Istaknuto

Istaknute objave

Dokumenti kontra ministra vanjskih poslova: Ruski obavještajac Anton Sokolov diplomatski status u BiH je stekao tokom mandata Elmedina Konakovića!

Ruski obavještajac Anton Sokolov diplomatski status u Bosni i Hercegovini dobio je tokom ministarskog mandata Elmedina Konakovića. Dokazuju to dva dokumenta Ministarstva vanjskih poslova BiH koji su nastali nakon što je Konaković i službeno preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova BiH.

Konaković je, podsjećamo, dužnost preuzeo 26. januara ove godine. Osamnaest dana kasnije (13. februara 2023. godine) Ministarstvo vanjskih poslova BiH je objavilo listu do tog trenutka akreditovanih diplomata u Bosni i Hercegovini. Ime Anton Sokolov se ne pojavljuje na spisku akreditovanih ruskih diplomata u BiH. U maju ove godine Ministarstvo vanjskih poslova je ažuriralo listu diplomata u BiH i Anton Sokolov se našao na spisku akreditovanih diplomata.

Dakle, kada je Konaković preuzeo mandat Anton Sokolov nije bio akreditovani ruski diplomata u BiH. Tri mjeseca kasnije ovaj Rus je dobio status diplomate.

Kliknete li ovdje možete vidjeti kompletnu listu stranih diplomata u BiH registrovanih do 13. februara 2023. godine. Od 126. do 129. stranice je popist ruskih diplomata akreditovanih u BiH. Na pozicijama prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije u BiH su u bili Yury Pichugin, Georgy SHERSTNEV, Eduard SERIK i Vasilii PIMKIN. Antona Sokolova nema na spisku.

Tri mjeseca kasnije, rekosmo, objavljena ažurirana lista diplomata  akreditovanih u BiH. Ako kliknete ovdje možete vidjeti cjelokupnu listu. Popis službenika u Ambasadi Ruske Federacije u BiH počinje od 126. stranice. Na stranici 128. je ime Anton Sokolov, koji i Ambasadi Rusije u BiH ima status prvog sekretara.

Dakle,  Anton Sokolov je diplomatski status u BiH dobio u periodu od februara do maja 2023. godine. U tom periodu na čelu Ministarstva vanjskih poslova BiH koje je nadležno za izdavanje diplomatskih iskaznica bio je – Elmedin Konaković koji je, nakon višemjesečnog ignorisanja medija na društvenim mrežama saopćio su sporne ruske diplomate došle u BiH prije nego što je on i formalno preuzeo funkciju ministra.

Sve i da su tačne Konakovićeve tvrdnje da je Sokolov u BiH došao prije 26. januara, ovaj ruski diplomata je diplomatski status stekao tokom mandata Elmedina Konakovića.

Podsjetimo, BIRN BiH je prošle sedmice objavio da u Ambasadi Ruske Federacije BiH rade dvojica diplomata koji su prethodno protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Anton Sokolov je prije nego što je došao u BiH službovao u Hrvatskoj odakle je protjeran.

Drugi sporni ruski diplomata je Ilya Serov. On je, prije nego što je došao u BiH, protjeran iz Sjeverne Makedonije. Njegovo ime prvi put se pojavljuje 13. februara ove godine. Serov se, dakle, na spisku stranih diplomata u BiH našao 18 dana nakon što je Elmedin Konaković preuzeo funkciju ministra vanjskih poslova. No, na osnovu tog spiska se ne može utvrditi da li je Serov diplomatski status u BiH stekao tokom mandata Elmedina Konakovića ili njegove prethodnice Bisere Turković (SDA). Turkovićeva je, nakon Konakovićevog saopćenja, demantirala da je ona dala diplomatski status Serovu. Konaković, međutim, jedini može objaviti iskaznicu Ilye Serova na osnovu koje će se vidjeti da li su on ili Turkovićeva ovom ruskom obavještajcu dali diplomatski status. No, jedno je potpuno jasno. Aktualni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je diplomatski status dao Antonu Sokolovu, jednom od dvojice spornih ruskih diplomata. Bez obzira na dokumente i činjenice Konaković je putem Facebook posta koji je ekspresno prenio N1 Sarajevo, negirao da ima veze sa imenovanjem ovih diplomata.

No, svega nekoliko dana prije Konaković je na konferenciji za medije da je “prilikom prihvatanja ruskih diplomata bilo određenih propusta”. I najmanje jedan takav propust desio se tokom njegovog mandata.

Privremeno “poravnanje” u UIO: Federacija mora prebaciti 14,5 miliona na račun Republike Srpske

Iz Budžeta Federacije BiH u narednim će danima biti prebačeno 14,5 miliona maraka u trezor Republike Srpske. Ovu je odluku 4. septembra donio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.

“Na ime prvog privremenog poravnanja preostalog iznosa indirektnih poreza za 2023. godinu. Federacija Bosne i Hercegovine je dužna da isplati Republici Srpskoj ukupan iznos od 14.562.127,93 KM”, piše u članu II Odluke o privremenom poravnanju između korisnika raspodjele indirektnih poreza sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje za 2023. godinu.

Privremeno poravnanje, kako piše u odluci, vrši se na teret tekućih prihoda od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu Uprave za indirektno oporezivanje koji pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine, prijenosom na račun Republike Srpske. Novac će na račun RS-a biti prebačen osmog dana od objavljivanja odluke u Službenom glasniku BiH. Odluka je objavljena 8. septembra.

Ovo poravnanje se odnosi na period april, maj i juni 2023. godine. Naime, Upravni odbor UIO je utvrdio da je Federacija imala manju krajnju potrošnju nego što je to bilo procijenjeno privremenim koeficijentima za drugi kvartal.

Dakle, ovih 14,5 miliona KM koji će Federacija prebaciti Republici Srpskoj odnose se na period april-juni ove godine i nema veze sa onih 60 miliona KM koje će RS, prema procjenama ministrice finansija tog entiteta Zore Vidović, dobiti na osnovu raspodjele po novim koeficijentima koji će biti primjenjivani u narednom periodu. Podsjećamo, na istoj sjednici UO UIO usvojen je prijedlog o utvrđivanju koeficijenta za raspodjelu novca od indirektnih poreza.

Povećan je koeficijent za RS na 34,44 posto te u narednom periodu trebao dobiti oko 60 miliona KM više nego kod prethodne raspodjele. Prema novoj odluci za Federaciju BiH je smanjen koeficijent i sada iznosi 62,01 posto dok je kod prethodne raspodjele iznosio 63 posto.

Ove odluke su donesene nakon što je Srđan Amidžić, kadar SNSD-a, imenovan za ministra finansija BiH. Amidžić je, tako, po funkciji postao predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje čiji je direktor SNSD.ov kadar Zoran Tegeltija.

