Istaknuto

Istaknute objave

Fatimu i Hasana spajaju dvije smrti i jedno rođenje: “Reci mami da se nisam patio”

Fatiminog supruga Smaju upoznao sam prije dvadesetak godina. Fatimu sam prvi put uživo vidio sinoć. Došla je u Hayatov studio sa Ćamilom i Hasanom. Pričala je priče koje sam uglavnom čuo ili pročitao. Pa, opet, nisam baš imao snage da na kraju emisije izgovorim da je ovo bila posljednja Istraga sedmice ove sezone. Da nema snimka, ne bih ni znao kako sam odjavio emisiju.

Dva sata kasnije vozio sam je kući u Tuzlu. Nagovarao sam je da napiše knjigu. Ne želi. I nije uopće bitno zbog čega ne želi.

“Možda da”, kaže mi,”neko samo uveže moje intervjue”.

Barem stotinu ih je dala. I opet nije ispričala ni pet posto onoga što je doživjela.

Kada je imala šest godina ostala je bez oca. Majka je školovala nju i brata. Završila je medicinu u Tuzli i devedesete počela raditi u Bratuncu. Na početku rata izbjegla je u Srebrenicu i počela pisati historiju.

Nju i Hasana Hasanovića povezuju dvije smrti i jedno rođenje.

“Moj otac je umro od gladi”, kaže Hasan.

Doktorica Fatima u srebreničkoj ratnoj bolnici pokušala ga je spasiti.

“Godinu kasnije,’94., doktorica Fatima je spasila mog sina koji se rodio sa 1800 grama. Smršao je na 1660. Trideset i dva dana je bio “u komi”. Danas ima 26 godina i 106 kila”, prisjetio je Hasan.

Zvali su ga Palčić.

“Stalno je u toj našoj improviziranoj bolnici gdje je bi smješten mene hvatao za palac. Zato sam i mu dala ime Palčić”, kaže Fatima.

Onda je došao juli ’95. I Fatima i Hasan su krenuli šumom prema Tuzli.

“Pitala sam holandskog ljekara da li će nas zaštititi, a on mi nije mogao potvrditi. To mi je palo napamet kada je padala Srebrenica i u glavi mi je bila Vukovarska bolnica, strah me bilo da će me zarobiti. Svjetlija strana mi je bilo da krenem putem šume i da imam makar malo sudbine u svojim rukama. Bilo mi je u glavi samo da im živa ne padnem u ruke”, kazala je doktorica.

A Hasan? Majku, suprugu i jednogodišnjeg sina je ispratio u Potočare.

“Supruga je s vrata skinula lančić i dala mi ga. Stavio sam ga u zadnji džep i ponio sa sobom”, sjeća se Hasan.

Tri brata, Hasib, Hasan i Hajro krenuli su u koloni smrti. I doktorica Fatima je bila u koloni.

“Najmlađi brat Hajro ubijen je ujutro 12. jula, odmah po prelasku Buljima. Njega sam mogao samo preokrenuti na leđa i ostaviti u šumi”, kaže Hasan.

Fatima je bila s bratom i svojim kolegama iz medicinskog tima. Preživjela je zasjedu na Kameničkom brdu.

“Sad su počeli pucati samo smo trčali prema potoku. Meci su oko nas fijukali. Moj brat je imao flašu vode u ruci. Kad smo sišli u potok, vidjeli smo da je metak pogodio u flašu. Brata nije”, kaže Fatima Klempić-Dautbašić.

Njen sadašnji suprug Smajo Klempić će joj kasnije ispričati da na Kameničkom brdu nije mogao stati na zemlju od leševa. Procjene su da je oko 1000 ljudi ubijeno u toj zasjedi.

Fatima Klempić-Dautbašić dolazi na slobodnu teritoriju 1995. godine

Hasan se držao brata Hasiba. Uspjeli su preći Jadar i doći skoro do Zvornika. Kod sela Liplje Hasib je teško ranjen.

“Uspio sam ga donijeti do Baljkovice. Spustili smo se u jedan potok. Doktorica Fatima i doktor Ilijaz Pilav su mu pokušali vratiti crijeva. Dali su mu jednu infuziju koju su imali u ruksaku i produžili su mu život”, govori Hasan, dok u studiju Hayat TV-a sjedi pored doktorice Fatime.

No, Hasibu nije bili spasa. Umro je na bratovim rukama.

“Rekao mi je – reci mami da se nisam patio i izdahnuo”.

Hasan ga je prenio u Nezuk. Bratove oči je sklopio na slobodnoj teritoriji.

Hasan Hasanović pored mrtvog brata Hasiba u Nezuku 1995. godine

“Obećao sam majci da će nas preći dvojica. I prešla su dvojica”.

