u kojoj Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS upozori Vladu KS da ne imenuje jednog direktora koji ima problem sa zakonom, a onda se taj isti direktor pojavi kao rješenje na sjednici Vlade KS?

Ako sam zbog svega gore navedenog Trojanski konj, onda smo svi kao građani konji jer životom u KS upravljaju ljudi koji sve ovo dopuštaju, a znaju. Kažu treba biti hrabar u otkrivanju kriminala pa evo pišem javno o istom uz prijetnje čovjeka koji spinuje od jutra do mraka. 

Spinovati na način na koji to gdin Konaković radi ne uči se u školi već na sarajevskim ulicama, ali “ruka iz sjene” Vlade KS zaboravlja da ima još nas koji smo rođeni na sarajevskim ulicama, a kojima je istina draža od spina pa bi bilo lijepo da se nas dvojica sa sarajevskih ulica pojavimo u nekom od medija pa da mi odgovori na mnoga pitanja, a prvo od njih je kako ovaj ministar može biti Trojanski konj kada želi da radi u skladu sa zakonom. Možda je bolje pitanje da li smo svi Trojanci ako ne radimo kako je gore opisano, a svi lažu samo Dino govori istinu. 

Reče gdin Konaković da mu je važniji narod od stranke pa se sad postavlja pitanje da li su mu u tom narodu važniji direktori ili ministri ili poslanici od običnog naroda koji sve ovo vidi, a i osjetit će na novčanicima. Da mu je narod bitan, shvatio bi da narod jedva sastavlja kraj sa krajem, a ne da mu se narod raduje ukidanju viza za UAE ili objavi rata CIPS dokumentu.  

Gospodine Konakoviću, ministri SBiH nisu Trojanski konj jer ubacivanjem Trojanskog konja Troja je propala i zauvijek nestala, a Vlada KS niti je propala niti će nestati. Ista će nastaviti raditi samo što će sada imati potpunu kontrolu “ruku iz sjene”.

Sve ono što nisam dozvolio u Ministarstvu, sada će biti obaveza onoga ko ulazi u ovo ministarstvo i to je ta famozna hemija o kojoj govori naš hemičar, a hoće li cijenu ove hemijske reakcije platiti građani KS, vidjet ćemo uskoro.

S poštovanjem,

P.S. Poruka za ambasade, visokog predstavnika i istražne organe. KS je kanton gdje korupcija cvjeta počev od zapošljavanja, lopovluka, nezakonitosti, ucjena, prijetnji, kupovine zastupnika i svega onoga za šta nam govorite da ne smijemo raditi. Te “ruke iz sjene” upravljaju svim procesima, a dvojka iz tih ruku spinuje da se to ne može više slušati i gledati. 

Dokument izmijenjenog Budžeta dokazuje: Premijer Nikšić najavio borbu protiv korupcije pa ukinuo novac za izgradnju zgrade u kojoj bi trebao biti smješten “federalni USKOK”

Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu ukinula je tokom rebalansa Budžeta FBiH novac namijenjen za izgradnju Palače pravde u kojoj bi trebali biti smješteni posebni odjeli za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Podsjetimo, u ovogodišnjem Budžetu FBiH koju je predložila bivša Vlada FBiH sa Fadilom Novalićem na čelu, a koji je izglasala aktualna parlamentarna većina stranaka Trojke i HNS-a, bilo je predviđeno izdvajanje 3,5 miliona maraka za izgradnju zgrade za smještaj takozvanog Federalnog USKOK-a. No, tokom posljednjeg rebalansa Budžeta, Nikšićeva Vlada je predložila, a vladajuća parlamentarna većina usvojila prijedlog da se novac namijenjen za izgradnju zgrade prebaci na druge pozicije.

“Borba protiv korupcije – nastavljamo gdje smo stali”, naslovio je  svoju Facebook objavu 2. jula ove godine federalni premijer Nermin Nikšić.