Stenogram sa sjednice Vlade FBiH potvrđuje: Za imenovanje Isaka juniora glasalo 15 federalnih ministara iz SDP-a, NiP-a, Naše stranke i oba HDZ-a, ministrica Jasna Duraković nije prisustvovala sjednici!

Od svih ministara (16 plus premijer) u Vladi FBiH samo Ramo Isak i Jasna Duraković nisu nisu glasao za odluku kojom je Rusmir Isak direktora KPZ Zenica. Ramo Isak nije glasao zato što bi bio u sukobu interesa, a Jasna Duraković zato što nije bila na sjednici. Za odluku je glasalo 15 ministara. Svi koji su bili prisutni. Nije, dakle, Ramo Isak imenovao svog sina. Imenovali su ga ministri iz SDP-a, Naše stranke, Naroda i Pravde i HDZ-a BiH. I zato nema krivice Rame Isaka zbog imenovanja njegovog sina.

Jednoglasna potpora Isaku

Krivica je, prvenstveno, na Nerminu Nikšiću, federalnom premijeru. Kriv je dopremijer Vojin Mijatović (SDP). I dopremijer Toni Kraljević (HDZ). Za imenovanje Isaka juniora glasao je i Nerin Dizdar, SDP-ov ministar za raseljene osobe i izbjeglice. I Nedžad Lokmić ministar za pitanja boraca i invalida (SDP). I Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH. Za imenovanje sina Rame Isaka glasao je i predlagač Vedran Škobić (HDZ), ministar pravde FBiH. I Sanja Vlaisavljević (HDZ) – ministrica kulture i športa. I Željko Nedić (HDZ) – ministar prostornog uređenja FBiH.  I Andrijana Katić Filipović (HDZ) – ministrica prometa i komunikacija FBiH. I ministar zdravlja Nediljko Rimac (HDZ 1990). Za imenovanje Isaka mlađeg glasale su i “moralne” vertikale iz Naše stranke Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH, Nasiha Pozder (Naša stranka) – ministrica okoliša i turizma FBiH. Glasovali su i još “moralniji” ministri iz NiP-a – Adnan Delić ministar rada i socijalne politike i Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Sebija Ćudić iz Naše stranke

“To je jako loša poruka i mislim da svaki put kada se takve odluke donesu to je pucanj u nogu politikama za koje se borimo”, izjavila je siva eminencija Naše stranke Sabina Ćudić povodom imenovanja Rusmira Isaka za direktora KPZ-a Zenica.

Logično, Sabina Ćudić, koju u Našoj stranci već zovu Sebija Ćudić,  nema ništa s lošim potezima svoje stranke i koalicije. Ona je, ipak, samo zaslužna za uspjehe koje je, ne štedeći se, donijela putujući “Uberom” i “metroom” po evropskim metropolama.

Imenovanje Rusmira Isaka za direktora KPZ-a nije prvi slučaj nepotizma za vladajuću koaliciju i aktualnog premijera Nikšića. Recimo, u svom prvom premijerskom mandatu Nermin Nikšić se “izuzeo” od glasanja kada je njegova Vlada imenovala njegovog brata Mirsada za izvršnog direktora JP Autoceste Federacije BiH.

Genetsko predodređenje

Treba podsjetiti i na imenovanje Jasmina Ademovića, sina potpredsjednika NiP-a Kemala Ademovića za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajevo.

“Kemal Ademović je jedan od najmoralnijih i najčasnijih ljudi koje sam upoznao. Kad je Jasmin stigao kao prijedlog općinske organizacije za listu, Kemal je došao lično meni i rekao da on na listu neće. Trebao je biti nosilac, rekao je da neće ako ide Jasmin, nije red da idu obojica. Zbog Jasminove kandidature odbio je sve druge funkcije u Vladi, ustanovama, institucijama. Nijednu marku ne zaradi u javnom sektoru. Znate li za jedan sličan primjer u BiH? Da je visoki funkcioner neke stranke rekao ‘Ako ide moje dijete, brat, sestra, supruga ili otac na neku funkciju ili listu, ja se povlačim?’ Tog čovjeka optužujete za nepotizam? Trenutno nam je viši cilj da kroz taj proces prođe neko hrabar, neko ko može izdržati ovakav nasrtaj korumpirane hobotnice. I zato je dobro da smo odabrali genetski predodređenog Ademovića. Za još jednu važnu bitku”, izjavio je nakon imenovanja Elmedin Konaković.

Nakon ovoga, Kemal Ademović je izabran za člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ademović mlađi je ostao predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajevo.

Fo(r)to Art

Idemo dalje. Firma Gordana Memije, kuma državnog ministra Elmedina Konakovića dobila je posao vrijedan 210 hiljada maraka.  Foto Artu je posao dodijelilo ministarstvo kojim rukovodi Konakovićev koalicijski kolega i kolega ministar – Edin Forto.

Slučaj Bosnalijek: Zašto Nermin Nikšić i nakon optužnice štiti Uzunovića i ruski kapital?

Deset dana je prošlo od podizanja optužnice u slučaju Bosnalijek, a još nije sazvana sjednica Nadzornog odbora na kojoj bi trebao biti smijenjen Nedim Uzunović, generalni direktor Bosnalijeka i prvooptuženi u ovom slučaju. Raniju smjenu, nakon hapšenja i otvaranja istrage, izbjegavao je vješto već više mjeseci, a sve zahvaljujući političkoj podršci i igrama u Komisiji za vrijednosne papire.

Uzunović i još 11 osoba te četiri pravna subjekta terete se za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, sklapanje štetnog ugovora i pranje novca, a djela su počinjena između 2005. i 2016. godine.

Prema dokazima Tužilaštva, optuženi su oštetili Bosnalijek za više od pet miliona eura, a sebi pribavili protivpravnu imovinsku korist u približnom iznosu od gotovo pet miliona eura.

Nakon prvobitnih informacija da se neće protiviti svojoj smjeni, situacija se drastično promijenila, a kako je javna tajna da je SDP (preko svojih kadrova) duboko involviran u ovo preduzeće jasno je da premijer Federacije Nermin Nikšić i dalje štiti svog saradnika/miljenika Nedima Uzunovića.

U cijelu priču aktivno je uključen i Elvedin Grabovica, bivši direktor Elektroprivrede BiH i bliski prijatelj Nikšića. No, interesantno je, a pojednostavljeno rečeno, čudno da Nikšić štiti ruski kapital i ide kontra Amerikanaca, koji su prevareni još 2010. godine u vezi Bosnalijeka.

