Facebook Twitter Youtube
    Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Visoki predstavnik ove sedmice nameće izmjene Izbornog zakona: Predsjednike biračkih odbora birat će CIK, uvodi se mogućnost smjene članova CIK-a, Schmidt ne želi ugroziti mandate HDZ-a!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Bivša HDZ-ova ministrica finansija dobija novu funkciju: Jelka Milićević bit će nova zamjenica direktora Agencije za bankarstvo FBiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Jelka Milićević, bivša federalna ministrica finansija koja je jedina oslobođena u slučaju Repiratori, bit će nova zamjenica direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, saznaje Istraga.ba.

    Ona bi, kako saznajemo, trebala biti imenovana iz kvote HDZ-a BiH.

    “Direktora i zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, po prethodno provedenom postupku javnog konkursa u skladu sa zakonom, na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenuje Parlament Federacije BiH na period četiri godine, uz mogućnost imenovanja na dva uzastopna mandata”, navedeno je u članu 22. stav (2) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

    Vlada FBiH je, prema objavi u Službenim novinama FBiH, 13. marta ove godine imenovala Komisiju za provođenje posutpka izbora kandidata za izbor i nominiranje za imenovanje zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

    Komisija koja će odabrati Jelku Milićević

    “Imenuje se Komisija za provođenje postupka izbora kandidata za izbor i nominiranje za imenovanje zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u sastavu:  Asim Pandžić, predsjednik; Sanja Zadro, član; Medina Dudo, član; Arijana Huseinović – Ajanović, član; Marica Bulić, član. Za obavljanje stručnih i administrativno – tehničkih poslova za potrebe Komisije određuje se Dženana Redžić. Zadatak Komisije je da nakon zatvaranja javnog konkursa, pregleda prijave prispjele na konkurs, sačini listu sa užim izborom kandidata koji ispunjavaju kriterije za nominiranje za imenovanje, po potrebi prikupi dodatne informacije o kandidatima, obavi intervju sa kandidatima i nakon toga, predloži Vladi Federacije Bosne i Hercegovine rang – listu sa najboljim kandidatima na daljnje razmatranje”, navedeno je u Rješenju Vlade FBiH od 13. marta.

    Ova Komisija, kako saznajemo, ima obevezu da sačini listu kandidata prema kojoj će bivša HDZ-ova ministrica finansija Jelka Milićević biti najbolje rangirana, nakon čega će Vlada FBiH uputiti prijedlog Parlamentu FBiH da upravo ona bude imenovana za zamjenicu direktora Agencije za bankarstvo FBiH.

    Podsjetimo, Jelka Milićević je bila jedna od optuženih u slučaju Respiratori. Tužilatvo BiH je tada saopćilo da je Jelka Milićevićč optužena da počinila je krivično djelo nesavjestan rad u službi jer je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa omogućila  nabavku respiratora, a potom propuštanjem svojih zakonom propisanih dužnosti nije spriječila nastupanje štetne posljedice. Osim Jelke Milićević zbog nabavke respiratora Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv tadašnjeg premijera FBiH Fadila Novalića, tadašnjeg direktora Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika Srebrne maline Fikreta Hodžića. Međutim, Sud BiH je oslobodio HDZ-ovu ministricu, dok su Novalić, Hodžić i Solak osuđeni na po četiri, pet, odnosno šest godina zatvora. I dok se Novalić, Hodžić i Solak već nalaze na izdržavanju kazne, Jelka Milićević se sprema za preuzimanje nove funkcije.

    BiH između dva “impresivna napretka”: Trebamo li biti optimisti?

    Piše:
    Haris Imamović
    -

    Napredovanje na evropskom putu je vrijednost. Ali nije apsolutna vrijednost. Zašto to kažem? Pitajte to ljude u Srbiji, koja je 2013. dobila pregovore sa EU i otvorila mnoga poglavlja. Ali stanje u samoj zemlji nije postalo bolje, već gore. Korupcije nikad više, pravosuđe nikad gore, medijska slika nikad monotonija. Sve je kulminiralo krađom na proteklim izborima i posljedičnim divljanjem režima.

    Kako je jučer, u brizantnoj analizi na N1, istaknuo pozorišni režiser Kokan Mladenović, Srbija je dosad imala latinoamerički model vladavine, gdje su institucije u sprezi sa kriminalnim grupama; a sad je ušla u afričku fazu, odnosno u spektakularne i nekontrolisane postupke vladara.