“Prvi korak je naći adekvatan prostor. Izgradnja palate pravde, namjenskog objekta za smještaj posebnih odjela treba nam da poboljšamo uslove rada sudova i tužilaštava, ali naša zemlja nema vremena da čekamo na njenu izgradnju kao uslov za početak primjene Zakona. Umjesto toga naći ćemo smještaj u nekom od postojećih objekata. Vlada FBiH će pomoći u svim tehničkim aspektima, kako bismo omogućili pravosudnim organima da što prije počnu s procesuiranjem djela organiziranog kriminala i korupcije”, napisao je Nikšić nakon sastanka sa čelnicima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Pet mjeseci kasnije, Vlada FBiH nije osigurala “alternativni smještaj” za početak rada USKOK-a, a novac za izgradnju zgrade je prerasporedila. Dokaz za to je i posljednji rebalans Budžeta.

Kako se može vidjeti u dokumentu objavljenom početkom novembra u Službenim novinama FBiH, Budžetom za 2023. godinu bilo je planirano izdvajanje 3,5 miliona KM za Projekat palača pravde FBiH. Rebalansom Budžeta s te je pozicije oduzeto 3,4 miliona, što znači da je za zgradu u kojoj bi bio smješten navodni federalni USKOK ostalo samo 100 hiljada KM. Kako je do kraja godine ostalo još 45 dana, ni ovih 100 hiljada KM neće biti utrošeno. Tako će Federacija BiH i ove, ali i naredne godine vjerovatno ostati bez posebnog odjela za borbu protiv korupcije, koji, kako kaže premijer FBIH Nermin Nikšić, ne može da čeka.

Podsjetimo, 9. januara ove godine, tadašnji premijer FBIH Fadil Novalić potpisao je sa predsjednikom VSTV-a Halilom Lagumdžijom Memorandum o saradnji.

“Ovaj dokument se odnosi na uspostavu i izgradnju „Palate pravde Federacije BiH“, novog i namjenski izgrađenog objekta u koji će biti smješteni Federalno tužilaštvo i Vrhovni sud FBiH sa Posebnim odjelima, kao i Sudska policija FBiH. Potpisanim Memorandumom stvaraju se i uslovi za uspostavljanje Posebnih odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH, kao i osiguranje uslova za provedbu Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH. Navedeno uključuje osiguranje neophodnih prostornih kapaciteta, opreme i materijalno-tehničkih sredstava za rad Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH sa Posebnim odjelima”, saopćeno je iz VSTV-a.

Prije ovog sastanka, Vlada FBiH je predložila Budžet u kojem je bilo planirano izdvajanje novca za palaču pravde. No, početkom maja, nakon što je visoki predstavnik suspendovao Ustav FBiH i nametnuo Vladu FBiH, novi federalni premijer najavljuje odlučnu borbu protiv korupcije.

“Set antikorupcijskih zakona smo usvojili 2014. godine, a na snagu su stupili polovinom 2015. Prethodna Vlada se pobrinula da taj set zakona nikada ne zaživi već da ostanu samo puko slovo na papiru. Nastavljamo tamo gdje smo stali 2015. godine, mi nećemo tražiti opravdanja, naći ćemo rješenja kako bismo započeli ozbiljnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala”, saopćio je početkom jula premijer Nermin Nikšić.
Borba protiv korupcije, međutim, vrlo brzo je okončana.
Četiri mjeseca kasnije, jedini konkretan korak koji je Nikšić poduzeo je ukidanje novca za izgradnju palače pravde u kojoj bi trebao biti smješten Poseban odjel za borbu protiv korupcije.

 

Konaković između Tita i Dine: Nepravomoćno osuđeni kradljivac (sa) Fejk televizora!

Ministar vanjskih poslova BiH voli televizore i neke televizije. I to je čak utvrđeno pred sudskim organima. Općinski sud u Sarajevu je, recimo, 2020. godine presudio da je urednik Istrage, tada novinar Žurnala, istinu govorio kada je napisao da je Elmedin Konaković, dok je još bio u SDA, iz sarajevske Zetre otuđio nekoliko televizora i ostalu opremu kupljenu budžetskim novcem.

Ako bih primijenio istu logiku koju primjenjuje ministar Konaković kada, pozivajući se na dvije nepravosnažne presude u slučaju Gordana Memije, mene naziva klevetnikom, onda bih ja, i njega i kuma mu Memiju, mogao nazvati nepravomoćno presuđenim kradljivcem televizora, odnosno nepravomoćno presuđenim saradnikom kartela Edina Gačanina Tita. Jer obojica su, i Konaković i Memija, izgubili po jednu presudu protiv mene. Prvi me tužio jer sam pisao da je otuđio Zetrine televizore, a drugi jer sam pisao da je sarađivao sa narko kartelom Tito i Dino. I u oba slučaja sud je presudio u moju korist.