Split: Nikšić u društvu Grabovice

Možda, ipak nije toliko čudno, ako se sada već zna da je najbliži partner SDP-a, lider NIP-a i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izdao dozvole za boravak u BiH protjeranim ruskim ‘diplomatama’ (čitaj špijunima) iz evropskih zemalja.

Trojka je na vlast dovedena zahvaljujući Ambasadi SAD i ambasadoru Michaelu Murphyju, a sada žestoko brane rusku stranu!?

U optužnici se navodi da je Uzunović, kao stvarni vlasnik off-shore kompanija i direktor predstavništva Bosnalijeka u Moskvi, u namjeri da prikrije stvarni izvor, prirodu i porijeklo novca te ga nezakonito ubaci u legalne finansijske tokove, uplaćivao velike novčane iznose na račune kojima je raspolagao, kao i račune sebi bliskih osoba, koji su nakon toga korišteni za različite namjene, uključujući kupovinu nekretnina, dionica, vozila i drugih vrijednosti.

Javna je tajna i da su zaleđene dionice upravo u vlasništvu Uzunovića, a koje su željeli prodati Galenici, koja je prema saznanjima Patrije spremna i nudi stotine miliona KM kako bi preuzela kontrolu nad najznačajnijom farmaceutskom kompanijom u Bosni i Hercegovini! Navodno je sadašnji direktor Uzunović saglasan s ovom mogućom transakcijom!

Ambasada SAD pomno prati situaciju, a očekuju i Sud BiH koji uskoro treba da potvrdi optužnicu Tužilaštva BiH protiv Uzunovića.

Podsjećamo, da je Sud BiH sve ovo vrijeme zbog ‘čudnih mjera zabrane’ zapravo i omogućio nesmetano djelovanje Uzunovića na čelu Bosnalijeka.

Rješenjem Suda BiH od 05.05.2022. godine osumnjičenom direktoru Bosnalijeka Nedimu Uzunoviću su mjere zabrane modificirane na način da je na snazi ostala mjera zabrane putovanja, dok su ublažene mjere sastajanja sa određenim osobama. Osumnjičenom je dozvoljen pristup zgradi Bosnalijeka, ali ne smije razgovarati o ovom krivičnom predmetu.

Kontrola mjera zabrane se provodila svaka dva mjeseca, a Sud nije našao nikakve naznake za održavanje narednog ročišta u ovom predmetu.

Uporedo s čekanjem potvrđivanja optužnice čeka se i zakazivanje sjednice Nadzornog odbora u kojem sjede Nedim Rizvanović, Rijad Hasić, Vedad Tuzović, Madžid Avdagić i Haris Jahić, a koji bi trebali smijeniti Uzunovića.

(NAP)

Janusz Bugajski’s Washington View: Serbia Supports Russian Imperialism

Serbian President Aleksandar Vučić cannot disguise his support for imperial Russia. His meeting with Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy at the Balkan Summit in Greece in August and the provision of  some military hardware to Ukraine is supposed to demonstrate Serbia’s “balancing” between Russia and Ukraine. However, this posture only fools those in Washington and Brussels who want to be fooled and who believe that Vučić can be separated from Putin. In reality, Serbia’s regime fully supports Moscow’s imperial and genocidal objectives in Ukraine and its global anti-American policies.

Belgrade needs Russia to be a strong power with global reach to challenge American influence and back Serbia’s regional aspirations. Much of the political elite and substantial segments of society nurture grievances against the US and NATO for its military intervention over Kosova in 1999. For Vučić and his henchmen this was an unforgivable action that prevented his master Milošević from completing the murder and mass expulsion of Kosova’s Albanian majority.

Vučić met with Zelensky to convince him not to recognize Kosova, claiming that the situation is similar with Ukraine’s occupied territories. According to him, if Ukraine recognizes Kosova’s independence, it would be a “huge blow” for both Serbia and Ukraine. However, Vučić the specialist in disinformation and hate speech from the 1990s, has the comparison between Ukraine and Serbia fully backward. While Kosova was liberated by NATO from Serbia and gained its independence to prevent genocide, Russia occupied Crimea, Donbas, and parts of two other Ukrainian regions in order to perpetrate genocide and eradicate Ukrainian identity.

A more compelling comparison for Vučić would be between Serbia and Russia. Russia’s colonial oppression of dozens of subject nations is similar to Belgrade’s suppression of Kosovar Albanians and its attempts to control Bosnia-Herzegovina and Montenegro. Hence, all the repressed republics currently trapped in the Russian Federation and facing forcible russification also need to be independent, including Chechnya, Ingushetia, Dagestan, Circassia, Kalmykia, Tatarstan, Bashkortostan, Sakha, Tuva, and Buryatia.

Vučić’s deceptions are transparent. His publicly expressed sympathies for Ukraine are bogus and opportunistic. His government has supported Russia’s imperialism since he came to power and actually strengthened its links with Putin’s Kremlin after Moscow’s full-scale invasion of Ukraine in February 2022. The evidence for Vucic’s pro-imperialism is overwhelming.

On the economic front, Belgrade has not imposed economic, financial, trade, or energy sanctions against Russia for its attack on Ukraine, despite pressures from the EU and US to comply with European policy. On the contrary, it continues to benefit from trade deals, investments, energy contracts, and official corruption with Moscow. Serbia has welcomed thousands of Russian immigrants many of whom are infected with anti-Ukrainian, anti-American, and anti-EU sentiments and back Serbia’s mini-imperialist agenda in the Balkans.

On the security front, Serbia continues to purchase an array of weapons from Russia and has strengthened its institutional and intelligence ties with Moscow. The joint espionage center in southern Serbia, couched as a “humanitarian” outpost, provides the Kremlin with intelligence on NATO and US forces in the region, helps train agents and saboteurs, prepares for broader regional destabilization, and deepens Serbia’s dependence on Russia.

In recent revelations, Serbian government agencies are also actively recruiting fighters for the war against Ukraine. According to French intelligence services, citing the Russian opposition, Moscow is hiring an initial batch of 500 Serbian private soldiers for immediate deployment in Ukraine. By the beginning of September they are scheduled to arrive at a temporary camp in the Moscow region and will consist of Serbs recruited from several Balkan states. Already, by mid-August fifty candidates were selected and brought to Russia in small groups by commercial flights under the guise of contracts with a construction company. The recruiters themselves were either involved in Milošević’s special forces perpetrating genocide in Bosnia-Herzegovina and Kosova or fought with the Wagner group in Ukraine in 2014 and in Syria after 2016.

A “Serbian unit” is now being created as part of Russia’s 106th Guards Airborne Division. Whereas various foreign combatants are fighting to defend Ukraine against Russian imperialism, Serbia will have the only national military unit in occupied Ukraine, other than Kadyrov’s Chechens, who will be fighting for Russian imperialism. And unlike the Serbs, the pro-independence Chechens have their own battalions fighting alongside the Ukrainian army to oust the Russian invasion force. One has yet to find a Serb who is fighting for Ukraine to uphold the country’s independence.

