Istaknuto

Istaknute objave

Analiza stranačkih rezultata u TK: Debakl SDP-a i PDA, NS izgubila dvije trećine glasova, SDA ubjedljivo prva, SD i SBiH u porastu

Nakon što je prebrojana većina glasova za općinska vijeća, Istraga.ba analizira rezultate poličkih partija. Na redu je Tuzlanski kanton u kojem je SDP kao politička partija doživjela debakl. Dramtičan pad ostvario je i PDA Mirsada Kukića. DF je izgubio trećinu glasova, a Naša stranka je ostala bez dvije trećine svojih birača. SDA je ubjedljivo prva,  a porast je doživio i SBiH. Novoformirani Socijaldemokrati su treća partija u TK.

SDA

Prema još nepotunim rezultatima, SDA je osvojila oko 47.000 glasova u Tuzlanskom kantonu. S obzirom na to da se očekuju i glasovi iz dijaspore, za očekivati je da će ta stranka doći do brojke od 49 hiljada koliko su imali na izborima 2018. godine. Glavno uporište SDA je u Živinicama gdje je ta Stranka osvojila skoro 11 hiljada glasova. Veliki broj glasova osvojili su u Gračanici, Lukavcu, Srebreniku i Tuzli.

SDP

SDP BiH izgubio je u Tuzlanskom kantonu oko 20 hiljada glasova. Naime, na izborima u oktobru 2018. godine ta stranka je osvojila 49000 glasova. Prema današnjim rezultatima, SDP je u svih trinaest općina u TK uspio osvojiti svega 26.500 glasova. Naravno, ostao je još manji dio neprebrojanijh glasova, što znači da će i SDP imati određeni rast. No, teško je očekivati da mogu prebaciti 29 hiljada glasova, što je za 20 hiljada manje neko na Općim izborima 2018. godine.

Socijaldemoktati

Za SD Envera Bijedića ovo su bili prvi izbori. Oni su, do sada, osvojili 17500 glasova i sada su treća politička stranka u Tuzlanskom kantonu. U pitanju je stranka koja je nastala nakon raskola u SDP-u BiH uzrokovanom odlukom Nermina Nikšića i njegovih saradnika da se samo u Kantonu Sarajevo ide u vlast. Bijedić je tada napustio SDP i formirao SD. Ušao je u koaliciju sa SDa U Tuzlanskom kantonu i u nedjelju je postao treća politička snaga u TK.

PDA

Mirsad Kukić i njegova PDA također su u dramatičnom padu. Prije dvije godine na Općim izborima su osvojili 37 hiljada glasova. No, u nedjelju na lokalnim izborima ova je stranka dobila podršku  17 hiljada ljudi u TK. Doda li im se još doko dvije do tri hiljade glasova, PDA će biti drugi najveći gubitnik u Tuzlanskom kantonu. Osim toga, izgubili su glavnu utvrdu – Banoviće.

Stranka za BiH 

Ogroman rast doživjela je i Stranka za BiH. Oni su do sada osvojili 13 hiljada glasova u Tuzlanskom kantonu. Na Općim izborima 2018. godine imali su podršku oko 8000 birača. Najveći broj glasova osvojili su u gračanici i Živinicama i Čeliću gdje su druga politička snaga.

Koalicija DF-GS

Demokratska fronta u koliciji sa GS-om u Tuzlanskom bi kantonu trebala osvojiti oko deset hiljada glasova. U odnosu na prošle izbore, DF je izgubio podršku 4500 birača. Najveći broj glasova osvojili su u Tuzli, Živinicama i Lukavcu.

SBB

Savez za bolju budućnost također je izgubio podršku u Tuzlanskom kantonu. Trenutno imaju 8000 glasova. Na Općim izborima 2018. godine imali su podršku 11 hiljada birača. Najbolji rezultat osvarili su u Tuzli.

NiP

Narod i pravda je u Tuzlanskom kantonu osvojio 3500 glasova i u većini gradova  i općina u nisu prešli cenzus.

Naša stranka

Procentualno gledajući, najveći gubitnik u Tuzlanskom kantonu je Naša stranka. Oni su sa  9000 glasova u TK pali na svega 3200 glasova. To znači da su ostali bez podrške skoro dvije trećine svojih birača.

Značajnije rezultate ostvarile su u nezavisne liste u Gradačcu, Srebreniku i Tuzli, ali ti politički subjekti uglavnom ne učestvuju na općim izborima.

 

 

Analiza stranačkih rezultata u USK: SDA prva, NiP i SDP u porastu, SBB, DF i Naša stranka u padu

U narednim satima, Istraga.ba će analizirati rezultate svih stranaka u Federaciji BiH. Krenut ćemo od Unsko-sanskog kantona.

SDA

Na području USK SDA je osvojila najviše glasova. Prema do sada izbrojanim rezultatima, ova stranka je, u utrci za općinska i gradska vijeća, osvojila oko 23 hiljade glasova. U odnosu na izbore 2018. godine, SDA je, za sada, izgubila oko 3000 birača. No, svi glasovi  još nisu prebrojani, kao ni glasovi onih koji su glasali putem pošte. Za očekivati je, dakle,  da ta razlika bude manja. SDA je najbolji rezultat ostvarila u Bihaću, Cazinu, Sanskom Mostu i Velikoj Kladuši.

A-SDA

Druga stranka u USK je A-SDA. Oni su, prema još uvijek nepotpunom rezultatima, osvojili oko 17.000 glasova. Tome treba još dodati i glasove iz dijaspore, ali i preostali, manji dio, glasova koji nisu prebrojani. U odnosu na 2018. godinu, A-SDA je “pala” za oko 4000 glasova, s tim da su oni te godine zajedno nastupili u koaliciji sa POMAK-om koji je imao drobre rezultate u Bihaću. Njihova glavna baza je Cazin gdje su osvojili oko 10 hiljada glasova.