Hasan je danas živ. A volio bi, kaže, da je umjesto njega živ brat Hasib.

Kajganić i tri tužioca: Formiranje predmeta za zamajavanje javnosti!

Nakon što je ukaz predsjednika RS Milorada Dodika objavljen u Službenom glasniku entiteta, Tužilaštvo BiH formiralo je tim koji će u saradnji sa drugim institucijama raditi na ovom predmetu.

Ništa novo, ništa što je opipljivo, a nakon što je Ustavni sud BiH srušen u Republici srpskoj. Za maštovite neka probaju zamisliti šta bi se desilo da neko iz reda Bošnjaka se ponaša slično, ili ne daj Bože isto.

U najmanju ruku bio bi uhapšen u roku od dva sata!

– U Tužiteljstvu BiH, u navedenom predmetu, formiran je tim od tri tužitelja, koji zajedno sa SIPA-om, te drugim sigurnosnim i policijskim agencijama, poduzimaju zakonom predviđene aktivnosti o čijim rezultatima će javnost biti obaviještena – saopćio je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Dakle, treba da nas impresionira broj tužilaca koji rade na ovom slučaju, ali ranija iskustva. I to ona od 9. januara i ina druga naučila su nas da formiran predmet, posebno kada je riječ o Miloradu Dodiku, ne znači ništa osim novi spis u ladicama ustanove u kojoj odavno ne stanuje pravda.

Zabrinjavajuće je da uprkos odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta je novoizabrani vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić potpisao odluke o objavljivanju ukaza Milorada Dodika vezanih za zakone koji praktično suspendiraju odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog entiteta, a da su na slobodi još uvijek akteri rušenja ustavnog poretka u BiH.

I kada je danas ponovo potvrđena vijest da nema niti jedne optužnice za negiranje genocida, valjda podsjetiti da Kajganić zajedno s VSTV-om pokušava objasniti javnosti kako ne valja nametnuti zakon, jer nemaju sudske prakse, a ni proizvedene akcije zbog nanošenja boli žrtvama novim negiranjima!
I u takvim slučajevima Tužilaštvo je formiralo predmete, a do danas nema optužnice.

Tako da formirani predmet u slučaju objave ukaza u Službenom glasniku Rs-a znači još jedan slučaj koji ćemo godinama pratiti povremeno pitajući šta je s procesuiranjem, a odgovor će uslijediti kao i ranije ‘predmet je u radu’, a radi ga više tužioca, kao da je bitan broj a ne konačna odluka!

(NAP)

Dodik potpuno poništio OHR: U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeni Dodikovi ukazi, zakoni koje je “poništio Schmidt” stupaju na snagu, Ustavni sud BiH suspendovan u RS-u

Zakoni koje je je 1. jula poništio OHR, objavljeni su u Službenom glasniku Republike Srpske. U pitanu su Zakon o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Repulike Srpske.

Podsjetimo, novi direktor Službenog glasnika Miloš Lukić potpisao je odluke o objavljivanju ukaza predsjednika RS Milorada Dodika o proglašenju dva zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku na teritoriji RS kao ni odluke Ustavnog suda BiH.

Милош Лукић - Фото: РТРС

Lukić je, podsjećamo, dužnost preuzeo u subotu, nakon što je sad već bivša direktorica Milka Devušić podnijela ostavku.

Ranije je objavljeno da je Milorad Dodik potpisao samo Ukaz o Zakonu o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kojim je zabranjeno objavljivanje odluka OHR-a u službenom glasilu Republike Srpske. RTRS, međutim, objavljuje i Dodikov Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske.

Указ (Фото: РТРС)

Oba Zakona su nakon ovoga objavljena u Službenom glasniku RS, što je direktno poništavanje odluka OHR-a koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

“Visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske”, glasila je odluka Christiana Schmidta.

Dodik je, međutim, uprkos odluci OHR-a, donio Ukaz o proglašenju ovog Zakona.

Uvjeren da prethodno opisano ponašanje ozbiljno ugrožava civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku: sprječava se stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, glasila je druga Schmidtova odluka.

Osam dana kasnije, Milorad Dodik je potpisao Ukaz o proglašenju i ovog Zakona.

Ovim je Dodik direktno prekršio Krivični zakon BiH, odnosno odredbe koje je nametnuo Christian Schmidt.

Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

S obzirom na to da je ovo djelo propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, za procesuiranje je nadležno Tužilaštvo BiH, odnosno Sud BiH. No, teško je očekivati da će državno Tužilaštvo procesuirati bilo koga iz institucija Republike Srpske.

Oštro osuđujem i podršku iskazujem: Diplomatsko skrivanje pod hodžinsko džube!