US officials continue to naively placate the Vučić administration, which claims the independent state of Kosova as its imperial territory just as Russia claims Ukraine as its historical and cultural heritage. Such a short-sighted American approach does not pull Serbia away from Russia but simply emboldens Belgrade to threaten its neighbors more aggressively.

In recent weeks, the governments of Montenegro, North Macedonia, and Albania have all expressed concern after Miloš Vučević, Serbian Defense Minister and head of the ruling Serbian Progressive Party, asserted that their recognition of Kosova will come back to hurt them and they will be “hit on the head, just like Ukraine.” If such threats are not vigorously condemned by Washington and Brussels with demands that the culprit be removed from office then Vučić will conclude that he has received another green light for aggression.

Belgrade wants Russia to win the war against Ukraine and seize its territories for two core reasons. First, this would bolster Russia’s global stature in challenging American and European interests. And second, it will reinforce Serbia’s agenda to regain Kosova and dominate Bosnia-Herzegovina and Montenegro with intensified assistance from a more assertive Moscow. Vučić’scalculations make it even more imperative for the Western Balkans that Russia is comprehensively defeated in Ukraine.

(Janusz Bugajski is a Senior Fellow at the Jamestown Foundation in Washington DC. His recent book is Failed State: A Guide to Russia’s Rupture. His forthcoming book is titled Pivotal Poland: Europe’s Rising Strategic Player)

 

 

 

 

Konak(ović) kod Hilmije: Kad p(r)opusti Presing i N1 postane Z1

Čuli ste za Hiro Onodu? To je onaj japanski vojnik za kojeg je Drugi svjetski rat trajao 36 godina. Od njega se, malo kraće, borio Elmedin Konaković. Jer i on je u rovu bio duže nego što je trajao rat. Onodino opravdanje je logično. On nije znao da je rat završen. Ali šta je sa Konakovićem? Dobro, i on je emotivac, pa ga činjenice ne obavezuju.

Amira Zukića činjenice obavezuju. I zato je bio dužan izvijestiti gledateljstvo svog (de)Pressinga da je u oku ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine primijetio suzu.

“Emotivni ste, vidim Vam sưze”, reći će direktor, urednik i voditelj Amir Zukić.

Gledatelji Moja TV, nažalost, nisu mogli vidjeti taj trenutak. Ali Zukićevo primjećivanje suze u Konakovićevom oku razbistrit će um budućeg menadžmenta BH Telecoma i svi će opet moći gledati Pressing.

“Apsolutno”, odgovorio je ministar nadležan za sve poslove.

U ovo Zukićevo pitanje i Konakovićev odgovor stala je sva pozadina gostovanja ministra vanjskih poslova u “još jednom Pressingu” kojeg je baš tog dana zatekla priča kolega sa BIRN-a BiH o ruskim diplomatama-špijunima koji su utočište našli u Bosni i Hercegovini. I nema Amir Zukić nikakav problem da, za potrebe odbrane Elmedina Konakovića koji je potpisao izdavanje diplomatskih iskaznica ruskim špijunima, odigra još jedan Pressing i ono slovo N u logu svoje televizije okrene za devedeset stepeni udesno kako bi ga pretvorio u Z. Z1. Simbolika je dupla. Z kao oznaka ruskih špijuna što ih je Konaković pustio u Bosnu ili Z1 kao oznaka prve službene zagrebačke televizije sa sjedištem u Sarajevu.

“Šta je sa provedbom presude u slučaju Kovačević”, upitao je Zukić svog gosta, vodeći računa da ga dodatno ne rasplače.

“Govorim često da se treba naći adekvatna mjera između etničkog i građanskog. Čestitam Kovačeviću. Bili smo u Neumu blizu brisanja etničkih prefiksa. Ima rješenja ako ima dobre volje. Poenta je da ćemo nakon malih pobjeda lakše riješiti ova pitanja- Moramo vratiti mlade ljude i ako to uspijemo onda će i priče o izbornom zakonu biti lakše”, odgovorio je ministar sa suzom u oku i pokazao da on, a ni njegov domaćin nisu pročitali čak niti sažetak presude Evropskog suda za ljudska prava.

Jer da je Konaković pročitao barem sažetak odluke u predmetu Kovačević ne bi izgovorio prvu rečenicu, a da je Amir Zukić iščitao presudu, ne bi pustio Konakovića da, u ime buduće saradnje na Mojoj TV, izgovori sve ove gluposti.

Evo sažetak sažetka za Konakovića i Zukića. Provedbom presude Kovačević nema “mjere između etničkog i građanskog”. U Neumu je postojala “treća izborna jedinica” koja je presudom u predmetu Kovačević- zabranjena. A povratak mladih baš i nema nikakve veze sa izbornim zakonodavstvom. Osim kad vam treba da “pokrijete” sve izdaje vašeg gosta.

I, zato, kani suzo izdajice. Znam, zarez je trebao biti iza suzo, ali bi to znatno promijenilo značenje. I u Konakovićevom slučaju ne bi odgovaralo istini.

Otkriće novinara Detektora: Protjerane ruske diplomate akreditovane u BiH

April je 2022. godine i u prostorije Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije pozvan je ruski ambasador Sergej Bazdnikin. Uručena mu je diplomatska nota u kojoj se navodi da je šest diplomata nepoželjno u toj državi i da će u narednih pet dana morati napustiti njenu teritoriju, piše detektor.ba.

Još 8. aprila Serov je za lokalni medij izjavio da protjerivanje pet ruskih diplomata iz Sjeverne Makedonije neće ostati bez “adekvatnog odgovora”, a sedam dana kasnije i sam Serov se našao u grupi novih šest ruskih diplomata koje su vlasti u Skoplju protjerale nakon početka invazije na Ukrajinu.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije od 15. aprila precizirano je da su ruski diplomati protjerani na osnovu informacija prema kojima su obavljali aktivnosti suprotne Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima. U saopćenju se ne navode imena diplomata, ali objave ruske bajkerske grupe otkrivaju identitet najmanje jednog od njih.

Ruskim diplomatima je dat rok od pet dana da napuste Sjevernu Makedoniju.

Godinu dana poslije protjerivanja iz Skoplja, u maju 2023. dvadesetpetogodišnji Serov će se pojaviti na svečanom koncertu Sarajevske filharmonije u Vijećnici povodom Dana pobjede nad fašizmom, gdje su se nalazili predstavnici međunarodne zajednice i domaćih vlasti. On je tada već i na zvaničnoj diplomatskoj listi u BiH.