SDP

SDP BiH je porastao u odnosu na 2018. godinu u USK. Na Općim izborima su na području USK osvojili 9880 glasova. Prema još uvijek nepotpunim rezultatima, SDP će osvojiti između 10 i 11 hiljada glasova. Najviše glasova ova stranka je osvojila u Bihaću gdje će osvojiti oko 2500 glasova. Slijede, potom Cazin, Sanski Most, Krupa i Velika Kladuša. gdje će osvojiti između 1400 i 1800 glasova.

Laburisti

Četvrta stranka u USK su Laburitisti Fikreta Abdića. Oni su osvojili oko 7000 glasova, a njihova glavna baza je u Velikoj Kladuši. Na izborima 2018. godine oni su osvojili isto toliko i dobili su ti mandata u Skupštini USK.

NiP

Narod i Pravda Elmedina Konakovića na lokalnim je izborima za šest općinskih i dva gradska vijeća u USK osvojila oko pet hiljada glasova. U odnosu na Opće izbore 2018. godine, NiP je u USK porastao za oko četiri hiljade glasova. Najveću podršku dobili su u Bihaću gdje su osvojili blizu 2000 glasova.

POMAK

Pokret za modernu i aktivnu krajinu – POMAK osvojio je oko 4000 glasova. No, u pitanju je lokalna stranka koja djeluje u Bihaću i koju predvodi bivši i budući gradonačelnik Šuhret Fazlić.

DF

Demokratska fronta je sedma stranka u USK i njihovi su glasovi prepolovljeni. U odnosu na 2018. godinu, DF je pao za oko tri hiljade glasova. Te 2018. godine osvojili su 6600. Ove godine su, iako još nisu prebrojani svi glasovi, osvojili oko 3400 glasova. Politički su preživjeli u Bihaću, Cazinu, Krupi i Sanskom Mostu gdje će učestvovati u radu gradskih i općinskih vijeća.

Nezavisni blok

Nezavisni blok Senada Šepića u nedjelju je osvojio oko 2500 glasova u USK. U odnosu na 2018. godinu, kada su osvojili 4100 glasova, NB je izgubio oko 1500 glasača. Taj broj će se vjerovatno smanjiti, jer svi glasovi nisu prebrojani, tako da će, u konačnici, NB biti “kraći” za oko hiljadu glasova. Ono što je interesantno, NB nije prešao cenzus u rodnom gradu predsjednika te stranke Senada Šepića.

Naša stranka

I podrška Našoj stranci je u padu. Na Općim izborima 2018. godine, NS je u USK osvojio 3500 glasova. Na proteklim lokalnim izborima, NS je izgubila 1000 glasova, odnosno osvojili su oko 2400 glasova. Cenzus su prešli u Velikoj Kladuši, Bihaću i Sanskom Mostu i tu će, po svemu sudeći imati vijećnike.

SBB

SBB Fahrudina Radončića je sa 6900 glasova 2018. godine pao na oko 2000 glasova. Cenzus su, za sada, prešli u Bihaću, Sanskom Mostu, Ključu i Bosanskom Petrovcu.

 

 

 

 

Skandal u Srebrenici: Desetine osoba iz Srbije glasalo bez ikakvih dokumenata

Najmanje dvadeset osoba srpske nacionalnosti glasalo je u Srebrenici bez ikakvih bh. dokumenata, saznaje Istraga. Sumnja se da je taj broj mnogo veći i da se radi o najmanje 200 osoba koje su glasale, a čiji su dokumenti istekli.

“Birač glasa na biračkom mjestu u kojem je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska.(2) Birač koji, u skladu s ovim Zakonom, ima pravo glasati za općinu u kojoj je imao prebivalište 1991. godine, može glasati na biračkom mjestu za glasanje u odsustvu.     (3) Predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave.                                                                                                                  (4) Važeća lična isprava, sa fotografijom, u smislu stava (3) ovog člana, jedan je od sljedećih dokumenata: lična karta, pasoš i vozačka dozvola”, piše u članu 5.12 Izbornog zakona BiH.

Izborni zakon BiH

No, da li je bas bilo tako. Predrag Zagorac je glasao na biračkom mjestu Petriča. Njegovi dokumenti su istekli u novembru prošle godine i nikad nije obnovio. Ali bez obzira na to, omogućeno mu je da glasa u Srebrenici. Biračko mjesto Petriča. Na spisku osoba koje su glasale je i Goran Orašanin. Prema informacijama Istrage, dokumenti su mu istekli 2017. godine i nema drugih. I Dejanu Orašaninu dokumenti su istekli 2017. godine, Glasao je u Srebrenici  iako nije imao nijedan važeći bh. dokument. Na spisku osoba koje su glasale nalazi se i Savo Subotić. Ni on nema bh. dokumente. I Slađana Subotić je glasala bez važećih bh. dokumenata.

Pored navedenih, u Srebrenici su, bez važećih dokumenata, glasali Vidoje Bogičević, Nikola Bogičević, Vladislav Ilić, Dragoje Jakovljević, Radomir Savić. Svoju “građansku dužnost” izvršila je i Slađana Radovanović, Stanojka Radovanović, Slobodanka Stjelanović … .

“Svi su imali neke bh. lične karte, iako smo mi imali informacije da 1400 osoba koje se nalaze na biračkom spisku u Srebrenici do prije mjesec dana nisu imali važeće bh. dokumente”, kazao je za Istragu jedan od posmatrača sa biračkom mjesta u Osnovnoj školi u Skelanima.

Glasači u Srebrenica bez ličnih dokumenata
Glasači u Srebrenica bez bh. dokumenata

Iz inicijative “Moja adresa Srebrenica” već su uputili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH, jer bi ovi glasači mogli direktno uticati na izborni rezultat u Srebrenici.

“Mi smo i prije izbora upozoravali na ove prevare”, kaže Alija Tabaković, kandidat za načelnika Opštine Srebrenica.