Koliko često obilaze medrese i džamije, Christian Schmidt i Michael Murphy bi, uskoro, mogli postati tumači šerijatskog prava. Kad im već Rimsko pravo ne ide od ruke. A nisu vični ni Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Zbog čega se sada, nakon jednodnevnog poništavanja Ustava i dodatnog obezvrjeđivanja bošnjačkih i građanskih glasova, skrivaju iza srebreničkog genocida i hodžinskih ahmedija.

Kada su trebali i mogli zaštititi žive srebreničke Bošnjake, zapadne su diplomate čekale. I danas sa srebreničkim cvijetom na reveru odaju počast žrtvama koje su mogli zaštititi, a nisu. Žrtvama  ubijenim u zaštićenoj zoni UN-a. A istovremeno one preživjele Bošnjake i građane isporučuju službenom Zagrebu, kao pravnom i političkom sljedbeniku onog službenog Zagreba koji je bio na čelu presuđenog UZP-a.

Hvali se Christian Schmidt da je u petak bio u džamiji u selu Rebrane kod Neuma. Hvali se i da je podržao tu malu zajednicu hercegovačkih Bošnjaka čije je glasove svojim oktroiranim Ustavom iz oktobra prošle dodatno umanjio u odnosu na glasove njihovih susjeda Hrvata.

Ali zbog naše budućnosti svi bismo to, po Schmidtu i Murphyju, sve trebali zaboraviti. Okrenimo se novoj rundi pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Kojima ćemo dodatno umanjiti vrijednost bošnjačkog glasa i potpuno uništiti onaj građanski.

Deklarativna podrška Islamskoj zajednici i posjeta Rijasetu sa poklonom u rukama možda može popraviti Schmidtov i Murpheyev imidž među Bošnjacima. Ali Bošnjacima ne može popraviti politički status. Naprotiv. Obilasci medresa, muftijstava i zgrade Rijaseta  nisu podrška Bošnjacima i muslimanima. To diplomate pomažu same sebi da poprave imidž trajno narušen odlukom da jedan hercegovački Hrvat vrijedi kao tri hercegovačka Bošnjaka i odlukom da građanin ne vrijedi ništa.

Na dan kada je Milorad Dodik Ukazom poništio Visokog predstavnika za “bošnjački” dio Federacije, Christian Schmidt je bio kod mostarskog muftije i u neumskoj džamiji. Tamo je iskazao podršku okupljenim džematlijama koji će, zaraženi najopasnijim bošnjačkim virusom zvanim naivnost, jaciju i sabah dočekati u nadi da će visoki predstavnik uporabiti Bonske ovlasti i nametnuti  rješenje o “legalizaciji džamije”.

Dok shvate da neće, Schmidt će možda još koji put u hodu izmijeniti Izborni zakon i na razlomke podijeliti klubove konstitutivnih naroda tako da je jedan Bošnjak, plus jedan Bošnjak, plus još jedan Bošnjak i plus još jedan Bošnjak, isto što i jedan Hrvat iz Hercegovine.

Schmidt i Murphy su, očito, pogrešno shvatili neku hutbu u kojoj je hodža kazao da je u džamiji spas. Nije, pogriješili su. U pravednosti je spas. A nije baš pravedno od sedam presuda koje se odnose na izborna pravila, izabrati samo jednu – i to presudu Ljubić. A prava Roma Derve Sejdića, Jevreja Jakoba Fincija, Albanca Samira Šlakua, Srbina Svetozara Pudarića, Bošnjaka Ilijasa Pilava i građanke Azre Zornić gurnuti u stranu.

Evo, sigurno će Murphy i Schmidt staviti cvijet Srebrenice i krenuti u Potočare. Tamo će biti i doktor Ilijas Pilav. On je preživio genocid. Strazbur je presudio da su njegova ljudska prava ugrožena, jer kao Bošnjak iz Republike Srpske nema pravo da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Zašto, recimo, OHR nije reagirao u tom slučaju. Ah, da. Schmidt za to nije nadležan. Jer on je, zapravo, beznadežan.

Trojka u HDZ-ovoj polnoćki: Lažnim Boškovićevim izvještajem do sudije Ustavnog suda BiH

Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković dostavio je zastupnicima lažni izvještaj o održanoj sjednici, iako ta sjednica Komisije uopšte nije održana.

Nešto prije 23 sata u četvrtak kada je završena 3. redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zastupnicima je na e-mail stigao navodni izvještaj na osnovu kojeg je predsjedavajuća doma Mirjana Marinković-Lepić zakazala nastavak vanredne sjednice prekinute tokom dana jer nije bilo uslova za rad i Komisija nije održana. Riječ je o Komisiji koja pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Predstavničkog doma.