Koncert su organizovali Grad Sarajevo i gradonačelnica Benjamina Karić. Iz Gradske uprave nisu odgovorili na zahtjev Detektora za komentar.

Ali, Serov nije jedini ruski diplomat kojeg su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu a koji je akreditovan u ruskoj misiji u Bosni i Hercegovini.

Ilia Serov, krajnje lijevo, na koncertu u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom. Foto: FENA

Novinari Detektora otkrili su u BiH najmanje još jednog ruskog diplomata koji je protjeran iz svoje prethodne misije u Evropskoj uniji. On se nedavno sastao s direktorom Službe za poslove sa strancima, kako bi razmijenili podatke o radu.

Ranije je Radio Slobodna Evropa otkrio sličnu praksu dolaska protjeranih ruskih diplomata u Srbiju, gdje su za dvojicu njih pisali o povezanosti s ruskim obavještajnim službama.

Sada, prema istraživanju Detektora zasnovanom na zvaničnim i nezvaničnim diplomatskim izvorima, objavama na društvenim mrežama i izvorima iz sigurnosnih agencija, BiH postaje sigurno utočište za diplomate nepoželjne u drugim zemljama gdje je manje ruskog uticaja.

Za dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Seada Turčala ovaj primjer pokazuje unutrašnju slabost u sigurnosnom sistemu jer se podaci o protjeranim diplomatima mogu naći i u otvorenim izvorima. Granična policija je trebala dobiti obavještajne podatke o procjeni da se radi o osobama koje su prijetnja za nacionalnu sigurnost, smatra Turčalo.

“Činjenica da takve osobe pređu granicu BiH, borave u BiH, govori o nedostatku tog sistema, odnosno mogućnosti da su upravo neke ključne strukture penetrirane sa strane proruskih, pod navodnicima agenata, odnosno proruskih aktera”, kaže.

“To je zadatak koji je na nivou onog što nazivamo ‘hibridno ratovanje’ i predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov za BiH, kojeg zapravo BiH, manje ili više, nije svjesna”, dodaje Turčalo.

Od protjerivanja do prijema u Sarajevu

Ispraćaj Ilije Serova i drugih protjeranih diplomata u Sjevernoj Makedoniji 2022. godine. Foto: Facebook, screenshot

Detektor je put Serova iz Sjeverne Makedonije pratio uz pomoć objava makedonskog vođe “Noćnih vukova” – moto kluba bliskog Putinu, koji je pod zapadnim sankcijama.

Taj bajkerski klub je odlučio organizovati ispraćaj za protjerane ruske diplomate, a njegovi članovi su ih pratili cijeli put kroz Sjevernu Makedoniju.

“Ove ruske diplomate i njihove porodice su non grata za makedonske vlasti, a za nas će uvijek biti dobri ljudi i naši prijatelji bez obzira na okolnosti. Doveli smo ih bezbjedno na makedonsko-srpsku granicu, poželjeli smo im sretan put, zdravlje, uspjeh, sreću i da se vidimo ponovo u boljim vremenima”, stoji u objavi vođe ruskog bajkerskog kluba.

Ranije je Detektor otkrio bliske političke veze koje članovi ogranka ovog kluba u Bosni i Hercegovini imaju s vlastima u Republici Srpskoj, a klub je imao važnu ulogu u aneksiji ukrajinske regije Krim te odvajanju pojedinih ukrajinskih regija još 2014. godine.

Detektor je utvrdio da se Ilija Serov nalazi na fotografijama koje su tada objavljene na Facebook profilu Lenina Jovanovskog, vođe “Noćnih vukova” u Sjevernoj Makedoniji. Jovanovski se deklariše kao makedonski nacionalista i veliki ljubitelj Rusije i Vladimira Putina.

Njegove objave na društvenim mrežama pokazuju da prisustvuje bajkerskim okupljanjima u kojima se veličaju Rusija, moto parade na Krimu i u Srbiji, a na jednom od skupova na Krimu vozio je rame uz rame s Putinom.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije niti iz ambasade ove zemlje u Sarajevu nisu odgovorili na upit Detektora za potvrdu protjerivanja Serova i zahtjev za komentar.

Za Vladislava Davidzona, stručnjaka za postsovjetsku historiju i stipendistu Atlantskog vijeća, ruske obavještajne i sigurnosne službe i dalje su duboko uključene u operacije na Balkanu i nastavljaju istraživati slabosti širom regiona.

“Kako je Evropska unija izvršila pritisak unutar država EU, šaljući mnoge od njih kući u Rusiju, i otežala ruskim špijunima da djeluju koristeći diplomatsko pokriće – Rusi su prebacili resurse u zemlje na periferiji EU, gdje mogu nastaviti djelovati manje-više slobodno”, objašnjava Davidzon.

“Bh. slučaj je posebno tužan za mnoge od nas kojima je stalo do Ukrajine i zapadne kohezije”, dodaje.

Serov je danas ataše u ruskoj ambasadi u BiH, prema informacijama sa zvanične diplomatske liste BiH.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH koje pravi diplomatske liste, nije odgovorio na više upita Detektora, poslanih tokom nekoliko mjeseci, o podacima ruskih diplomata. Zato nije bilo moguće zvanično potvrditi identitete dvojice ruskih diplomata.

Detektor je, uz pomoć nezvaničnog izvora u Sjevernoj Makedoniji upoznatog s detaljima, potvrdio biografske podatke Serova, koji se poklapaju s podacima dva nezavisna izvora u BiH.

“Ljudi koji rade u obavještajnim službama Ruske Federacije dio su diplomatskog kora”, kaže Turčalo i dodaje da kroz takvu poruku treba preoblikovati vanjsku politiku BiH.

“Onemogućavaju da BiH provodi vanjsku politiku neovisno, da u određenom segmentu utiču na izbornu politiku, odnosno da budu fokusirani na političku opoziciju, što je generalno nešto što zapravo pripadnici ruskih obavještajnih službi, koji su tu u svojstvu diplomata, u različitim zemljama rade”, smatra Turčalo.

Utočište za diplomate nepoželjne u EU

Anton Sokolov. Foto: Instagram, screenshot

Jednog od diplomata koji su sada u BiH, Antona Sokolova, protjerala je Hrvatska. Kako je za Detektor potvrđeno iz evropskog diplomatskog izvora i sigurnosnog izvora u BiH, Sokolov je bio među 18 diplomata koje je Hrvatska protjerala 11. aprila 2022. godine.

Njegovo ime nalazi se među ruskim zvaničnicima na diplomatskoj listi Hrvatske iz aprila 2022. godine. Tada je bio na funkciji drugog sekretara. Ali njegovog imena nema na listi objavljenoj godinu dana poslije.