Prema trenutnim rezultatima, Mladen Grujičić je osvojio 4667 glasova. Alija Tabaković je osvojio 1862 glasova, kojem nije uračunato glasanje u odsustvu. Na teritoriji Federacije za Opštinu Srebrenica je glasalo 1600 ljudi. To znači da Tabaković zaostaje za Grujičićem 1200 glasova. Međutim, na biračkom spisku osoba koje su se prijavile za glasanje putem pošte nalazi se 1600 Bošnjaka. Srba je registrovano 800. Međutim, 200 Srba prijavljenih za glasanje putem pošte u nedjelju je glasalo u Srebrenici na nepotvrđenim listićima. To znači da Mladen Grujićić na raspolaganju ima još 600 glasova, a Alija Tabaković 1600. Stoga su ključni glasovi koji bi mogli odrediti izbornog pobjednika – glasovi onih koji su glasali bez važećih bh. dokumenata. Istraga posjeduje spisak 1400 osoba srpske nacionalonosti koje do prije mjesec dana nisu imali važeće bh. dokumente. Najmanje 400 njih je glasalo. Provjeravajući samo manji dio ovih osoba, Istraga je pronašla 20 osoba kojima do dana izbora nisu izdati novi dokumenti. A glasali su

Šta pokazuju izborni rezultati: Sebija Izetbegović i njeni učenici porazili SDA, ljevica nestaje u Sarajevu

SDA nije nepobjediva. I to je najbolja vijest jučerašnjih izbora. Ali loša vijest je da SDA mogu poraziti samo njeni učenici. Mnogo je razloga za SDA-ov debakl u Sarajevu. Rehabilitacija ratnih kadrova poput Fikreta Prevljaka i Nedžada Ajnadžića, Izetbegovićeva otuđenost od vlastitog naroda i stranačkog kadra, vođenje dvorske politike, insistiranje na neelokventnim kadrovima koji se u javnosti nisu smjeli suočiti s političkim protivnicima, opterećenost korupcijskim aferama, gubitak kontrole nad medijima koji su im godinama služili … Ipak, nijedan od navedenih razloga nije bio poguban po SDA u onoj mjeri u  kojoj je bila pogubna Sebija Izetbegović i njena želja za apsolutnom vlašću. I tu njenu ambiciju i potrebu za kontroliranjem svih procesa maestralno su iskoristila njena dva politička čeda – Elmedin Dino Konaković i Aljoša Čampara. Prvi je koristio svoje sposobnosti u javnim nastupima i od sebe gradio kult ličnosti u desničarskim krugovima, a drugi je svoje veze sa novinarima, koje je, kasnije, zapošljavao u svom kabinetu, koristio za diskreditaciju političkih protivnika. I u svemu tome im je pomogla njihova politička majka – Sebija Izetbegović koja je svojim potezima urušavala zdravstveni i politički sistem Kantona Sarajevo.  Zapravo, SDA je porazila samu sebe.

Stari Grad

Ibrahim Hadžibajrić je apsoltuni pobjednik u Starom Gradu. Do nogu je potukao svog protukandidata iz SDA Jusufa Pušinu. Novi stari načelnik Starog Grada je do 2012. godine bio kadar SDA kojeg je proizvela tzv. Bakijska grupa oko koje su se okupljali naročito desno orjentirani kadrovi te Stranke. U utrci za Općinsko vijeće Stari Grad Hadžibajrićeva Nezavisna BH lista je prva. Druga je SDA, a na trećem je mjestu Narod i pravda Elmedina Konakovića. Dakle, prve tri stranke u Starom Gradu su direktno povezane sa SDA. Predsjednik NBL-a i načelnik bio je kadar SDA kao i predsjednik i osnivač NiP-a Elmedin Konaković. Prema nepotpunim rezultatima, ove tri stranke su osvojile skoro devet hiljada glasova. S druge strane, lijevo orjentirane partije SDP, SD, Naša stranka i DF osvojili su zajedno 3500 glasova. U najboljem slučaju, u Starom Gradu desno orjentirane partije osvojile su duplo više glasova od lijevo orjentiranih partija.

Centar

Srđan Mandić kadar je Naše stranke i on je jedini načelnik u Kantonu Sarajevo koji dolazi iz ljevičarskih partija. U utrci za načelnika ponizio je SDA-ovog kandidata Nedžada Ajnadžića osvojivši duplo više glasova od njega. No, ne treba zaboraviti da su Mandića podržale četiri partije, među kojima je i Narod i pravda Elmedina Konakovića koja je kandidatu Naše stranke obezbijedila rubne dijelove općine Centar na kojima su tradicionalno trijumfovali kandidati SDA. Kada je u pitanju Općinsko vijeće Centar, Naša stranka je prvorangirana sa 3100 glasova (prebrojana polovina glasova). Na drugom mjestu je NiP sa oko 3000 glasova, dok je SDA treća sa 2500 glasova. SDP je četvrti sa 1500 glasova, Plaftorma za progres je peta, SBB šesti, DF sedmi … Zbroje li se glasovi lijevih partija u Centru, zajedno bi izašli na oko 6000 glasova. S druge strane, SDA i stranka proizašla iz SDA – NiP osvojili su malo manje od 6000 do sada prebrojanih glasova. Dakle, i u Centru je Narod i pravda odigrala ključnu ulogu i bit će druga politička snaga, što, opet, dokazuje da i u toj sarajevskoj općini vladaju bivši članovi SDA.

Novo Sarajevo

Hasan Tanović je u utrku za načelnika Općine Novo Sarajevo ušao kao “nezavisni kandidat”. No, na kraju kampanje zvanično je predstavljen kao kadar Naroda i pravde. U utrci za načelnika Tanović je od SDA-ovog kandidata Nedžada Koldže osvojio skoro tri puta više glasova. Tanoviću je ovo druga kandidatura u Novom Sarajevu, ali kao kandidat tada poprilično jakog DF-a Željka Komšića nije uspio pobijediti Koldžu. No, kao kandidat Naroda i pravde, Tanović je ponizio Koldžu.U utrci za Općinsko vijeće Novo Sarajevo Konakovićev NiP je ubjedljivo prvi. Nakon prebrojanih 24 hiljade glasova (od ukupno 28 hiljada), NiP je osvojio 6300 glasova. Na drugom mjestu je Naša stranka sa 3800, dok je treća SDA sa 3600 glasova. SDP je osvojio 2300, DF 1300, SBB 1100 … Zbroje li se glasovi SDA i NiP-a, desničarske stranke osvojile su preko 10 hiljada glasova. Lijevo orjentirane stranke SDP, NS i DF osvojile su oko 7500 glasova. Dakle, i u Novom Sarajevu će glavnu riječ voditi NiP bivšeg SDA-ovca Elmedina Konakovića i SDA.