    Donekle je slično stanje u Crnoj Gori, koja je od 2012. godine otvorila 33 pregovaračka poglavlja, ali se u zadnje tri-četiri godine više integrisala u Srpski svet, nego u euroatlantski sistem.  O tome svjedoči i posljednje istraživanje, po kojem bi 44% stanovništva glasalo za izlazak zemlje iz NATO-a.

    Prije dvije godine, taj broj je bio skoro duplo niži. Na pitanje šta se dešava ispod radara, premijer Crne Gore Milojko Spajić je kazao da „građani do sad nisu imali jasne benefite od puta prema EU“. Objašnjenje je u nekoj mjeri suludo: pošto navodno nemaju „dovoljno jasnih benefita“ od evropskog puta, građani se svete NATO-u.

    Mislim da prave razloge navedenog trenda treba tražiti u porastu ruskog utjecaja. Npr. u činjenici da je novi predsjednik Skupštine te zemlje Andrija Mandić otvoreno podržavao rusku agresiju na Ukrajinu. No, kada stavimo NATO na stranu, ostaje pitanje: zar je moguće da, nakon 33 otvorena poglavlja, građani nisu imali jasne benefite od EU puta? Stvarno je, po deficiniji, uvijek ono nemoguće.

    Da li sve ovo onda znači da je svejedno što je BiH otvorila pregovore? Čak i ako građani BiH, kao oni u Crnoj Gori, budu mislili da je svejedno, ja mislim da nije. Problem je što vlast u Sarajevu preuveličava značaj ovog događaja, a u tome im, osim njima bliskih medija, pomaže i Evropska komisija, čija je predsjednica kazala da je BiH napravila „impresivan napredak“.

    Kako je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković kazao za jednu TV, otvaranje pregovora donosi „političku stabilnost“, „mnogo para“ i „more ekonomskih prilika“.

    Konaković je istaknuo da se u samoj EU promijenilo raspoloženje prema proširenju, nakon agresije na Ukrajinu. Podsjetio je da su iz Brisela, za vrijeme Junckerove komisije, dolazile poruke da nema ništa od proširenja EU. Dodao je da u BiH nije postojalo volje za dogovorom, istaknuvši da se dolaskom Trojke na vlast sve promijenilo. „Deset godina nismo radili ništa, ali ni EU deset godina nije radila ništa“, kazao je i složio se s ocjenom predsjednice EK o „impresvnom napretku“.

    Prije sedam godina, u proljeće 2017. godine, na konferenciji za medije u Sarajevu sa tadašnjim predsjedavajućim VM Denisom Zvizdićem, tadašnja komesarka EU Federica Mogherini je kazala da je BiH „napravila impresivan napredak na EU putu“. Dakle, identične riječi kao i ove von der Leyen prije nekoliko dana. Da li onda „impresivan napredak“ u rječniku briselskih birokrata znači ništa? Otprilike. Odnosno, da budemo precizni – skoro pa ništa. Ali ništa strašno. Posao briselskih birokrata je, između ostalog, da pretjeruju, a posao medija je da njihove riječi ne shvatamo doslovno.

    Kada je Denis Zvizdić, kao kadar SDA na čelu Vijeća ministara, ostvarivao „impresivan napredak“ (Mogherini), tadašnja opozicija predvođena SDP-om je optuživala SDA da je izdala državne interese, pristajući na mehanizam koordinacije, kroz koji su „entiteti i kantoni dobili svoj međunarodnopravni subjektivitet“, kako je tada potcrtano iz SDP-a. Nekada se stječe utisak da u BiH vrijeme ne teče. Samo se mijenjaju uloge. Zapravo, rijetki poput Zvizdića ne mijenjaju ni uloge. Uvijek su na vlasti.

    Hoću da kažem: kao što se ništa suštinski u životima građana nije promijenilo, kada je Zvizdić ostvarivao „impresivan napredak“, tako se ništa suštinski neće promijeniti ni sada, kada smo otvorili pregovore. Neka smo ih otvorili. Pozdravljam (bez oduševljenja). Istovremeno, smatram nenormalnim pritisak koji se trenutno vrši prema svima onima, koji ne aplaudiraju bh. vlastima, tačnije Trojci.