Otkako je sam sebe uvjerio da je Bosnu i Hercegovinu uveo u Evropsku uniju, Elmedin Konaković ne izlazi iz studija (ne)režimskih televizija odakle se, prijeteći prstom, obraća neposlušnim twitterašima, novinarima – klevetnicima, opoziciji i neposlušnim korisnicima društvenim mreža u globalu.

“Da vidimo ko će nam stati na naš evropski put”, kaže ministar Konaković, mašući prstom na vanrednoj konferenciji za medije sazvanoj s namjerom da i građane koji znaju sva slova abecede pokuša ubijediti da nam je Evropska unija dala zeleno svjetlo.

Ima, kaže Konaković u još jednom “Fejk” intervjuu, datom u pauzi između dva gostovanja na rubu suza kod Amira Zukića, neki novinar (Senja Mahinić sa Klixa) najčitanijeg portala koji Trojku naziva proksijem Zagreba.

Ima, kaže dalje, i “novinar-klevetnik” (misleći na autora ovog teksta) koji je primao novac od BH Telecoma i Elektroprivede BiH da blati “pejgambera bh. politike”, tj njega.

Napredovao sam. Prije me je u Konakovićevim zamislima plaćala OSA, a nakon pada režima su me, dok nisu počišćeni ostaci režima, plaćali BH Telecom i Elektroprivreda.

Sjetit ćete se, obećao je Konaković da će, kada nova vlast preuzme OSA-u, objaviti sve dokaze da sam bio “Osmicin plaćenik”. I, evo, prođe pola godine otkako je OSA pod kontrolom nove vlasti, a Konaković ne objavi nijedan dokument koji bi me povezao i sa finansijama i sa “saradničkim knjigama” Obavještajno-sigurnosne agencije. A drži Konaković sada i BH Telecom i Elektroprivredu BiH, pa bi red bio da objavi koliko je od ta dva preduzeža dobila Istraga (dobila je 0 KM), a koliko “objektivna” Face TV s koje redovno šalje prijeteće poruke “propalom režimu”.

Ako niste primijetili, politika Elmedina Konakovića je uvijek u Futuru I. Sve mu se svelo na  obećanja bolje budućnosti. Tri godine lider NiP-a i MIP-a ponavlja: “Mi ćemo”. Istina, svoj rječnik je obogatio i riječju “famozni”, pa mu je, tako, sve postalo famozno – od novinara koji ga kritikuju, do riječi “preporučiti” mijenjane kroz sva glagolska vremena u izvještaju Evropske komisije.

U trenucima dok je famozni ministar (opet) gostovao na Face TV-u, iz Gaze mi se javio jedan od pedesetak bh. državljana koji već trideset dana pokušavaju izaći iz pakla. Nisu izašli, iako ministar Konaković već dvadeset dana ponavlja – “mi ćemo” ih spasiti. Hrvati su spasili svoje državljane. Mogao se, dok vodi “male noćne razgovore” sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem-Radmanom, raspitati o mogućim načinima evakuacije. Mogao je, ali nije. Konaković sa Radmanom, svakako, samo priča o izmjenama izbornog zakona u skladu sa zahtjevima HDZ-a BiH.

Šteta je, reći će Konaković, da se ne iskoristi “momentum” (još jedna riječ koju je uspješno naučio i koja mu se “famozno sviđa”) i da BiH ne krene naprijed. I zato je on 25 puta ponovio – HDZ-ov Marin Vukoja mora biti imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH. Jer bitniji je momentum, nego narednih dvadeset godina tokom kojih će Ustavni sud BiH biti u rukama Čovića i njegovih političkih potomaka.

“Good boy”, kako Konakovića naziva HDZ-ova Željana Zovko, zbog momentuma je HDZ-u predao i Ceste i Autoceste. Predao im je i zaštitu okoliša. Predao im je sigurnosni sektor. A pravosuđe, svakako, drže. Za to vrijeme – Elmedin Konaković koristi “momentum” i bh. građanima “štedi” novac za vize u Emirate. Ubuduće će bh. građani, kad krenu u Dubai morati kupovati samo avionske karte. Konaković, istina, ne mora ni to. Jer njemu je samo Sky granica!