Novi Grad

Ko god pobijedio u utrci za načelnik Novog Grada, suštinski se ne mijenja ništa. SDA-ov kandidat Semir Efendić je, za sada, u prednosti i osvojio je 20300 glasova, dok je NiP-ov kandidat Adnan Delić osvojio 19400 glasova. Koji god od njih dvojice da pobijedi, nečelnik Novog Grada će biti kadar desno orjentirane stranke. Kada je u pitanju borba za Općinsko vijeće Novi Grad vodi se velika borba između  SDA (10 300 glasova) i NiP-a ((9533 glasa). Naša stranka je na trećem mjestu sa 3700 glasova (prebrojano 80 posto ukupnog broja glasova), dok je SDP četvrti sa 2500 glasova. Slijede, potom, Platforma za progres, DF, SBB …  Dakle, SDA i NiP Elmedina Konakovića zajedno su osvojili 20 hiljada glasova u Novom Gradu, dok “ljevičarske partije”, za sada, jedva uspijevaju dosegnuti 8000 glasova. To znači da je u Novom Gradu desno orjentiranih birača duplo više od onih koji su lijevo opredijeljeni.

Ilidža

Bivši predsjednik Asocijacije mladih SDA na Ilidži, a sada kandidat Naroda i pravde Nermin Muzur ponizio je svog doskorašnjeg stranačkog kolegu Fikreta Prevljaka u utrci za načelnika Općine Ilidža. Konakovićev kadar osvojio je duplo više glasova od Izetbegovićevog kandidata Prevljaka u utrci za načelnika do sada neosvojive tvrđave SDA. Međutim, SDA je i dalje vodeća partija na Ilidži i prema do sada prebrojanim rezultatima osvojili su 7700 glasova. Odmah iza je NiP sa 7400 osvojenih glasova. SDP je treći sa oko 2000 glasova, a Plaftorma za progres i Naša stranka imaju po 1100 glasova. Zbroje li se glasovi “ljevice”, na Ilidži ima oko pet hiljada lijevo orjentiranih birača. Istodobno, SDA i NiP na Ilidži u zbiru imaju tri puta više glasova.

Hadžići

SDA-ov kandidat u Hadžićima Hamdo Ejubović pobijedio je u utrci za načelnika svog protukandidata iz NiP-a Enesa Kazića. Kada su u pitanju rezultati za Općinsko vijeće Hadžići, SDA je osvojila 4700 glasova, NiP je drugi sa 2907, Nezavisni blok Senada Šepića (također bivši kadar SDA) osvojio je 875 glasova, dok je četvrti SDP sa 795 glasova. Dakle, SDA i stranke nastale iz SDA u Hadžićima su osvojile 8500 glasova, dok su “lijeve” partije jedva dobacile do 3000 glasova.

Trnovo

Tradicionalno, Ibro Berilo je novi načelnik Općine Trnovo. Sada je bio kandidat SDA, dok je njegov bivši stranački kolega Elvedin Tatarević bio kandidat SDP-a. U borbi za Općinsko vijeće, SDA je ubjedljivo prva sa 1500 glasova, dok je SDP drugi sa 205. Treći je NiP Elmedina Konakovića. I ovdje su, dakle, desno orjentisane partije daleko ispred ljevičarskih.

Vogošća

Edin Smajić iz SDA ponovo je izabran za načelnika te općine. Njegov protukandidat Dženan Brkanić (NiP) osvojio je 1500 glasova manje. U utrci za Općinsko vijeće SDA je prva sa 4400 glasova, NiP ima 2500, SDP 1300, DF 1200 … Desno orjentisane partije i u Vogošći osvojile su duplo više glasova od ljevičarskih.

Ilijaš

U Ilijašu je,s 38 glasova više, pobjedio Amar Dovadžija iz NiP-a. Protukandidat mu je bio kadar SDA Akif Fazlić. U toj Općini još nisu obrađeni rezultati za Općinsko vijeće. No, jasno je da će glavnu riječ voditi SDA i NiP.

Od devet općina u Kantonu Sarajevo, NiP će vladati u tri općine od kojih je jedna gradska, pod uslovom da Adnan Delić ne pobijedi Semira Efendića. SDA drži tri rubne općine Kantona Sarajevo, plus Novi Grad, kao jedinu gradsku općinu koju su sačuvali. Bivši SDA-ov kadar Ibrahim Hadžibajrić vladat će Starim Gradom. Ljevici, na kraju, pripada samo Centar u kojem će ovisiti od NiP-a Elmedina Konakovića koji je apsolutni pobjednik izbora u Kantonu Sarajevo.

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

Srbijanska invazija: Grujičićevi punktovi na ulazu u BiH, stotine auta na mostu u Skelanima

Kad iz poravca Srbije pređete Ljubovijski most na Drini i krenete prema Brartuncu i Srebrenici, dočekat će vas grupa mladića koji mašu srpskim zastavama.

“Info pult Srebrenica”, piše na plakatu postavljenom s desne strane puta u pravcu Bratunca.

Na lijevoj strani postavljen je kontejner i tu aktivisti daju upute za glasanje onima koji iz pravca Srbije dolaze da biraju načelnika Opštine Srebrenica. Ispod je fotografija Mladena Grujičića, načelnika Opštine Srebrenica kojeg podržavaju sve srpske stranke.