    Tako je, recimo, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu Dino Mustafić, nakon otvaranja pregovora, saopćio da „od večeras postoje samo proevropske i antievropske politike“, te je dodao da „trebamo dati povjerenje samo onima koji će hrabro i bez kompromisa gurati evropske reforme neophodne za priključenje EU“, jer „sve drugo je crni mrak“. Drugim riječima, ukoliko ne dajemo povjerenje vlastima, koje su uzgred imenovale Mustafića za direktora, time pokazujemo da smo „za crni mrak“.

    Nedopustivo je, uime vlasti, odnosno s pozicije direktora javne ustanove, slati takve poruke građanima: da svako ko ne gaji povjerenje prema vlasti (i ne podržavaa je), automatski biva označen kao antievropski opskurant  („onaj koji je protiv svjetla, prosvjete, slobodne savjesti; mračnjak, nazadnjak“). To je manihejski jezik; rekao bih, čak opasan. Svakako nedostojan pozorišnog režisera.

    Za razliku od Srbije, Bosna i Hercegovina, tačnije Sarajevo ima nešto mnogo dragocjenije od pregovaračkog statusa sa EU. To je činjenica da je vlast smjenjiva i da postoji pluralizam u javnosti. Pitajte progresivne ljude u Srbiji: šta bi više voljeli, da imaju otvorene pregovore sa EU (što već imaju više od 10 godina), ili šaroliku medijsku scenu, pravosuđe koje vodi procese protiv najviših zvaničnika vlasti i, na koncu, smjenjivu vlast (što Srbija nema, a „političko Sarajevo“ ima)?

    Optimalno je imati oboje, ali želje su jedno, a EU put drugo. Činjenica da značajan dio mainstream medija i zapadne ambasade nekritički podržavaju trenutnu vlast, tačnije Trojku, a da sami nosioci vlasti, poput Konakovića, sve medije i intelektualce koji pišu kritički o njoj proglašavaju „slugama i plaćenicima prethodnog režima“ – sve nas to polako (ali sigurno) čini sličnim Srbiji, kakvu je poznajemo od 2013. kada je otvorila pregovore sa EU.

    U razgovoru za N1, jedan od političkih vođa Trojke Peđa Kojović je kritikovao neke građane što nisu optimisti kao on, tačnije,  kazao je da se čudi „tom našem odbijanju da se radujemo kad uspijemo“. Kojović je, po preuzimanju vlasti, kazao da mu je cilj vratiti optimizam građanima.

    Obično se misli da u uspješnim društvima većina ljudi ima optimistične poglede. Kako primjećuje Alan de Botton, istina je zapravo suprotna: duboki pesimizam je ključni sastojak uspješnih društava.

    Pesimizam, veli, polazi od toga da su svi normalni ljudi zapravo aljkavi, skloni deluziji, vođeni sujetom, itd. Riječju, samo su ljudi. Zato uspješna društva počivaju na nepovjerenju prema nosiocima vlasti, te je ultimativni cilj spriječiti mogućnost da vladalac i njegovi saradnici imaju previše moći. Pesimistično društvo nikad neće dopustiti da vladalac bude pretvoren u idola, jer pesimisti znaju da niko nije savršen. „We are mad monkeys, with a few extra neurons“, kaže de Botton.

    U uspješnim društvima ne izdvaja se neka društvena grupa kao krivac za sve probleme („mračnjaci“), jer za razliku od optimiste, koji uvijek misli da se strastveno bori za pravdu, pesimista će radije pomisliti da je zaslijepljen vlastitim bijesom. Jedno od sredstava da se spriječi takav ishod su, veli de Botton, institucije, poput sudova, koje će biti imune na pretjerane i često histerične reakcije javnosti.

    Ne znam da li ćemo zaista postati pesimistično društvo, ali ako ne želimo postati optimisti kao novinari na ružičastoj ili Happy TV, možda bi bilo dobro za početak da nosiocima vlasti ne bude cilj širenje optimizma.

    Ministar pravde BiH dostavio Vijeću ministara prijedlog izmjena Izbornog zakona: Bošnjak i Srbin postaju članovi Predsjedništva BiH ako osvoje najviše glasova, a Hrvat ako “ispunjava uslove”

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ministarstvo pravde BiH dostavilo je Vijeću ministara BiH prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, objavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

    Ovaj prijedlog se već nalazi u sistemu e-Vlada i iz njega je sasvim jasno da ministar pravde Davor Bunoza, pod krinkom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, zapravo predlaže promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH. Kompletan prijedlog možete pročitati klikom ovdje a ključne odredbe koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH pročitajte u nastavku. 