Ono što je Bošković pokušao naišlo je na odobravanje svih zastupnika trojke i HDZ BiH, jer se niko od njih nije pobunio zbog nastavka vanredne sjednice u takvim uslovima.

On je potpuno nezakonito proglasio da komisija ima devet članova iako ih ima 11 jer su dva člana podnijela ostavku. I upravo je zamjena tih članova trebala biti predmet sjednice, ali ona nije održana.


No, Bošković ide dalje pa u lažnom izvještaju navodi da je sjednici prisustvovalo pet članova i to Bošković, Damir Mašić i Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke i Rasim Smajlović iz NIP-a.

Dalje se navodi da pojedini članovi Komisije svjesno nisu došli na sjednicu te „da se odluke donose većinom ukupnog broja članova radnog tijela, pa samim time nije postojao kvorum za odlučivanje“.

Na ovaj izvještaj burno su reagirali zastupnici opozicije, tražili su tumačenje sekretara Doma koji je potvrdio da je potrebna većina od 11 članova šest, te je nakon sjednice Kolegija odlučeno da se sjednica prekine.

Plan HDZ-a i trojke bio je da u kasne noćne sate izglasaju nove članove Komisije koji bi uputili prijedlog imenovanja Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Ovaj pakleni plan za sada je osujećen, ali sigurno je da vladajuća koalicija kojoj su ruke sabirale ambasade i OHR neće odustati. A u svemu trojka je dala obećanje Draganu Čoviću.

Kraj drame u Parlamentu FBiH: Prekinuta vanredna sjednica započeta u ponoć, HDZ i Trojka koristili falsifikovani izvještaj sa sjednice Komisije koja nije ni održana!

Nakon zasjedanja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koji je trajao duže od sat vremena, predsjedavajuća Mirjana Marinković-Lepić se kratko obratila zastupnicima i saopštila da vanredna sjednica prekida.

Također, saopštila je da će zastupnike obavijestiti o datumu nastavka sjednice.

Podsjećamo, vladajuća većina u Parlamentu Federacije BiH pokušala je u ponoć održati nastavak danas prekinute vanredne sjednice Predstavničkog doma FBiH kako bi, bez stava Komisije za izbor i imenovanja, popunili tu istu Komisiju od koje ovisi imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. 

Međutim, uslijed burnih protesta opozicije koja je upozorila da je prekršen pravilnik o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, te da se kao povod da izmjene Komisiju za izbor i imenovanje koristi krivotvoreni dokument, većina je na kraju odlučila da prekine sjednicu. 

Također, opozicija je rukovodstvu Parlamenta zaprijetila i podnošenjem krivičnih prijava, ukoliko istraju na održavanju sjednice i donošenju odluke o popuni nedostajućih članova Komisije za izbor i imenovanje.

Drama u Parlamentu FBiH: Trojka i HDZ za ponoć zakazali vanrednu sjednicu, mimo procedura žele stvoriti uslove za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavog suda BIH!

Nakon što je oko 22:40 završena 3. redovna sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, predsjedavajuća doma Mirjana Marinković-Lepić kazala je da su “stekli uslovi za nastavak prekinute vanredne sjednice doma” te da je dostavljen materijal predsjednika Komisije za izbor i imenovanje Mladena Boškovića!

Nezir Pivić (SDA) pitao je Marinković-Lepić da li je ta sjednica Komisije uopšte održana jer u materijalu se navodi da nije bilo kvoruma.

“Vi ste se potpisali. Šta se desilo u međuvremenu da se zakaže sjednice. Ovo je plagijat što ste nam poslali. Znate li vi šta radite. Kakav je ovo cirkus. Pa je li vi znate šta radite. Šta radite od najvišeg zakonodavnog tijela. Ovo je sramota i ponižavanje ovog tijela.
Sramota je da se bavimo na ovakav način. Ovo je klasična prevara. Mi smo dobili izvještaj nekog gospodina koji nije održao komisiju i da se nisu stekli uslovi za održavanje sjednice. Ništa se nije promijenilo. Ne može se nastaviti ta sjednica”, kazao je Pivić.

Šef Kluba DF-a Mahir Mešalić kazao je da je ovo “za hapsa” i da je katastrofa šta se radi.