Ime Anton Sokolov, kako se vidi u javno dostupnim podacima, objavljeno je na diplomatskoj listi Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine iz maja 2023., gdje se navodi da je imenovan na funkciju prvog sekretara Ambasade Ruske Federacije. Ovo je njegov drugi mandat u BiH.

Kako se navodi u godišnjem izvještaju hrvatske obavještajne službe, jedan od razloga za protjerivanje ruskih diplomata bio je prikriveni i nelegalni obavještajni rad u Hrvatskoj.

U ovom dokumentu nisu objavljena imena protjeranih diplomata, a Ambasada Hrvatske u BiH niti obavještajna agencija nisu odgovorile na zahtjev da potvrde identitet Sokolova, a Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje u odgovoru je navelo da se podaci mogu tražiti od Ambasade Rusije u Hrvatskoj.

Detektor je kretanje Sokolova pratio i preko objava na društvenim mrežama njegove supruge Ane Sokolove. Njeno ime je navedeno uz ime Antona Sokolova 2019. godine na diplomatskoj listi BiH, jer je Sokolov tada bio drugi sekretar ruske misije u Sarajevu. Nakon toga njeno ime nije navođeno na listama u kasnijim godinama.

Tokom prvog mandata prisustvovao je projekcijama filmova s ruskom ratnom tematikom, obilježavanju godišnjica i okupljanju “Besmrtnog puka” u znak sjećanja na Crvenu armiju.

Anton i Anna Sokolov na Festivalu ruskog filma 2017. godine u Petrovu. Foto: Screenshot, RTRS

Javno dostupni podaci koje je Detektor potvrdio iz dva nezavisna izvora u BiH, pokazuju da je Sokolov upravo iz BiH otišao u Hrvatsku, odakle je protjeran nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Prema javno objavljenim fotografijama i praćenjem profila Sokolove, moguće je utvrditi ove prelaske. U Petrovu 2017. godine njih dvoje su prisustvovali početku Festivala ruskog filma. U tom periodu, Sokolova je objavljivala fotografije iz brojnih gradova i s planina BiH.

Ana Sokolova je, kako se vidi na Instagramu, 17. aprila 2022. objavila fotografiju iz Varaždina u Hrvatskoj.

Devet dana kasnije, odnosno 15 dana nakon što je Hrvatska odlučila da protjeruje ruske diplomate, u objavi na istoj mreži Sokolova je obavijestila svoje pratioce o trećoj selidbi u godinu dana.

Kako je navela, spakovano je 1,5 tona privatnih stvari, a uslijedila su i 24 sata u autu.

U jednom od odgovora na komentare na tu objavu, Sokolova je otkrila i da je porodica prošla kroz provjeru na granici s Poljskom, a u sljedećem precizira da se porodica vratila u Moskvu.

Daljnje objave Sokolove sugerišu da je porodica provela izvjestan period u Rusiji. Sve do 21. januara 2023., kada Sokolova objavljuje novu fotografiju iz Bosne i Hercegovine.

Ana Sokolova nije odgovorila na zahtjev za razgovor upućen na njen Instagramprofil.

Objave Anne Sokolove iz 2023. godine iz Sarajeva. Foto: Instagram, screenshot

Brojne zemlje Evropske unije protjerale su desetine nepoželjnih ruskih diplomata nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ruske ambasade morale su smanjiti svoje misije ili protjerane diplomate zamijeniti novim.

U Bosni i Hercegovini ruska misija raste. Uskoro se očekuje otvaranje konzulata u Banjoj Luci, a na spisku ruskih diplomata u BiH jedan je već registrovan kao uposlenik konzulata koji još uvijek nije zvanično otvoren. Još uvijek nije saopćeno gdje će konzulat biti smješten. U isto vrijeme se u Banjoj Luci gradi ruski hram, jedan od najvećih na Balkanu.

Davidzon smatra da je kranji cilj Rusije, dugoročno gledano, da zadrži dijelove postjugoslovenskog prostora koji nisu integrisani u EU i NATO – BiH, Srbiju, Kosovo i druge – da se u budućnosti ne kreću u euroatlantskom pravcu.

“BiH je i dalje veoma važna kao mjesto iz kojeg mogu špijunirati Hrvate, Srbe i Kosovare”, kaže Davidzon.

Ranije istraživanje Radija Slobodna Evropa otkrilo je da je ruska misija povećana i u Srbiji, gdje je utočište našlo najmanje troje diplomata nakon što ih je na stotine protjerano iz zemalja članica Evropske unije ili stavljeno na “crnu listu”, za što je nekoliko zemalja kao razlog navelo sumnje u špijunažu. RSE je pisao kako se u Srbiji sada na listi nalaze 62 diplomata, u poređenju s 54 njih u martu 2022. godine.

Nakon protjerivanja iz Hrvatske, Sokolova je u julu ove godine u Službi za poslove sa strancima dočekao direktor. Prema vijesti na internet stranici Službe, direktor Žarko Laketa je Sokolova i još jednog uposlenika Ambasade upoznao sa izazovima rada s migrantima, ali i organizaciji, projektima i rezultatima Službe. Izvještaj navodi kako se Sokolov zahvalio Laketi za razmjenu informacija koje je dobio od njega te naglasio važnost “daljnjeg održavanja uspostavljenih profesionalnih veza i odnosa između Službe i Ambasade”.

Iz Službe za poslove sa strancima nisu odgovorili na dio upita za komentar sastanka sa Sokolovom, a u pisanom odgovoru su objasnili da nisu nadležni za postupanje prema diplomatima i da to radi Ministarstvo vanjskih poslova.

“U ovom slučaju kada imate osobu koju druga zemlja smatra aktivnim obavještajcem, kojeg kao obavještajna služba njegove države i štiti na različite načine, a nemate adekvatan kontraobavještajni rad u državi, onda je moguće da se on sastane i bude na različitim događajima, razgovara s bilo kime, prikuplja na taj način odgovarajuće podatke da ga zapravo sugovornik apsolutno ne doživljava na taj način drugačije nego kao običnog diplomatu”, kaže Turčalo.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na upit Detektora da li je BiH protjerivala ruske diplomate. Zvanična saopćenja Ministarstva ne navode da se to desilo od početka ruske invazije na Ukrajinu, dok vlasti Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom nastavljaju održavati čvrste odnose s ruskim vlastima.

Iz Obavještajne agencije također nisu odgovorili da li su vršili bilo kakve provjere dvojice diplomata koji su došli u BiH.

Turčalo kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, upravo imajući u vidu da su te osobe protjerane – jedna iz zemlje članice EU, a druga iz Sjeverne Makedonije – trebalo onemogućiti da one budu dio diplomatskog kora.
“Trebalo je – upravo kroz svoje kanale i činjenicu da oni daju odobrenje – onemogućiti da takva osoba bude dio diplomatskog kora”, smatra Turčalo.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit za komentar niti na zahtjev za razgovor sa Serovom i Sokolovom.