    “Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.

    1. Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
    2. Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
    3. Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

    Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Dakle, prijedlog ministra Bunoze skoro je identičan prijedlogu HDZ-a BiH koji, faktički, stvara preduslove da samo kandidat te stranke može biti izabran za člana Predsjedništva BiH.

    Pojednostavljeno, član Predsjedništva iz reda Srba bit će onaj koji osvoji najviše glasova u RS. Član Predsjedništva iz reda Bošnjaka bit će onaj koji osvoji najviše glasova u FBiH. Član Predsjedništva iz reda Hrvata bit će onaj koji “ispunjava uslove”.

    Pozorište briselskih lutaka: Trojka na evropskom putu Zorana Zaeva!

    Piše:
    Rasim Belko
    -

    Obećanja su kao pun mjesec, ako se odmah ne ispune, svakim danom više blijede. Ova njemačka poslovica možda najbolje opisuje kojom brzinom će se smanjivati i prestati sijati vještačko blještavilo priče koju nam Trojka prodaje pod historisku integraciju ka EU. Polazeći od toga da ništa dobro nije postojalo prije njih, sarajevski trikolori nesvjesni zablude vlastitih misli, razletješe se po medijima i društvenim mrežama da nas ubijede “da je 21. mart historijski dan za BiH”. I povrh svega plasiraju nam blago rečeno licemjernu besjedu da smo eto zahvaljujući njihovim “mudrim politikama” dobili zeleno svjetlo iz Evropske unije.

    A ni u tragovima ne žele reći kako izgleda ta trasa na koju treba da kročimo nakon zelenog svjetla. Svjesno prešućuju tešku istinu da zeleno svjetlo koje smo dobili nije nikakav putokaz niti lift koji će državu Bosnu i Hercegovini podići na viši nivo. Na nivo srednje razvijenih i uređenih članica EU. Umjesto istine, mudrolijaši iz Trojke ushićeno dižu ruke nadajući se da im poklonjena ulaznica za pregovore s EU može donijeti političku moć za koju su kao list na buri strahovali svake sekunde dok je trajala sjednica Evropskog vijeća.

    Jer, niti im je bitno šta znači ono što nam je Evropska unija poklonila iz svojih interesa, niti smiju trezveno promišljati kakve posljedice će na državu Bosnu i Hercegovinu ostaviti njihovi ustupci da bi se na semaforu nepoznatog puta upalilo zeleno svjetlo. Nedvosmislena je fakta da su skoro sve što su imali kao ulog naroda i države koji bi trebali predstavljati uložili za to svjetlo samo iz uskopartijskih i ličnih interesa, a nikako zarad interesa naroda i države.

    I nesumnjivo je da će ih to koštati. Koštalo je sve slične njima u državama koje su sada članice i naročito one koji su na EU putu dali sve, pa i identitet, bez da su još postali dio EU. Njihovi su lideri na tom evropskom putu ulagali previše, za premalo rezultata i puk je to vrlo brzo shvatio i kaznio ih. Stoga, besmisleno je slavlje trikolora iz Murphyijevog džepa, ma koliko potrajalo, u konačnici će donijeti otrježnjenje za njih same.

    I to nije problem. Problem je što će država Bosna i Hercegovina zbog želje trojca Konaković, Nikšić i Forto da utvrde moć i vlast na kraju doći u situaciju da na mnogo teži način brani svoju opstojnost, nezavisnost i suverenitet nego što ju je branila prije onog zelenog svjetla.

    Bosna i Hercegovina je zvanično dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 15. decembra 2022. godine. Gle čuda, postojala država i nešto se dešavalo i prije dolaska misionara pod zastavom Schmidta i Murphyija. Je li zbog kandidatskog statusa Bosna i Hercegovina uznapredovala, jesu li i za promil smanjene prijetnje po njen opstanak. Nisu, kao što ni nakon 21. marta 2024. godine te prijetnje neće nestati, nego će biti i opasnije i vidljivije.

    Sjećam se koliko je Dragan Čović, lider HDZ-a, vilenio nakon dobijanja kandidatskog statusa. I tada se, kao i danas govorilo kako je to historijski dan, a historija kaže da svaki dan koji se u momentu zbivanja naziva historijskim nije ništa drugo do li prekriženi broj u kalendaru. Valjda historija nakon protoka vremena definiše šta je bilo historijski dobro ili loše, a ne Trojka ili Dragan Čović. Ali, nisu oni krivi što teško stečene diplome definišu količinu njihovog neznanja.