“Teraj, teraj, teraj”, kaže nam sredovječni muškarac dok pokušavamo da se raspitamo šta, zapravo, znači ovaj punkt na ulazu u BiH.

Dok krećemo dalje automobilom prema Srebrenici, muškarac koji nas je tjerao za nama prosipa vodu. Iz suprotnog pravca dolaze automobili koji srbijanskih registarskih oznaka.

“To su Srbijanci koji su jutros došli da glasaju”, objašnjava jedan Srebreničanin koji nas je odvezao na most Ljubovijski most.

Šabac, Čačak, Ljubovija, Beograd, Bajina Bašta piše na tablicama automobila parkiranim u centru Srebrenice. Od jutros je stotine birača iz Srebrenice došlo u ovaj grad da podrški srpskog kandidata za načelnika.

Srbijanski automobili ispred Opštine Srebrenica

“Bilo je i onih koji su došli da glasaju sa srbijanskim dokumentima”, kažu nam službenici Opštine Srebrenica.

No, odlukom Centralne izborne komisije BiH za glasanje je nužno imati važeće bh. dokumente. Pod uslovom da u Matičnu knjigu državljana BiH niste upisani poslije 1.10. 2020. godine.

“Na biračkom mjestu 3A u Osnovnoj školu u Srebrenici bilo je birača koji su glasali sa isteklim dokumentima. Sve je navedeno u zapisniku”, kaže za Istragu član Biračkog odbora u tom mjestu.

U popodnevnim satima sve veći broj je ljudi dolazi iz Srbije. Ova fotografija je nastala oko 14 sati na mostu u Skelanima. Desetine automobila iz pravca Bajine Bašte ulazi u Srebrenicu. Prema informacijama sa Graničnog prijelaza Skelani, oko 1050 osoba je od jutros ušlo u BiH iz Srbije preko GP Skelani kod Srebrenice.

Most u Skelanima: Kolone vozila iz Srbije ulazi u BiH

U momentu pisanja ovog teksta, od 2100 registrovanih Bošnjaka u Srebrenici, glasalo ih je 1600. Oko 3000 birača je srpske nacionalnosti glasalo je do 14 sati. No, te brojke nisu presudne, jer je oko 1775 birača iz Srebrenice prijavljeno u Federaciji i oni će glasati u odsustvu na nepotvrđenim listićima. Za glasanje putem pošte prijavljeno je oko 1500 birača bošnjačke i 900 srpske nacionalnosti.

Do sada nepoznati detalji o poznatom slučaju: Sukob zbog goraždanskog Ginexa proizveo aferu respiratori

Pravosudni slučaj “respiratori” nastao je zbog sukoba dvije grupacije unutar namjenske industrije u Federaciji BiH, a podržali su ga kadrovi Dragana Čovića i Aljoše Čampare. Istraga je mjesecima prikupljala podatke i dokumente o ovom slučaju i u nastavku objavljujemo sve, do ovog momenta, javnosti nepoznate detalje. Glavni likovi ove priče su federalni premijer Fadil Novalić, njegov ministar-saradnik Nermin Džindić, kompanija KM Trade, odnosno Kadrija Kolić s jedne strane, te biznismen Hamid Pršeš i njegova supruga Elizabet Tomasinec, zatim biznismen Halil Oković i njegov zet Almir Badnjević s druge strane. Ovu drugu grupaciju još podržavaju federalni ministri Jelka Miličević i Aljoša Čampara, te dvojica državnih tužilaca – Dubravko Čampara i Džermin Pašić.

Hamid Pršeš I Jelka Miličević

Federalni premijer Fadil Novalić zajedno sa svojim poslovnim partnerom Nerminom Džindićem godinama izvlači novac iz namjenske industrije. Njegove privatne firme TMR i NT-Wat iz Novog Travnika poslovale su sa firmama čiji je vlasnik Federacija BiH, a kojima formalno upravljaju Fadil Novalić i Nermin Džindić. No, sumnjivo poslovanje u Pretisu i BNT-u nije bilo razlog za istrage pravosudnih institucija. Ali goraždanski Ginex jeste. I tu je, zapravo, nastao slučaj – respiratori.

Sve počinje 2016. godine, kada goraždanski biznismeni Hamid Pršeš i Halil Oković (inače bivši funcioneri SDA), preuzimaju paket dionica firme Unis Ginex Goražde. Prema izvodu sa sarajevske berze Sase, Halil Oković, Hamid Pršeš i firma Okac d.o.o. Goražde čiji je vlasnik Halil Oković, kupili su oko 30 posto dionica Ginexa. No, većinski vlasnik ostaje Federacija BiH, čiji kapital u Nadzodrnom odboru zastupa advokat Kadrija Kolić, suvlasnik firmi KM Trade i Pobjeda Tehnology Goražde koja je, unatoč očitom sukobu interesa, poslovala sa većinski državnom firmom Ginex.

Izvod sa berze Sase

Oković i Pršeš su, prema informacijama Istrage, za kupovinu manjinskog udjela u Ginexu uložili oko 10 miliona maraka i njihova procjena je bila da će kroz dividendu svoje ulaganje isplatiti za tri godine. Prve godine nakon što su ušli u Ginex,  2017. godine, ova firma čiji je većinski vlasnik Federacija BiH poslovala je sa dobiti od oko 10 miliona maraka. Vlada FBiH, kao većinski vlasnik, odlučila je da dividenda bude isplaćena dioničarima, pa su Oković i Pršeš te godine, preko Ginexa, zaradili oko 3 miliona maraka. Istovremeno, kada se dijelila dividenda Ginexa, za poziciju direktora te firme prijavio se Almir Badnjević, inače zet Halila Okovića. No, Nadzorni odbor Ginexa sa predstavnikom državog kapitala Kadrijom Kolićem na čelu odbija imenovanje Badnjevića zbog sukoba interesa, jer je njegov punac Halil Oković suvlasnik Ginexa. Tada nastaje sukob između Kadrije Kolića s jedne, te Hamida Pršeša, Halila Okovića i njegovog zeta Almira Badnjevića s druge strane. Federalni premijer staje u zaštitu Kadrije Kolića, pa Vlada Federacije donosi odluku da se dobit Ginexa više ne dijeli, već da se reinvestira ovom federalnom preduzeću. Prijavljena dobit Ginexa za 2018. godinu bila je 6 miliona, dok je godinu kasnije iznosila 5 miliona.