“Vi hoćete na prevaru da kažete nama da ste vi održali sjednicu za koju ste vi predsjedavajuća konstatovali da nije održana. Sad je 11 navečer. Mi ćemo ovo spriječiti. Budite spremni na sve ovdje. Ono što ćete vi uraditi je nasilje i ovo je laž. Ne razumijem ovo da nas pravite ludima. Šta imate razmatrati ako nemate kvorum i ne možete donositi odluke. Vi ne radite po zakonu, ne radite po Poslovniku, svjesno ga kršite. Mogli ste sačekati pet, deset dana pa to uraditi. Očekujem od uposlenika da brane Ustav, da brane državu BiH. Nećete se igrati ni vi ni Bošković. Na ove podvale na koje su pristali SDP i ostali izdajnici, neće vam proći. Ustav i zakon broj 1 i tačka. Ako ste većina ne znači da morate državu kršiti. Ako mi državu dirnete i Ustav ja ga branim. Neću vam dozvoliti da ovdje provodite nasilje. Ni vi, ni Milorad Dodik ni Dragan Čović”, kazao je Mešalić.

On je zatražio polusatnu pauzu i sada je prekid u zasjedanju.

(NAP)

Ovo su zastupnici Trojke koji odlučuju o predaji Ustavog suda BiH Draganu Čoviću: Za Vukoju spremni!

Ako Marin Vukoja danas bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, na toj će poziciji dočekati 2043. godinu. Ostat će sudija Ustavnog suda BiH čak i ukoliko ikad bude donsen zakon prema kojem će međunarodne sudije biti “protjerane” iz ove institucije. Marin Vukoja je, pisali smo već, dugogodišnji kadar HDZ-a. Bio je na HDZ-ovoj listi za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stranke HNS-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje Marina Vukoje potrebno je 50 ruku. Zastupnici SBiH, NES-a, DF-a i SDA-a neće podržati Vukoju. Sve je, dakle, na zastupnicima Naše stranke, SDP-a, NiP-a, PDA i bihaćkog POMAK-a. Evo njihovih imena. Od ovih ljudi ovisi da li će HDZ BiH upravljati Ustavnim sudom BiH do stote godišnjice ZABNOBiH-a.

KLUB SDP-a

Damir Mašić, šef Kluba zastupnika SDP-a BiH. Osvojio 3628 glasova u izbornoj jedinici 7 kojoj pripadaju Hadžići, Ilidža, Novo Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Goražde.

Damir Mašić

Ivan Boban, rođen u Mostaru 1987. godine. Osvojio je 261 glas. U Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ušao je sa komepnzacione liste.

Ivan Boban

Siniša Dukić, rođen 1966. godine u Travniku. Osvojio je 1159 glasova i nije osvojio direktni mandat. U Predstavnički dom Parlamenta Federacije ušao je sa kompenzacijske liste SDP-a.

Siniša Dukić

Razim Halkić, rođen 1972. godine u Cazinu. Osvojio je 2172 glasa u Izbornoj jedinici 1 koja obuhvata područje Unsko-sanskog kantona. Izabran je direktno u Predstavnički dom FBiH sa liste SDP-a BiH.

Razim Halkić

Nijaz Helez, rođen 1964. godine na Kupresu, nastanjen u Bugojnu. Na Općim izborima 2022. godine osvojio  4922 glasa u  izbornoj jedinici 8 koja obuhvata Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo. Osvojo je direktni mandat sa liste SDP-a BiH

Nijaz Helez

Kadrija Hodžić, rođen 1958. godine u Tuzli. Na listi SDP-a BiH u izbornoj jedinici 3 (Lukavac, Tuzla, Srebrenik i Čelić) osvojio 7293 glasa, što je najviše od svih kandidata te stranke za Parlament Federacije.

Kadrija Hodžić

Elvir Karajbić, rođen 1976. godine, nstanjen u Zavidovićima. Bio je kandidat SDP-a u izbornoj jedinici 5 koja obuhvata Doboj Jug, Tešanj, Maglaj, Usora, Žepče, Zavidovići i Zenica. Osvojio je 4836 glasova i direktni mandat u Predstavničkom domu FBiH.

Elvir Karajbić

Hajrudin Kozarević, rođen 1972. godine u Živinicama. Izabran iz izborne jedinica 4 (Teočak, Banovići, Kalesija, Sapna i Kladanj), osvojivši 3983 glasa.

Hajrudin Kozarević

Nihad Krajinović, rođen 1974. u Gračanici. Obnašao funkciju Predsjedavajućeg Gradskog vijeća Gračanica (mandat 2016-2020). Na izborima 2022. godine bio je kandidat u izbornoj jedinici 2. Ova izborna jedinica obuhvata Posavski kanton, te općine Gradačac, Gračanica, Doboj Istok. Osvojio je 6519. glasova.

Nihad Krajinović

Azra Okić, rođena 1964. godine u Tuzli. Bila je na listi SDP-a u izbornoj jedinici 3 kojoj pripadaju općine i gradovi Lukavac, Tuzla, Srebrenik i Čelić. Osvojila je 2655 glasova i direktni mandat u Predstavničkom domu FBiH.