    Turska bi bila dobar primjer koji može smiriti ushićenost Trojke, ali ima jedan još bolji, čak dijelovima Trojke i bliži uzorak.

    Sjeverna Makedonija, ranije Republika Makedonija zvanično je promijenila ime 12. februara 2019. godine. Učinila je to pod vlašču Zorana Zaeva kako bi deblokirala euroatlantske integracija jer joj je Grčka stajala na putu. Kandidatski status dobila je 2005. godine, a pravo na pregovore 19. jula 2022, tri godine nakon promjene imena. Sjeverna Makedonija i pored svega učinjenog nije članica EU.

    I što je još gore, Sjeverna Makedonija je i danas, kao i svih godina unazad pod istom količinom prijetnje koja kao i u slučaju Bosne i Hercegovine dolazi kroz hibridne i cyber napade, kroz kriminal i obavještajno podzemlje… Ni ulazak u NATO nije umanjio te prijetnje. Zoran Zaev je s vlasti otišao otprilike mjesec dana nakon otvaranja pregovora sa EU.

    Indikativno i zabrinjavajuće bi po Nikšića moglo biti ono što je sam napisao tada Zaevu. “Zoran Zaev, moj drug, u potpunosti je preuzeo odgovornost za poraz svoje stranke na lokalnim izborima, pa podnio ostavku na mjesto predsjednika SDSM-a i na mjesto premijera Sjeverne Makedonije. Sve vrijeme je pokazivao da mu je interes građana Sjeverne Makedonije na prvom mjestu. Zoran Zaev i SDSM su direktne žrtve katastrofalne i licemjerne politike Evropske unije u toj zemlji, ali i cijeloj regiji”. Dakle, Nikšiću je tada bilo jasno da je Zaev platio cijenu evopskog puta.

    Iako ne bih da mu kvarim evropsko ushićenje, Nikšiću, ali i njegovim političkim ortacima moram napomenuti da je Zaev Sjevernu Makedoniju uveo u NATO, a opet platio ceh pregovora s EU. Zaev je za razliku od Trojke to uradio zarad interesa države, a opet mu narod dao crveni karton od kojeg se nikada nije oporavio. Lokalni izbori u BiH su za otprilike šest mjeseci, neka trikolori porazmisle trebaju li i imaju li šta slaviti.

    Ono što Trojka očito nije u mogućnosti shvatiti morali bi shvatiti svi drugi politički subjekti s adresom na prostoru koji je oslobodila ili odbranila Armija RBiH. Republika Hrvatska je nakon 21. marta 2024. godine postala mnogo ozbiljnija prijetnja nego je to bila ranije. Politički je slijep ko god ne vidi da su Plenković, Grlić Radman, Zovko slavili zeleno svjetlo za pregovore BiH i EU u podjednakoj mjeri u kojoj su to činili trojkaši kao političke marionete (lutke na konopcima predstave o uspješnosti države kojoj i danas prijeti nestanak).

    “Uspjeli smo” uzviknu Plenković, pa nas napomenu zašto je toliko ushićen: “Nastavit ćemo pomagati BiH i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda”. Zanimljivo, dok se čekao bijeli dim nad Evropskim vijećem potekla je informacija o spremnom Izbornom zakonu koji u formi i suštini predstavlja ostvarenje ovog Plenkovićevog “štititi interese Hrvata u BiH”. Čitaj – zaštita interesa HDZ-a i RH. Dakle, prije nego su opijeni samoljubljem Trojkaši uspjeli da se vrate u Sarajevo stigla je prva faktura.

    Stići će još neke, ekonomske, političke, energetske. Zagreb se nikad nije odrekao osnovne ideje da budemo njegova gubernija, samo je sofisticirao način na koji to ostvaruje. A dok Zagreb slavi priliku da nas lakše utopi u banovinu, moramo podsjetiti na najavu svesrpskog sabora koja dolazi iz Beograda. Taj sabor će razmatrati položaj srpskog naroda i definisati neke korake.

    A dio koraka već je definisao Milorad Dodik. April je za koji dan a on u aprilu očekuje da na talasima lažne evropske magije dobije ono što je zahtijevao, a i što mu je obećano. A to je progon stranih sudija, no siguran sam i ustupak na polju državne imovine koja mu je neophodna kao posljednja atribucija državnosti entiteta Rs.