S obzirom na to da su Oković i Pršeš vlasnici 30 posto Ginexa, njima bi za te dvije godine bilo isplaćeno skoro 4 miliona maraka. Ali Fadil Novalić i Kadrija Kolić su odlučili da novac ide u reinvestiranje, odnosno da dobit ostaje u firmi kojom je želio upravljati Almir Badnjević. Od tada počinje intenzivni sukob ove dvije grupacije iz namjenske industrije. Almir Badnjević, u međuvremenu, postaje ekspert za respiratore, te pokušava da se, nakon izbijanja pandemije koronavirusa, ubaci u javne poslove, ali zbog ranijeg sukoba oko Ginexa, Novalić i drugi ga “izbacuju” iz svojih planova, te za nabavku respiratora angažuju “Srebrenu malinu” Fikreta Hodžića koji je imao dobre odnose sa grupacijom okupljenom oko Kadrije Kolića. Kako bi se “osvetili” za štetu u Ginexu, Pršeš, Oković i Badnjević započinju medijsku operaciju diskreditiranja Fadila Novalića. Nakon skoro tri godine marketinškog mirovanja, Privedna banka Sarajevo počinje sa intenzivnim oglašavanjem na portalu Klix.

oglašavanje Privredne banke Sarajevo na portalu Klix

Vlasnici Privredne banke Sarajevo su biznismeni Hamid Pršeš i Halil Oković. Upravo u toj Banci svoje je račune imala Srebrena malina Fikreta Hodžića, i “ključni” dokumenti, poput sudskog rješenja o blokadi imovine te firme objavljeni su na portalu klix. Šefica tog odjela Privredne banke bila je Elma Oković Badnjević, inače kćerka Halila Okovića i supruga eksperta za respiratore   Almira Badnjevića.

Kćerka Halila Okovića i Almir Badnjević

Almir Badnjević postaje glavni sagovornik većine medija u Federaciji BiH, a njegove izjave novinarima preporučuje federalni ministar Aljoša Čampara koji u tom trenutku, zbog sukoba sa šefom Kabineta Fadila Novalića Hasanom Ganibegovićem, počinje da javno kritizira federalnog premijera, iako je, prethodno, na sjednici Vlade insistirao na kršenju Zakona o javnim nabavkama kako bi se spašavali ljudski životi. Bez obzira na tu izjavu, Čampara nikad nije saslušan u Tužilaštvu BiH, jer predmet respiratori vodi prijatelj njegovog brata Dubravka – državni tužilac Džermin Pašić. Dok traje istraga u predmetu respiratori, portal Klix na kojem se oglašava Privredna banka, objavljuje preko 150 tekstova o Srebrenoj malini. Istovremeno, u javnost se plasira i afera “Kolićev KM Trade” i nabavka vodenog topa za MUP Kantona Sarajevo, gdje je konkurentska firma bila DanialS iz Tešnja. Upravo ova firma iz Tešnja bila je donator maski koje je MUP-u KS podijelio federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.

Saradnja Čampare i firme “DanialS”

Medijske objave protiv konkurencije iz KM Trade-a,  Čampari bliska firma DanielS  šalje u Holandiju, kako bi isposlovala otkazivanje zastupništava koje ima ova firma čiji je suvlasnik Kadrija Koilić, koji je, neupitno, bio u sukobu interesa u Nadzornom odboru Ginexa.

DanialS – medijske objave u borbi za namjensku industriju

No, vratimo se goraždanskom Ginexu. Dok je trajala afera respiratori, Vlada Federacije je pokrenula proces imenovanja članova Nadzornog odbora u ime državnog kapitala u toj firmi. Novalićev prijedlog je bio ponovo Kadrija Kolić, advokat koji je zastupa Fahrudina Solaka u aferi Respiratori. Tada na scenu ponovo stupa Hamid Pršeš koji šalje pismo HDZ-ovoj federalnoj ministrici finansija Jelki Miličević kako bi spriječio imenovanje Kadrije Kolića u NO Ginexa. Ministrica Miličević, potom, šalje negativno mišljenje Vladi FBiH kada je u pitanju imenovanje Kadrije Kolića.

Jelka Miličević podržava Hamida Pršeša

Kako preko pravosuđa nisu uspjeli preuzeti kontrolu nad Ginexom, te tako naplatiti deset miliona maraka dividende, Oković i Pršeš aktiviraju svoje privatne veze u Međunarodnoj zajednici. Elizabet Tomasinec je šefica političkog odjela Delegacije EU. Ona je istovremeno i supruga Hamida Pršeša, dugogodišnjeg SDA-ovog kadra iz Goražda koji je pod istragama zbog brojnih malverzacija. Tomasinec je aktivno sudjelovala u pisanju Izvještaja o napretku BiH kojeg je EU objavila 7. oktobra ove godine. Jedan dio “iziskuje” posebnu pažnju.

Izvještaj EU o slučaju respiratori

“Državno tužilaštvo započelo je istragu u jednom slučaju navodne prevare povezane s javnom nabavkom medicinske opreme COVID-19, o kojoj se uglavnom izvještava u medijima. Istraga je još u toku. Ovaj slučaj pokrenuo je neviđeno miješanje u istragu. Takav neprimjeren pritisak na neovisnost pravosuđa zabrinjava. Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev tužilaca za pritvor osumnjičenih i naložio preventivnu mjeru zabrane kontaktiranja drugih osumnjičenih ili svjedoka. Suprotno svojoj prethodnoj praksi, sud nije naredio nadzor nad ovim preventivnim mjerama od strane agencije za provođenje zakona”, navedeno je u Izvještaju o napretku za 2020. godinu.