Azra Okić

Lana Prlić, rođena 1993. u Makarskoj. Osnovnu i srednju školu je završila  je u Mostaru.  U Parlament FBiH ušla sa kompenzacijske liste SDP-a, osvojivši 2491 glas.

Lana Prlić

Senad Subašić, rođen 1960. godine u Jelahu. Završio je osnovnu školu u Jelahu, gimnaziju u Doboju. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste. Osvojio je 2474 glasa.

Senad Subašić

Belmin Zukan je rođen 1995. godine u Zenici. Po zanimanju je bachelor prava, diplomu je stekao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH ušao osvojivši  1928 glasova u izbornoj jedinici 6  kojoj pripadajuKakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza.

Belmin Zukan

Aner Žuljević, rođen je 1977. godine u Mostaru. U Predstavnički dom FBiH ušao je direktno, sa osvojenih 4509 glasova. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 9 kojoj pripadaju Konjic, Jablanica, Prozor, Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac i Ravno.

Aner Žuljević

Fuad Abaspahić je SDP-ov kadar iz Vogošće. U Predstavnički dom FBiH je ušao kao zamjena za Jasnu Duraković koja je podnijela ostavkju zbog nespojivosti funkcija. Bio je kandidat u izbornoj jedinici 11. i osvojo 1774 glasa.

Fuad Abaspahić

KLUB NiP-a

Halil Bajramović, rođen 1971. godine u Rujnici kod Cazina. Nastanjen u Bihaću, privatni poduzetnik. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste NiP-a. Na području cijelog USK-a osvojio je 328 glasova.

Halil Bajramović
Alma Beganović, rođena 1989. godine u Goraždu, nastanjena u Novom Travniku. U izbornoj jedinici 8 koja obuhvata Jajce, Dobretiće, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak, Kreševo osvojila 551 glas. Zastupnički mandat dobila sa kompenzacijske liste.
Alma Beganović

Suada Halilović, rođena 1994. godine u Mostaru. U izbornoj jedinici 9 kojoj pripadaju  Konjic, Jablanica, Prozor, Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac i Ravno uspjela je osvojiti 197 glasova. U Predstavnički dom FBiH ušla sa komenzacijske liste.

Suada Halilović

Amra Junuzović-Kaljić, rođena 1957. godine. U Predstavnički dom FBiH ušla je direktno, sa osvojenih 2723 glasa u izbornoj jedinici 11 kojoj pripadaju Ilijaš, Vogošća, te sarajevske općine Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo.

Amra Junuzović-Kaljić

Rasim Smajlović, rođen 1987. u Brčkom. U izbornoj jedinici 2 koja obuhvata Gradačac, Gračanica, Doboj Istok, kao i birače iz Brčko distrikta osvojio je 499 glasova. U Predstavnički dom FBiH je ušao sa kompenzacione liste.

Rasim Smajlović

Amel Mekić, rođen 1981. godine u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH je ušao nakon što je predsjednik te stranke Elmedin Konaković odustao od mandata. Mekić je osvoji 3328 glasova u izbornoj jedinici 11.

Amel Mekić

Ajla Milišćić-Pepić u Predstavnički dom FBiH ulazi kao zamjena za Adnana Delića koji je prethodno odustao od mandata zbog nespojivosti funkcija. Na izborima 2022. godine osvojila je 3705 glasova, što je treći rezultat u NiP-u.

Ajla Milišćić-Pepić
NAŠA STRANKA
Mirsad Čamdžić, rođen 1966. godine u selu Malešići kod Gračanice. Dugogodišni novinar Radio Gračanice, poznat po vođenju emisije “Ljubavni vrtuljak”, u kojoj je spajao usamljena srca. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste. Osvojio ukupno 1658 glasova.
Mirsad Ćamdžić

Mirjana Marinković – Lepić, rođena 1961. godine. Mjesto rođenja Užice, Srbija. Obavlja funkciju predsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH. U Parlament ušla sa kompenzacijske liste Naše stranke. Osvojila 1419 glasova.

Mirjana Marinković – Lepić

Dragan Mioković, rođen 1958. godine. Nije naveo mjesto rođenja u biografiji na stranici Parlamenta. Nastanjen u Sarajevu. U izbornoj jedinici 7 kojoj pripadaju Hadžići, Ilidža, Novo Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Goražde osvojio je 3602 glasa. Bivši je milicioner.