    I dok legionari kompromisa pod Schmidtovom i Murphyijevom zastavom poplaćaju fakture za zeleno svjetlo na neizvjesnom putu, jedini prostor koji će moći uvesti u EU je Konjic kao forma onog slova “i” između prostora poznatog kao Bosna, odnosno Hercegovina.

    Za to vrijeme iz političke grobnice lidera na evropskom putu Zoran Zaev će se smijati Nikšiću i ortacima i čuditi kako na njegovom primjeru nisu shvatili da nijedan kompromis s interesima države nije vrijedan evropskog puta. Jer, evropski put definišu birokrate i kadrovi koji su u suštini identični projektu Trojke. Sve može kada odgovara uskogrudnim interesima grupacije koja vodi procese i ništa ne može kada im nije u interesu.

    Zato ću tekst završiti još jednom njemačkom poslovicom koja kaže: “Bolje je prijateljsko odbijanje nego nevoljno obećanje”. Samo još da Trojka i svi mi u Bosni i Hercegovini shvatimo da u Evropskoj uniji nema ništa prijateljsko. Sve je interes, pa i to da se disfunkcionalnoj BiH daju pregovori u naletu panike od sibirskog medvjeda čiji bijes stvara sve veću paranoju u Briselu!

    (NAP)

    Šta uistinu znači “otvaranje pregovora”: Jedan od hiljadu koraka koji čekaju BiH na putu ka EU!

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Otkrivamo političke veze Salvatora Messine i univerziteta iz Goražda: Sarajevska ministrica željela magistrirati, izvršni direktor ViK-a diplomirao, bivša kantonalna zastupnica prevodila, a vladajući zastupnici iz Skupštine BPK bili gosti italijanskog mafijaša!

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Ja sam tamo bila upisala master, ali kad sam vidjela šta je to, odustala sam”, kazala je za Istragu Enda Pavić-Pečenković (SDP), ministrica za rad i socijalnu politiku u Vladi Kantona Sarajevo, nakon što smo je upitali odakle njena dokumentacija u sistemu Internacionalnog univerziteta Goražde.

    U rubrici biografija, ispod imena Enda Pavić-Pečenković, na stranici Vlade Kantona Sarajevo piše: “magistrica je socijalnog rada sa 19 godina staža u struci. Također, u procesu je završetka drugog master studija i sticanja zvanja magistrice psihologije”.

    Iako ministrica Pavić-Pečenković tvrdi da je odustala od mastera u Goraždu, na stranici Vlade KS piše drugačije. No, ministrica, barem, ima regularan dodiplomski studij. Za razliku od Nermina Kapidžije. Ovaj kadar Naroda i Pravde, kojeg je Vlada KS imenovala na poziciju izvršnog direktora za investicije KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo visokoškolsku diplomu je stegao na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu. S tom diplomom je stekao uslove za imenovanje u KJKP ViK.

    Podsjetimo, Internacionalni univerzitet iz Goražda u centru je međunarodnog skandala, nakon što je otkriveno da su izdavali lažne diplome medicinskih nauka. Po nalogu Tužilaštva BiH SIPA je u ponedjeljak uhapsila Edinu Brutus, biznismenku koja je osnovala ovaj Univerzitet. Osim Edine Brutus uhapšena je njena snaha Elma Brutus, bivši rektor Hajriz Bećirović, zatim biznismenka iz Zenica Kaja Imširović i aktualni zastupnik NiP-a u Skupštini SBK Damir Žuga. Ova grupa bila je povezana sa italijanskim mafijašem Salvatorem Messinom koji je, koristeći fiktivne fondacije registrovane u Švicarskoj i Hrvatskoj, faktički prodavao visokoškolske diplome iz oblasti medicinskih nauka. Messina nije uhapšen jer nije dostupan bh. policijskim agencijama. No, za njim će vjerovatno biti raspisana Interpolova potjernica. Stoga se vratimo bh. državljanima.