EU, dakle, konstatuje da “suprotno prethodnoj praksi” nije određen pritvor premijeru Federacije BiH. Prethodna praksa govori da do sada nikada nije određen pritvor entetitetskim premijerima, niti je bilo koji entitetski premijer, osim Fadila Novalića, uhapšen zbog bilo koje afere koja ni šest mjeseci nakon pokretanja istrage nije rezultirala podizanjem optužnice.

Kada su krajem oktobra nabavljeni kineski respiratori trebali biti pušteni u pogon, ekspert za respiratore je, kao prvu adresu za instaliranje odabrao bolnicu u Goraždu.

“Nema osnova da radimo dalju instalaciju kada sve mora ići na servis. Oni imaju neki sistemski kvar i sada se mora kontaktirati proizvođač”, saopćio je Badnjević medijima koje je sa sobom poveo na “instalaciju”.

No, u drugim bolnicama respiratori su pušteni u pogon.

Čampara se uzalud izjasnio kao Ostali: OHR obavijestio VSTV da Bošnjak može biti glavni tužilac FBiH

Ured visokog predstavnika BiH  i Ustavni sud FBiH obavijestili su Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH da trenutno ne postoje smetnje da Bošnjak bude imenovan na poziciju glavnog tužioca Federacije BiH, saznaje Istraga.ba.

VSTV je, podsjećamo, na oktobarskoj sjednici zatražio stav OHR-a  i Ustavnog suda FBiH u vezi sa odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima predstavnici jednog konstitutivnog naroda ne mogu držati više od dvije od ukupno šest najbitnijih pozicija u Federaciji. Milan Tegeltija i njemu odani članovi VSTV-a smatrali su da Munib Halilović, bez obzira na to što je bio prvorangirani na testiranju, ne bi mogao biti imenovan za glavnog federalnog tužioca, jer Bošnjaci drže funkciju premijera Federacije (Fadil Novalić) i predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBIH (Mirsad Zaimović). Takvo Tegeltijino tumačenje bi omogućilo Dubravku Čampari da postane glavni tužilac FBiH jer se on izjasnio kao Ostali. No, 10. novembra na adresu VSTV-a je stiglo pismo koje je potpisao visoki predstavnik Valentin Inzko.

OHR-ovo pismo VSTV-u

“Smatramo da bi se imenovanje na ove pravosudne pozicije moglo izvršiti odmah, uzimajući, pritom, u obzir isključivo pozicije popunjene nakon Općih izbora 2018. godine”, napisao je Inzko.

OHR, dakle, smatra da se u ovu kvotu mogu računati samo pozicije dodijeljene nakon 2018. godine. To znači da se funkcija federalnog premijera Fadila Novalića ne računa u ovu kvotu jer je on imenovan prije 2018. godine.  Nakon izbora 2018. godine imenovani su samo predsjedavajući Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Predstavničkim domom rukovodi Bošnjak Mirsad Zaimović, dok je na čelu Doma naroda FBiH Hrvat Tomislav Martinović. Osim premijera FBiH te predsjedavajućih oba doma Parlamenta FBiH, među šest najbitnijih pozicija su predsjednik Vrhovnog suda FBiH, predsjednik Ustavnog suda FBiH i Glavni federalni tužilac. Na čelu Ustavnog suda FBiH je Kata Senjak, a ona se izjašnjava kao Hrvatica. Kako tom konstititivnom narodu pripada i pozicija predsjedavajućeg Doma naroda FBiH, Hrvat ne bi mogao biti na čelu Tužilaštva Federacije BiH. No, bošnjački kadar može biti, jer taj konstitutivni narod trenutno drži samo jednu funkciju, a to je ona predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH.

Stav identičan onom OHR-ovom ima i Ustavni sud Federacije BiH koji je, također, 10. novembra dostavio pismo VSTV-u.

“Jedini odgovor koji može da da ovaj Sud, a to je da su sada nesporno popunjene pozicije i to: dvije iz reda hrvatskog naroda (predsjedavajući Doma naroda FBiH i predsjednik Ustavnog suda FBiH) i jedna pozicija iz reda bošnjačkog naroda (predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH)”, navedeno je u pismu Ustavnog suda FBiH.

Pismo Ustavnog suda FBiH dostavljeno VSTV-u

Situacija je, dakle, jasna. VSTV nema više nikakve smetnje da Muniba Halilovića postavi za glavnog tužioca Federacije BiH koji je bio prvorangirani na listi kandidata. No, to nije scenarij koji su na večeri u jednom sarajevskom restoranu dogovorili Dubravko i Aljoša Čampara, zatim HDZ-ov potpredsjednik Mijo Krešić, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović, te službenik SIPA-e Adis Drnda.

braća Čampara – prvi Bošnjak, drugi Ostali

Tada je, naime, dogovoreno da se Dubravko Čampara izjasni kao Ostali, što bi mu omogućilo imenovanje, jer je Tegeltija i ostali bili stava da Munib Halilović ne može biti izabran zbog toga što Bošnjaci “drže” dvije od ukupno šest najbitnijih pozicija u FBiH. Međutim, OHR i Ustavni sud Federacije smatraju da je samo jedna bošnjačka pozicija popunjena, jer Fadil Novalić nije obnovio mandat nakon izbora 2018. godine. Čampara se, tako, od favorita pretvodio u autsajdera u utrci za poziciju Glavnog tužioca FBiH. Stoga je, nakon ovih stavova, za očekivati da VSTV sa Milanom Tegeltijom na čelu poništi konkurs čiji mu rezultati ne idu u prilog.

Lokalni izbori u FBiH: SDA-ova borba protiv same sebe

Porno filmovi, pisma mrtvima, podmetnuta ili stvarna sasvim je svejedno, uvrede na nacionalnoj osnovi, šaranje automobila, lažni patriotizam i šarene laže o socijalnoj jednakosti obilježile su predizbornu kampanju. Znam, sada kada kažem ili napišem da su svi isti, reći ćete da navijam za neke. A uopće nije tako. Jer nema se za koga navijati. Idemo kratko po kantonima.