(detektor.ba)

Forto dao ugovor firmi Konakovićevog kuma: Foto Artu Gordana Memije 210 hiljada KM iz državnog budžeta za pripremu i organizaciju “digitalnog samita”

“Gordan Memija je moj prijatelj.Dugo se znamo i iskreno ga kao prijatelja volim. Uvijek spreman pomoći ljudima, mnogo ga ljudi u Sarajevu poznaje”, objavio je prije dvije godine predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković.

U međuvremenu Elmedin Konaković je postao ministar vanjskih poslova BiH, a njegov koalicijski partner Edin Forto – ministar komunikacija i prometa BiH. Šest mjeseci nakon stupanja Forte i Konakovića na funkcije, “prijatelj i kum” Gordan Memija je nagrađen. Njegova firma Foto Art dobila je posao vrijedan 210 hiljada maraka.

“Private se Ponuda od 31. jula 2023. godine i ugovor za nabavku iz Aneksa II Zakona o javnim nabavkama – usluge organiziranja događanja – pripreme organizacije događaja Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023. godine za potrebe Ministarstva komunikacija i prometa BiH dodjeljuje se ponuđaču FOTO ART kao jedinom kvalifikovanom ponuđaču sa ponuđenom cijenom iz ponude za ukupni iznos ugovora do 210 hiljada KM”,. navedeno je u doluci koju je 7. avgusta potpisao ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

Na javni poziv prijavile su se tri kompanije – Via Media, Mita Group i Foto Art. Via Media i Mita Groupm su diskvalifikovani jer nisu dostavili potvrde nadležnih sudova da nisu osuđivani za organizirani kriminal i pranje novca. Za razliku od njih tu potvrdu je dostavio Foto Art čijeg je vlasnika Gordana Memiju Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prijavljivala za pranje novca, ali je Tužilaštvo BiH nakon nekoliko godina “obustvila istragu”.

Inače, Memija je hapšen i po nalogu Tužilaštva ZDK, ali je u ta istraga naprasno obustavljena.

Godan Memija je, podsjećamo, bio čovjek koji je 2016. godine na sarajevskom aerodromu dočekao Edina Gačanina Tita, vođu jednog od najmoćnijih narko kartela na svijetu.

“I opet bih ga dočekao”, kazao je nedavno Memija na saslušanju u Općinskom sudu u Sarajevu.

“Tito”. To je nadimak Edina Gačanina, vođe moćnog narko kartela kojeg istražuju DEA, holandska policija, SIPA i pravosuđe Perua. U presudi protiv Davida Cufaja koju je, zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, izrekao sud u Peruu, pomenuta je osoba po nadimku Tito.

presuda iz Perua u kojoj se pominje Tito

Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama. Gačanin je, prije nego se preselio u Dubai, živio u Holandiji, gdje živi i njegova majka, prijateljica Gordana Memije. Prema dokumentima Istraga.ba, Gačanin je u Sarajevu boravio u septembru 2016. godine.

Izvještaj FUP-a o Gačaninovom boravku u Sarajevu

Na sarajevski aerodrom je sletio 15. septembra gdje ga je dočekao Gordan Memija. Memija je tada iznajmio dva automobila u ASA Rentu, a policijskom istragom je utvrđeno da je Tito spavao u Hotelu Bristol. Također je utvrđeno da su ga čuvali pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije kojom rukovodi Mustafa Selmanović kućni prijatelj ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH – Aljoše Čampare. Tokom boravka Edina Gačaninina u Sarajevu, dogovorena je i donacija opreme za FUP, a sve je realizovano preko ministra Aljoše Čampare koji je dobio jedan komplet opreme, što je utvrđeno i istragom Federalne uprave policije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio: “Milanović nam čini štetu, vrijeđa visokog predstavnika u BiH koji donosi odluke koje pomažu Hrvatima”

Premijer Hrvatske Andrej Plenković ponovno je optužio predsjednika Zorana Milanovića da je on taj koji opstruira imenovanje novih ambasadora i da ničim nije pridonio onome što premijer smatra vanjskopolitičkim uspjesima zemlje.

Nizao je Plenković dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “vlada govori jedno, a predsjednik drugo”, te u tom kontekstu pomenuo i BiH.

U tom kontekstu hrvatski premijer je pomenuo i odnos Vlade RH prema Hrvatima u BiH nasuprot onome što radi Milanović.

“U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom”, kaže Plenković i dodaje:

“Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”

Plenković je uvjeren da je politika njegove vlade ispravna i da donosi konkretne političke, vojne, energetske rezultate.

“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković.

(vijesti.ba)

Murphy i Sattler izdiktirali zadatke Vladi Nermina Nikšića: “Koncesije za aerodrome ne treba dalje odgađati”

Aerodromi u Federaciji BiH uskoro bi mogli biti dati pod koncesije “stranim investitorima”. Naime, ambasadori SAD-a i EVU u BiH Michael Murphy i Johann Sattler poslali su prošle sedmice Vladi Federacije BiH pismo u kojem zahtijevaju “energetsku tranziciju” i “reformu javnih preduzeća”. Jedna od reformi bi se trebala odnositi na aerodrome u Federaciji, koji bi, prema stavu ambasadora Murphya i Sattlera, trebali biti dati pod koncesije.

“Federacija BiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja. Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgadati”, navedeno je u pismu Murphyevom i Sattlerovom pismu koje je u posjedu Istrage.

Podsjetimo, godinama međunarodni zvaničnici, među kojima je i bivši supervizor za Brčko diskrikt Michael Scanlane, pokušavali su izdejstvovti odluke prema kojima bi Aerdrom Sarajevo, ali i drugi aerdromi, otišli pod kocesije. stranijh investitora. Scanlane je, prema informacijama Istrage, svoje aktivnosti provodio u saradnji sa biznismenima iz Srbije. Treba napomenuti i da su kadrovi HDZ-a i Trojke u Vijeću ministara BiH uveli dodatne takse koje sprječavaju razvoj Aerodroma Tuzla. No, o tim poslovima ćemo u narednom periodu. Sada se vratimo na pismo koje su Murphy i Sattler poslali premijeru Nikšiću.

“Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH podsticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije sa približavanjem uvođenja mehanizma Evropske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM)“, napisali su Murphy i Sattler.

Ovo, ukratko, znači, smanjenje proizvodnje električne energije u termoelektranama i smanjenje proizvodnje uglja (koja je stacionirana u kantonima sa bošjačkom većinom), te ojačavanje proizvodnje putem solara koji su postali prvi biznis HDZ-u bliskih kadrova u zapadnoj Hercegovini.