    NiP-ov zastupnik iz Goražda osumnjičen je da je 2018. godine, kao ministar obrazovanja BPK (tada kadar SBiH-a), potpisao krivotvoreni akt kojim se Internacionalnom univerzitetu u Goraždu daje dozvola da održava nastavu na italijanskom jeziku. Tu dozvolu čelnici Internacionalnog univerziteta sa rektorom Hajrizom Bećirovićem koristili su da “upisuju” inozemne studente na medicinske nauke. Nastava, naravno, nikad nije održavana. IUG je štampao diplome, Kaja Imširović je posredovala, a Messina “prodavao” studentima iz Italije, Libije, Hrvatske, Srbije za 24 hiljade eura po komadu. Samo na taj način izdato je više hiljada diploma.

    U novembru prošle godine italijanski mafijaš Salvatore Messina je, preko firme Edukacioni centar d.o.o. Goražde, u sali Skupštine Bosanskopodrinjskog kantona organizirao “prezentaciju projekta” saradnje sa BPK.

    Vlasnik Edukacionog centra sada je Marcello Carlo Maria Conigliaro. Prethodni vlasnik je bio Salvatore Messina, koji je firmu “predao” svom prijatelju.

    Prezentaciji Messiniih poslova u Skupštini BPK prisustvovala je bivša zastupnica u Skupštini BPK Edita Velić. Ova bivša DF-ovka koja je prešla u Narod i Pravdu kaže da je “samo prevodila”.

    “Ja sam slučajno tu bila. Bila sam kratko savjetnica premijera. Slučajno su mi rekli da prevodim gospodinu Messini. I to je sve što se mog angažmana tiče. Nikakve veze s politikom nema”, kazala nam je Edita Velić.

    Otkriva da je prošle godine Messina pozvao sve zastupnike iz BPK-a na “studijsko putovanje” u Italiju. Odziv je, međutim, bio slab. Pema informacijama Istrage, u Italiju su, kao gosti Salvatora Messine putovali Džebrail Bajramović (BH Demokrate) i Amar Imamović (Narod i Pravda). Nešto ranije u Italiju je, kao gošća Salvatora Messine putovala i Biljana Begović, bivša DF-ova ministrica obrazovanja u Vladi BPK. Tada je s njom putovala i Edina Brutus.

    Uhapšeni Hajriz Bećirović, bivši SDA-ov ministar za boračka pitanja u Vladi KS, bio je rektor Internacionalnog univerziteta Goražde. On je potpisivao memorandume o razumijevanju sa Messininom fondacijama iz Hrvatske i Švicarske. Bećirovićev potpis nalazi se i na nekoliko fiktivnih diploma koje su izdate studentima iz Italije.

    Objavljujemo novi nacrt Zakona o Sudu BiH: Umjesto višeg suda “uspostavlja se” Apelaciono odjeljenje čije će sjedište biti utvrđeno naknadno. Smanjena nadležnost Suda BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Formiranje Višeg ili Apelacionog suda Bosne i Hercegovine nije planirano najnovijim izmjenama Zakona o sudu BiH koji bi se trebao naći na sjednici Vijeća ministara BiH. Ovim Zakonom je, kako saznaje Istraga, planirano formiranje “Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Sjedište ovog odjeljenja bi bilo u Republici Srpskoj, ali tačna lokacija bi bila utvrđena tek godinu dana nakon što bude usvojen ovaj Zakon.

    “Sudbenu vlast na razini Bosne i Hercegovine vrše Sud BiH i Apelacijsko odjeljenje Suda BiH. Sud je nadležan suditi u prvom, a Apelacijsko odjeljenje Suda suditi u drugom stupnju i odlučivati o drugim pitanjima propisanim ovim zakonom”, navedeno je u prijedlogu nacrtu Zakona koji bi se trebao danas naći na sjednici Vijeća ministara BiH.

    Kada je u pitanju sjedište Suda, zakon ne propisuje gdje je sjedište Apelacijskog odjeljenja.

    “Parlamentarna skupština BiH će najkasnije u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti izmjene i dopune ovog zakona kojim će se odrediti sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda, koje ne može biti u istom entitetu u kome je sjedište Suda. Do donošenja odluke, sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda privremeno će biti u Sarajevu.

    Podsjetimo, i važeći Zakon o Sudu BiH propisuje postojanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH, što znači da u ovom segmentu nema neke značajnije promjene. Međutim, za razliku od važećeg Zakona, nacrt novog Zakona predviđa da Apelaciono odjeljenje ima svog predsjednika.

    “Sud i Apelaciono odjeljenje Suda imaju svog predsjednika”, navedeno je u članu 20 nacrta Zakona o Sudu u kojem su jasno pobrojane nadležnosti predsjednika Suda i Apelacionog odjeljenja Suda.