Predstavničkom domu FBiH dostavljen prijedlog: Trojka i HDZ mijenjaju Poslovnik da imenuju Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Klubovi zastupnika SDP-a, NiP-a, PDA, Naše stranke i Hrvatskog narodnog sabora u petak su uputili u proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma FBiH. Suština ovih izmjena je da vladajuća koalicija, koju čine Trojka i HNS, omoguće imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kompletan Poslovnik možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku ćemo se baviti ključnim odredbama koje se odnose na imenovanje Marina Vukoje.

Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih  izmjena Poslovnika. Evo kako glase:

“Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
(6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.

A evo o čemu se radi.

Stranke Trojke i HNS-a od početka ove godine pokušavaju imenovati HDZ-ovog Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Ukoliko bi Marin Vukoja bio imenovan, on bi ostao ustavni sudija sve do 2043. godine. Sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije imenuje Predstavnički dom FBIH. Tu Trojka i HDZ BiH imaju većinu. No, problem im predstavlja Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH koja mora raspravljati o svim imenovanjima.

Trojka i HDZ BiH nemaju potrebnu većinu u Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma da predlože imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda. Prema važećem Poslovniku o radu Predstavničkog doma, za donošenje odluka iz izvorne nadležnosti Komisije, potrebna je većina ukupnog broja članova te Komisije. Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova, što znači da je potrebna većina – šest. No, Komisija od kraja juna nije u punom sazivu. Nedostaju joj dva člana iz HDZ-a BiH (Antonio Sesar i Feliks Vidović) koji su podnijeli ostavke na zastupničke pozicije, a samim tim i na članstvo u Komisiji. Bez ta dva člana Komisije, stranke Trojke i HDZ BiH nemaju šest ruku u Komisiji za izbor i imenovanje, što znači da nemaju potrebnu većinu kako bi donijeli odluku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.

Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH je nadležna da sagleda sve materijale Radne grupe za provođenje konkursne procedure za izbor i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH koji dolazi iz Federacije. Ta Komisija odlučuje da li će prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dostaviti kompletnu listu kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH ili samo jedno ime o kojem bi se, potom, izjašnjavali federalni zastupnici. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira da Komisija pošalje samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje, dugogodišnjeg sekretara u Parlamentarnoj skupštini BiH koji je bio na listama HDZ-a BiH. Ovaj stav Dragana Čovića u potpunosti je podržao Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde BiH koji ne vidi ništa sporno u imenovanju HDZ-ovog kadra za sudiju Ustavnog suda BiH.

Komisija za izbor i imenovanja je radno tijelo Predstavničkog doma FBiH i ima jedanaest članova. Prilikom imenovanja Komisije, vladajuća koalicija (Trojka plus HDZ) je odlučila da tri mjesta pripadnu HDZ-u BiH, dva SDP-u te po jedno NiP-u, Našoj stranci, NES-u, SBiH-u, SDA-u i DF-u. Za predsjednika Komisije imenovan je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Međutim, u ovom trenutku HDZ-u BiH nedostaju dva člana Komisije. HDZ-ov Antonio Sesar je krajem juna podnio ostavku na mjesto zastupnika Predstavničkom domu FBiH, čime mu je prestao i mandat u Komisiji za izbor i imenovanja. Prije Sesara ostavku u Predstavničkom domu FBiH podnio je i njegov stranački kolega Feliks Vidović, što znači da je HDZ BiH ostao bez dva člana Komisije.

Da bi se imenovali novi članovi Komisije za izbor i imenovanje, odluku mora donijeti Predstavnički dom koji posebnom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. No, prije odluke Predstavničkog doma FBiH o popunjavanju svih komisija mora raspraviti Komisija za izbor i imenovanje.

U ovom trenutku HDZ BiH i Trojka imaju samo pet članova Komisije i to – Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP), Dragan Mioković (Naša stranka) i Rasim Smajlović (NiP). Opozicija ima četiri člana Komisije – Irfan Durić (NES), Eldar Čomor (SDA), Edina Gabela (SBiH) i Dajana Čolić (DF). Ukoliko se četiri člana Komisije iz opozicije ne pojave na sjednici, Komisija nema kvorum za bilo kakvu raspravu.