Dragan Mioković
Damir Nikšić, rođen 1970. godine u selu Brezovo polje kod Brčkog. Nastanjen u Sarajevu. U Predstavnički dom FBiH ušao sa kompenzacijske liste Nape stranke. Osvojio je 3761 glas.
Amir Purić, rođen 1989. godine. Na stranici Parlamenta nije navedeno njegovo mjesto rođenja. Mjesto prebivališta – Velika Kladuša. Mandat u Predstavničkom domu FBiH dobio sa kompenzacione liste. Za njega je glasalo 1248 birača.
Amir Purić

Marko Cvitanović u Parlament ulazi kao zamjena za Damira Arnauta koji je odabrao ambasadorusku poziciju u Berlinu u odnosu na poziciju federalnog zastupnika. Cvitanović je osvojio 1704 glasa. Kao borac koji se borio na strani Armije RBiH u MUP-a RBiH teško ranjen tokom agresije na BiH.

PDA

Elzina Pirić, rođena u Banovićima. Zastupnica PDA čiji je osnivač Mirsad Kukić. Trenutno obavlja funkciju predsjednice PDA. Na izborima 2022. godine osvojila je 6719 glasova.

Elzina Pirić

POMAK – Bihać

Maja Uremović, zastupnica lokalne stranke iz Bihaća koju je osnovao bivši gradonačelnik Šuhret Fazlić. U Parlament je izabrana direktno, osvojivši 1458 glasova.

Maja Uremović

NEZAVISNI ZASTUPNICI

Kenan Uzunović je u Predstavnički dom FBiH ušao kao kandidat BH inicijative Fuada Kasumovića. Osvojio je 9195 glasova i dobio direktni mandat. Neposredno prije imenovanja Vlade FBiH je napustio BHI FK i prešao u NES. Nakon toga je postao nezavisni zastupnik.

Kenan Uzunović

Arnel Isak je u Predstavnički dom FBiH ušao kao kandidat NES-a. No, neposredno prije nametanja Vlade FBiH Isak je postao nezavisni poslanik. Podržao je Vladu FBiH pod uslovom da njegov otac Ramo Isak postane federalni ministar unutrašnjih poslova.

Arnel Isak

Da bi podržao imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, Arnel Isak traži da prethodno bude imenovan za dopredsjedavajućev Predstavničkod doma FBiH.

Obezbjeđivanje većine za izbor Marina Vukoje: Trojka i HDZ iz Komisije za izbor i imenovanje izbacuju DF i SBiH, a ubacuju PDA i HDZ 1990 kako bi predložili Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u četvrtak 6. jula naći će se odluka o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Riječ je o popunjavanju Komisije za izbor i imenovanje PD Parlamenta FBiH u kojoj nedostaju dva člana nakon ostavku Feliksa Vidovića i Antonija Sesara iz HDZ-a, te zamjeni dvije članice Komisije iz stranaka koje nisu dio vlasti na nivou FBiH. Takav scenario najavila je i Istraga.ba.

Na ovaj način trebala bi se osigurati potrebna većina u Komisiji za planirana imenovanja, a najprije za prijedlog imena Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH i drugih imenovanja.

Prema prijedlogu iz Komisije se izbacuju Dajana Čolić iz DF-a i Edina Gabela iz Stranke za BiH. Umjesto njih ući će Elzina Pirić (PDA) i Stipe Tokić (HDZ 1990), te dva člana iz HDZ-a umjesto Vidovića i Sesara.

Ova Komisija trebala bi odmah zasjedati nakon završetka vanredne sjednice kako bi pripremila prijedlog imenovanja za redovnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja je planirana nakon vanredne sjednice.

Komisija za izbor i imenovanje ima ukupno 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su još Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Eldar Čomor iz SDA, Irfan Durić iz NES-a te ova četiri već spomenuta člana koja će biti imenovana u četvrtak.

Ovakvim postupanjem krši se Poslovnik o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji jasno propisuje da „radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela“.

I tu dolazimo do problema. Ukoliko prođe plan za promjenu članova ove komisije to znači da je 12 zastupnika i parlamentarni kapacitet Demokratske fornte potpuno obesmišljen jer neće imati nijednog člana Komisije. PDA ima samo jednu zastupnicu Elzinu Pirić koja sada kao podobni član parlamentarne većine treba ući u Komisiju.

HDZ BiH ima 15 zastupnika, a tri člana Komisije. Iako i SDP BiH ima 15 zastupnika u Komisiji su dva njihova člana.

Stranka za BiH ima četiri zastupnika, a sada se izbacuje članica Edina Gabela. Umjesto nje ulazi zastupnik HDZ 1990 koji ima samo tri zastupnika.

Gabela bi trebala biti smijenjena i iz rukovodstva Doma, a umjesto nje imenovan Arnel Isak koji je dio vladajuće većine.

Iako je najbrojniji klub u Predstavničkom domu sa 26 zastupnika SDA kao opoziciona stranka ima samo jednog člana Komisije.