U nastavku objavljujemo Murohyevo i Sattlerovo. pismo u cjelosti.

“Pozdravljamo nedavne pozitivne poteze zakonodavnih i izvršnih organa Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Posebno želimo da pohvalimo usvajanje tri važna energetska zakona u Parlamentu čiji je cilj omogućiti bolje strateško planiranje i osigurati bolji zakonodavni okvir za energetski sektor. Takođe pozdravljamo donošenje Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, kao i Zajedničke platforme za reformu javne uprave. Ovi potezi pokazuju Vašu predanost evropskom putu BiH i posvećenost provedbi reformi koje će biti od koristi građanima.
Želimo Vam skrenuti pažnju na jedno hitno pitanje od izuzetne važnosti za finansijsku stabilnost i ugled Bosne i Hercegovine (BiH). Usklađenost zemlje sa medunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPN/FT) ocjenjuje Odbor stručnjaka Vijeća Evrope za SPN/FT (MONEYVAL), a postupak ocjenjivanja završava u februaru 2024. godine. Ukoliko se do tada ne ispune međunarodni standardi, postoji realna mogućnost da se BiH ponovno nađe na listi jurisdikcija Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) i Evropske unije (EU) sa strateškim nedostacima u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Stavljanje na te liste povlači za sobom političke,ekonomske i finansijske posljedice po državu. Ključni korak u pravcu ispunjenja međunarodnih uslova jeste usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, usklađenog sa pravnom stečevinom EU i preporukama FATF-a. Još uvijek se čekana imenovanje nadzornih tijela u FBiH, što koči finalizaciju zakona i negativno utiče neusklađenost BiH sa standardima u oblasti SPN/FT. Pozivamo Vas da bez odlaganja riješite ovo pitanje, utvrđivanjem nadzornih tijela unutar postojećih institucionalnih struktura u FBiH.Takođe Vas pozivamo da riješite pitanje uspostave registra stvarnog vlasništva pravnih osoba u FBiH, što je još jedan važan uslov za ocjenu MONEYVAL-a.
Drugi važan prioritet za Vladu FBiH je provedba Zakona o suzbijanju korupcije iorganizovanog kriminala u FBiH, koji je usvojen 2014. godine. Očekujemo da Vlada FBiH bez odlaganja osigura privremene i stalne prostorije za specijalizovane odjele. Ambasada SAD-a iEvropska unija su spremni pomoći Vladi FBiH i osigurati značajnu podršku u provedbi tog Zakona. Stvaranje održivog i djelotvornog sistema za borbu protiv korupcije će dugoročno omogućiti veći prosperitet za građane FBiH.
Primili smo k znanju da je nedavno usvojen Plan rada Vlade FBiH za razdoblje 2023-2026.godina, kojim se predviđa niz ključnih reformi u više sektora. Dalje usklađivanje politika zakonodavstva, kao i socio-ekonomske reforme, su ključni za građane i privredu, te za napredak BiH na svom putu ka članstvu u EU. Radujemo se nastavku dijaloga i pružanju podrške Vladi FBiH u radu na prioritetima iz okvira Plana rada koji su bitni za proces integracija. Potrebno je hitno provesti socio-ekonomske strukturalne reforme kako bi se odgovorilo naglavne izazove koji ugrožavaju konkurentnost, te kako bi se postigao dugoročni i održivi rast koji će građani osjetiti. Očekujemo da nadležni u FBiH brzo provedu reforme usmjerene na unapređenje poslovnog okruženja; jačanje unutrašnjeg tržišta zemlje i spremnosti za zelenu i digitalnu tranziciju; unapređenje rada, transparentnosti i odgovornosti preduzeća u državnom vlasništvu; te povećanje nivoa zaposlenosti, posebno mladih, žena i ugroženih kategorija.Stoga Vam želimo skrenuti pažnju na neke od ključnih reformi koje je potrebno hitno razmotriti uskladu sa Zajedničkim zaključcima Ekonomskog i financijskog dijaloga i smjernicama ERP-a.
Potrebno je ubrzati energetsku tranziciju FBiH podsticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, što postaje sve važnije sa približavanjem uvođenja mehanizma Evropske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).
Reforma preduzeća u državnom vlasništvu se mora ubrzati. Krajnji cilj je poboljšati mehanizme nadzora i transparentnost; racionalizirati operacije; osigurati stručno i apolitično upravljanje; izraditi i provoditi sektorske strategije; te olakšati ulaganja u javnu infrastrukturu. Praksa biranja rukovodstva u tim preduzećima na temelju politike mora prestati. FBiH bi trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja.Konkretno, koncesije za rad aerodroma se ne mogu dalje racionalno odgađati.
Tržište rada kakvo je danas nije dobro ni za poslodavce ni radnike, posebno za mlade,žene i ugrožene kategorije. Hitno je potrebna nova politika tržišta rada, utemeljena na konkretnoj i koherentnoj dijagnostici i jasno definisanim reformskim mjerama.Potrebno je napraviti razliku između aktivnih i pasivnih tražitelja posla kako bi zavodi za zapošljavanje mogli usmjeriti svoje resurse na one koji zaista traže posao.
Privatni sektor treba biti motor rasta u FBiH. Vlada FBiH i Parlament FBiH moraju hitno usvojiti novi Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak kako bi što prije stupili na snagu. S obzirom na rekordan rast javnih prihoda, socijalne doprinose je potrebno maksimalno smanjiti kako bi se omogućio rast privatnog sektora,zapošljavanje novih radnika i privlačenje investitora.
Da bi strukturalne reforme bile koherentne, djelotvorne i efikasne, Vlada FBiH mora unaprijediti obuhvat i ažurnost dostupnih statistika, uključujući makroekonomske statistike, regionalne račune, ankete o radnoj snazi i statistike vladinih finansija.
Suštinske socio-ekonomske reforme se provode u bliskoj saradnji sa socijalnim partnerima.Vlada FBiH treba hitno oživjeti dijalog sa poslodavcima i sindikatima, uključujući kroz održavanje redovnih sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, ali i sastanke sa drugim grupama koje zastupaju interese poslodavca i radnika.
Upoznati smo da se savjetnici Vaših ministara sastaju sljedeći utorak kako bi dogovorili konkretne prioritete za svako ministarstvo, u skladu sa listom prioriteta evropskih integracija,koji smo dostavili na sastanku u junu. Radujemo se da u narednim sedmicama organizujemo datni sastanak sa Vama, kako bismo nastavili naš konstruktivan dijalog”, navedeno je u pismu koje je dostavljeno premijeru Nerminu Nikšiću te dopremijerima Vojinu Mijatoviću i Toniju Kraljeviću.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...