Dakle, vladajuća koalicija je blokirana jer ne mogu popuniti Komisiju za izbor i imenovanja bez opozicije, niti mogu bez opozicije održati sjednicu Komisije na kojoj bi predložili imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Upravo zbog toga Trojka i HNS predlažu izmjene Poslovnika o radu prema kojima bi za članove Komisije za izbor i imenovanje po automatizmu bili imenovani nasljednici Feliksa Vidovića i Antonia Sesara iz Kluba HDZ-a BiH. Takvim popunjavanjem, stranke Trojke i HNS-a dobile bi većinu u Komisiji za izbor i imenovanja, a Marin Vukoja bi mogao biti predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.

Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a mogao bi biti blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.

Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.

I ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Nezir Pivić (SDA), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.

Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je podnio ostavku, tako da u Komisiji trenutno sjedi 10 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. Ukoliko zastupnici SDA, DF-a, NES-a i SBiH-a ne dođu na sjednicu, neće biti Kvoruma za njeno održavanje. Tako Zakonodavno-pravna komisija neće moći zauzeti stav o eventualnim izmjenama Poslovnika.

U tom slučaju Trojka i HDZ moraju prekršiti sve procedure i, faktički, nametnuti novi Poslovnik na osnovu kojeg bi nametnuli i Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BIH.

 

 

Posljedice formiranja Vlade HNK: Izdajom strateškog partnera iz NES-a, SDA se, za par fotelja, pridružila “izdajnicima iz SDP-a”

U priči o Vladi HNK nisu bitni Anel Kljako i njegov NES. Bitan je princip kojeg je prekršila Stranka demokratske akcije. Formiranje Vlade HNK je, zapravo, dokaz da bi većina SDA-ovaca, naročito onih hercegovačkih, objeručke prihvatila bilo kakav ulazak u vlast, ne osvrćući se ni za državnim niti bošnjačkim interesima. SDA je, zapravo, pristala na uslove HDZ-a i SDP-a da bi svoje strateške partnere gurnula u provaliju.

Zašto je NES (bio) strateški partner SDA?

Zato što bi najveća bošnjačka stranka, iako relativni pobjednik proteklih Općih izbora, ostankom NES-a u koaliciji sa Trojkom, izgubila svaki kredibilitet u priči o bošnjačkom legitimitetu. Ali NES je, uz sve svoje mane, a ima ih mnogo manje nego u SDA-u, odlučio da se, zajedno sa Strankom za BiH, odrekne federalnih ministarskih pozicija i javnih preduzeća, prateći princip – ne želimo u nametnutu Vladu FBiH. I zahvaljujući NESBiH-ovom ostanku u opoziciji, SDA je dobila koalicijski kapacitet u USK, gdje ga nije imala, i u ZDK, gdje ga, također, nije imala. Dobila je SDA, zahvaljujući onih stotinu hiljada glasova NES-a i SBiH-a, vjerodostojnost u svom narativu da je Christian Schmidt, namećući Vladu Nermina Nikšića, oštetio bošnjačko biračko tijelo.

Kada je NES u aprilu birao između fotelja za sebe i principa, izabrao je princip. Kada je došao red na SDA da bira između sebe i principa, oni su izabrali sebe. I Edina Mušića. I sve one njegove lovce koji godinama nišane hercegovačke budžete.

Nije, rekoh, bitan Anel Kljako. To što je krao na izborima, a ništa manje nije krao od SDA-ovaca i SDP-ovaca, pitanje je za pravosudne institucije. One sude. No, SDA je je pristala da njihovim partnerima sude HDZ i SDP, koji su toj istoj SDA, zajedno sa Christianom Schmidtom, presudili u aprilu ove godine.

Šta je SDA dobila? Ništa. Dobili su ministre koje su već imali. Dobili su vlast u HNK koju su već imali. Ali zato su izgubili partnera koji se, vjerujući u principe, odrekao federalnih ministarskih pozicija. Izgubili su kredibilitet (pod uslovom da su ga ikada imali). Izabrali su “izdajnike” umjesto “patriotskog bloka”.