U Sarajevu se SDA bori protiv same sebe. Jusuf Pušina i Ibrahim Hadžibajrić izašli su ispod skuta SDA. “Principijelno” su bili zajedno, pa su još “principijelnije” jedan protiv drugoga. Bivšeg SDA-ovca i SBB-ovca koji se preko nezavisnog kandidata pretvorio u lidera NBL-a podržavaju SDP i Naša stranka. A bivšeg NBL-ovca Jusufa Pušinu u borbi protiv protiv NBL-a podržava SDA. U Novom Gradu se navodni SDA-ov disident bori protiv SDA-ovog disidenta. Na Ilidži je borba između sadašnjeg SDA-ovca i bivšeg mladog SDA-ovca. U Trnovu se bivši SDA-ov disident bori protiv bivšeg SDA-ovca koji je sada obučen u dres SDP-a. Ili još jednostavnije – u Trnovu je SDA-ov kandidat donedavni SDP-ovac, a SDP-ov kandidat doskorašnji SDA-ovac.  Jer oni donose promjene? U Cenentru, evo,toj općini bitnijoj od deset drugih,  bivši SDA-ovci podržavaju navodne ljevičare koji se bore protiv desničara koje podržavaju bivši ljevičari. Zvuči zbunjujuće, zar ne? Ali to je tako. Predrag Kurteš je bivši SDP-ov ministar unutrašnjih poslova i podržava SDA-ovog kandidata Nedžada Ajnadžića. A Elmedin Konaković, bivši SDA-ov premijer i kandidat podržava kandidata Naše stranke.  Principijelna politika.

Možemo malo i do Tuzle. Tamo Naša stranka ruši SDP-ovog kandidata, koji se, usput, bori i protiv bivših SDP-ovaca koje podržava SDA. U Živinicama se bivši SDP-ov načelnik, obučen u dres SDA, bori protiv SDP-ove kandidatkinje koju podržava bivši SDA-ovac Mirsad Kukić. U Banovićima se bivši SDA-ovci bore protiv Bege Gutića i njegove “reformatorske” SDA. U Gračanici Naša stranka ruši SDP-ovog načelnika zajedno sa kandidatom SDA. U Lukavcu bivšeg SDP-ovca zajedno ruše SDP i SDA.

I u Ze-Do kantonu je SDA protiv sebe same. Bivšeg SDA-ovca Fuada Kasumovića podržava SDP u borbi protiv SDA., kojeg, opet, zastupa, kadar koji se nekad divio Fuadu Kasumoviću. U Visokom se nadmeće bivša SDA sa sadašnjom SDA. U Bihaću je borba između bivše SDA, malo mlađe bivše SDA, nezavisnih kandidata iza kojih stoji SDA i same SDA. I skoro svi imaju važeće iskaznice SDA. U Cazinu se SDA bori protiv A-SDA.

I, sada se pitate gdje je ljevica?

E, ona je u tri pm. Tri predizborne materine.

(Komentar objavljen u CD-u Face TV-a)

Ostaje na funkciji: Sud BiH odbio mjere zabrane za direktora OSA-e

Direktor Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić ostaje na funkciji. Sud BiH je, kako saznaje Istraga, odbio prijedlog Državnog tužilaštva da se direktoru OSA-e odredi mjera zabrane obavljanja funkcije do okončanja krivičnog postupka. Na ovu odluku Tužilaštvo BiH ima pravo žalbe Krivičnom vijeću Suda BiH.

“Odbija se kao neosnovan prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje mjera zabrane preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti”, navedeno je u Rješenju Suda BiH.

Podsjećamo, Tužilaštvo BiH optužilo je Mehmedagića zbog “nezakonitog izuzimanja” snimka iz BH Pošte koji dokazuje da je federalni ministar Aljoša Čampara, preko svoje savjetnice Mirele Bubalo organizirao slanje anonimnih krivičnih prijava, na osnovu kojih je Tužilaštvo BiH “formiralo predmete” protiv najviših zvaničnika pravosudnih, policijskih i obavještajne agencije. Te anonimne prijave čije je podnošenje organizovao ministar Čampara objavljivane su, potom, u programu Radio televizije Republike Srpske sa pečatom Tužilaštva BiH. Nakon što je priča dospjela u javnost, Čamparina savjetnica Mirela Bubalo je podnijela novu prijavu koju je zadužio državni tužilac Oleg Čavka, protiv kojeg tužilac Dubravko Čampara, inače brat ministra Aljoše Čampare, nikad nije podigao optužnicu zbog krađe telefona iz jednog tužilačkog spisa. Oleg Čavka je, ubrzo, donio naredbu o provođenju istrage, koja je “rezultirala” podizanjem optužnice protiv direktora OSA-e i njegovog saradnika Muhameda Pekića. Nakon potvrđivanja optužnice u Sudu BiH je održano ročište na kojem je razmatran prijedlog Tužilaštva BiH o određivanju mjera zabrane optuženom Mehmedagiću, koje je Sud BiH, u konačnici, odbio.

Osim ovog predmeta, državni tužilac Oleg Čavka protiv Mehmedagića vodi i istragu zbog slučaja “diploma” u kojem sumnjiči direktora OSA-e da je primao plaću iako mu je poništena diploma na jednom privatnom univerzitetu u Banja Luci. Diploma je poništena na zahtjev tužioca Olega Čavke i to nakon što je u javnosti objavljena afera dipoloma u okviru koje su školske ustanove hercegovačkog biznismena Ivana Ševe dovedene u vezu sa organiziranim kriminalom.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Istraga objavljuje materijalne dokaze i fotografije: Čamparina savjetnica poslala anonimnu prijavu...

“Dobro vam veče. U večerašnjem dnevniku gledajte: kako SDA preko Obavještajno bezbjednosne agencije prisluškuje svoje neistomišljenike. RTRS u posjedu krivične prijave protiv direktora OBA-e...