Promjenom sastava Komisije prilikom glasanja za prijedlog sudije Ustavnog suda BiH mogu biti preglasani Damir Mašić i Aner Žuljević koji traže da se uputi cijela lista u Parlament.

(NAP)

Zašto je zatvoren Granični prijelaz Hadžin Potok: Hrvatska u obrazloženju navela da legalni prijelaz zatvara zbog ilegalnih migracija?!

Hrvatske vlasti zatvorile su granični prijelaz sa BiH Hadžin Potok kod Velike Kladuše. U dokumentu koji je u posjedu Istrage, MUP Republike Hrvatske je naveo da je granični prijelaz zatvoren zbog – ilegalnih migracija.

Dakle, prema tumačenju hrvatske policije, ilegalni migranti koriste legalne granične prijelaze.

“Obzirom da i dalje bilježimo veliki migracijski pritisak na zajedničkoj državnoj granici, kao i da se ruta migracija sada preusmjerila od mjesta Hadžin Potok, Šiljkovače te Bogovolje, do samog graničnog prijelaza, napominjemo kako smo stava da se privremeno, iz sigurnosnih razloga, ne donosi odluku o prekategorizaciji predmetnog graničnog prijelaza”, navedeno je u dopisu MUP-a Republike Hrvatske dostavljenom direktoru Granične policije BIH Mirku Kuprešakoviću i Zlatku Vranješu, predsjedniku Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima.

Odluka hrvatskih vlasti dolazi dvadesetak dana nakon odluke čelnika EU o drugačijem pristupu migrantskoj krizi.

“Vijeće je danas poduzelo odlučan korak prema modernizaciji pravilnika EU-a za azil i migracije. Postignut je dogovor o pregovaračkom stajalištu o Uredbi o postupku azila i Uredbi o upravljanju azilom i migracijama”, saopćeno je 8. juna iz Vijeća EU.

Prema istom saopćenju, Uredbom o postupku azila uvode se i obavezni postupci na granici kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo procijenilo jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni. Osobama na koje se primjenjuje postupak azila na granici nije dopušten ulazak na državno područje države članice EU.

Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u matičnu državu ili neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a.

Čelnici EU su se, tako dogovorili da “stvaraju centre na vanjskim granicama EU. Centri bi imali kapacitet da prime godišnje 40 hiljada osoba i u njima bi se odvijali ubrzani postupci utvrđivanja prava na azil. Ukoliko sr procijeni da osoba nije u potrebi za međunarodnim zaštitom, predloženo je da se, najkasnije u roku od šest mjeseci, vrati u državu tranzita ili u zemlju porijekla.

Šta to, suštinski, znači? Znači da će vlasti Republike Hrvatske ubuduće, u skladu sa propisima EU, moći migrante koji im se ne sviđaju vraćati u Bosnu i Hercegovinu.

Podsjetimo, početkom ove godine saopćeno je kako je EU  finansirala izgradnju objekta u neposrednoj blizini migrantskog kampa “Lipa” kod Bihaća kojeg su nevladini aktivisti i opisali kao “pritvorsku jedinicu za migrante”.

Dakle, prvo je sredstvima EU izgrađen zatvor za migrante u blizini Bihaća. Potom je EU donijela nova pravila postupanja sa migrantima na vanjskim granicama , a bi na kraju Hrvatska “zbog migracija zatvorila legalni granični prijelaz”.

“Moram reći da mi je bilo nevjerojatno čitati vijest o tome da vlasti Republike Hrvatske zatvaraju jedino privremeni granični prijelaz za međunarodni promet putnika Hadžin Potok-Bogovolja, odnosno da Uprava za granicu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije dala saglasnost svojim članovima Mješovite komisije za provođenje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima za produženje odluke o privremenom međunarodnom prometu putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Hadžin potok-Bogovolja. Dakle, nakon šest godina rada u privremenom statusu međunarodnog graničnog prijelaza za cestovni promet putnika zatvara se jednini Hadžin Potok-Bogovolja u Unsko-sanskom kantonu. Zašto? Zašto baš taj koji itekako ima opravdanje da nastavi sa radom u ranije uspostavljenom režimu od strane Mješovite komisije sve do proglašenja u stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika? S tim u vezi, postavljam pitanje Ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine: „Koji je stvarni razlog zbog kojeg se zatvara granični prijelaz Hadžin Potok-Bogovolja za cestovni promet putnika?”„Da li je razlog pogoršana sigurnosna situacija radi migranata, kako to navode iz Uprave za granicu Republike Hrvatske, što mi je sada moram priznati neutemeljeno i neuvjerljivo, te šta će Ministarstvo poduzeti radi hitnog otvaranja ovog graničnog prijelaza za promet putnika?”, kazao je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zastupnik NES-a Jasmin Emrić.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...