Prihvatajući ucjene SDP-a i HDZ-a da se odrekne NES-a, SDA se, zapravo, odrekla svog narativa o ujedinjenoj opoziciji protiv nametnute Vlade FBiH i protiv svih onih izdajničkih poteza Trojke. SDA je smanjila svoj koalicijski kapacitet. SDA je prihvatila izdajnike da bi dobila fotelje. Što je, barem u slučaju Mostara, također čini izdajničkom strankom.

Kada se zbroje, uglavnom bošnjački glasovi NES-a, SBiH-a i SDA, dolazimo do cifre od 317 hiljada glasova. Dodamo li tome i glasove DF-a koji dolaze iz kantona sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, četiri opozicijske stranke imaju na raspolaganju oko 420 hiljada glasova. S druge strane, vladajuća Trojka je u istim izbornim jedinicama osvojila 249 hiljada glasova.

I, šta u Mostaru radi SDA? Odlazi sa SDP-om kojeg naziva izdajničkim i sa HDZ-om koji je, zapravo, šef i strankama Trojke i visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Da li će formiranje Vlade HNK moglo utjecati na opstanak Vlade u USK, to znaju čelnici NES-a. Ukoliko se odluče na osvetničku politiku i započnu pregovore sa Trojkom, pokazat će da nisu baš zrela politička partija. Rušenjem Vlade USK profitirat će samo stranke Trojke. Baš kao što su formiranjem Vlade HNK profitirali samo SDP i HDZ. HDZ je bez vlasti ostavio HDZ 1990 i HRS, a SDP je uzdrmao SDA-ov savez sa NES-om.

Bakir Izetbegović je lično platio visoku cijenu odbijajući u Neumu izmjene izbornog zakona po želji Zapada i HDZ-a BIH. No, tu je, barem, spasio obraz i princip. I onda je, zbog svoje hercegovačke frakcije okupljene oko Edina Mušića sve to prosuo. Za par kantonalnih ministarstava.

Pucanje saveza NES-SDA nanijet će ogromnu štetu SDA-u. Međutim, SDA-ovo potpuno pridruživanje (izdajničkim) strukturama Trojke nanijet će nepopravljivu štetu državi. I toga moraju biti svjesni i u NES-u i DF-u. A prije svega i u SDA-u čiji čelnici sebe (neopravdano) nazivaju zaštitnicima države.

Ministri iz Trojke odbili da ospore lični stav Borjane Krišto o bh. agentima u Strazburu: Opstanak “presude Kovačević” doveden u pitanje

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez neće obavijestiti Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da je stav Borjane Krišto o statusu bh. agentica njen lični stav, a ne stav Vijeća ministara BiH.

Ovo je, u izjavi za Istraga.ba, potvrdio i sam ministar Helez, kazavši da se “dogovorio sa ministrom za ljudska prava Sevlidom Hurtićem o svemu”.

“Poslao je Hurtić, to je njegova nadležnost. Tako je dogovoreno da ne ispadamo neozbiljni”, rekao je Helez.

Sevlid Hurtić, međutim, kaže da ne postoji nikakav dogovor o slanju pisma u Strazburu i da očekuje da to učini Helez kao zamjenik predsjedavajuće Krišto koja je samoinicijativno poslala obavijest Ecvropskom sudu za ljudska prava u kojem je navela da Monika Mijić i Harisa Bavčić imaju legitimitet da zastupaju BiH u predmetu Kovačević.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava sredinom je oktobra zatražio od Vijeća ministara BiH izjašnjenje o tome da li su Monika Mijić i Harisa Bavčić imale aktivnu legitimaciju kada su, bez prethodnog stava Vijeća ministara, 19. septembra uputile Zahtjev za preispitivanje presude ESLJP u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH. Iako je bilo predloženo da se Vijeće ministara BiH izjasni o tom upitu ESLJP, predsjedavajuća Borjana Krišto je odlučila da će ona samoinicijativno uputiti odgovor. U tom odgovoru Krušto je, naravno, podržala stavove Monike Mijić i Harise Bavčić te, faktički, legalizovala žalbu. Bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH sada, međutim, ne žele obavijestiti Sud da je to lični stav predsjedavjuće Krišto, a ne stav Vijeća ministara BiH.

Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.

Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...