    Kompletan nacrt Zakona o Sudu BiH možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.

    Kada je u pitanju nadležnost Suda BiH, odnosno Apelacionog odjeljenja Suda BiH, ona je znatno smanjena u odnosu na ranije. Evo koja je trenutna krivična nadležnost Suda BiH, propisana članom 7 važećeg Zakona o Sudu BiH.

    “Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

    (2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

    a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;

    b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine“, navedeno je u članu 7 važećeg Zakona.

    Upravo po ovom članu uspostavljena je nadležnost za slučaj Respiratori, gdje su osuđeni zvaničnici samo jednog entiteta, u ovom slučaju Federacije BiH (predmet Fadil Novalić i drugi).

    Sada se, međutim, ta nadležnost ograničava. Evo šta je propisano novim nacrtom Zakona o Sudu BiH.

    “Sud je nadležan i za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnogiskorištavanja žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranjanovca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog iorganiziranog kriminala propisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko distrikt):
    a) ako su djelimično ili u cijelosti počinjena na teritoriji dvaju entiteta, jednog ili dvaju entitela i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovine; ili
    b) ako su djelmično ili u cijelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem kriminalnih grupa na teritoriji dvaju entiteta, jednog ili dvaju entiteta i Brčko distrikta ili van teritorije Bosne i Hercegovine; ili
    c) ako je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera za državu Bosnu i Hercegovinu;ili
    d) ako su ta krivična djela propisana medunarodnim ugovorima koje je ratificirala Bosnai Hercegovina”, navedeno je u nacrtu Zakona.

    Dakle, po nacrtu novog Zakona u Sudu BiH respiratori ne bi mogli biti procesuirani pred Sudom BiH, jer je kriminal počinjen na nivou jednog entiteta. Osim toga, propisana “šteta po državu BiH”, sada je preformulisana u “štetu velikih razmjera za državu BiH”.

    Zbog kriminala na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu i saradnje sa italijanskom mafijom: SIPA u Goraždu pretresa kuću NiP-ovog zastupnika Damira Žuge, u Sarajevu pretresi stanova bivšeg SDA-ovog kadra Hajriza Bećirovića!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju više lokacija u Sarajevu, Goraždu, Zenici, Travniku i Konjicu. Meta su, kako saznajemo, osobe povezane sa radom Internacionalnog univerziteta Goražde. Prema informacijama Istrage, SIPA u Goraždu pretresa objekte u vlasništvu Damira Žuge, zastupnika stranke Narod i Pravda u Skupštini Bosanskopodrinjskog kantona Goražde. U Sarajevu je, jedna od meta, bivši SDA-ov kadar Hajriz Bećirović. Inače, Tužilaptvo BiH je izdalo naredbe za hapšenje sedam osoba koje su povezane sa izdavanjem lažnih diploma koje su korištene na području Evropske unije. Organizator tog posla je bio italijanski mafijaš Salvatore Messina. Prema informacijama Istrage, izdat je nalog za njegovo hapšenje, ali Messinina adresa u ovom trenutku nije poznata.

    Podsjetimo, Istraga.ba je prošle sedmice objavila da je italijanska mafija sa Sicijlije organizovala izdavanje lažnih diploma medicinskih nauka koje su, potom, korištene u Italiji, Švicarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Libiji.

    Osnivač ovog goraždonskog univerziteta bila je Edina Brutus, dok je u upravljačkim strukturama bila njena snaha Elma Brutus. SIPA je jutros upala i u njihove kuće. Osim toga, SIPA pretresa i objekte u vlasništvu Melvedina Jašarevića, generalnog sekretara Internacionalnog univerziteta Goražde.

    U Zenici pripadnici SIPA-e pretresaju objekte u vlasništvu Kaje Imširović koja je bila spona između Internacionalnog univerziteta u Goraždu i italijanskog mafijaša Salvatora Mesine.

    Dok lideri Trojke uživo slave moguće “otvaranje pregovora sa EU”: Čović ruši suverenitet BiH najavljujući neradni dan u BiH na dan izbora u Hrvatskoj!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Kakvu Bosnu i Hercegovinu Hrvatska vidi u okviru Evropske unije najbolje oslikavaju ovacije za Dragana Čovića koji je najavio na Općem saboru HDZ-a da će srijeda, 17. april, kada se održavaju hrvatski izbori, biti neradan dan i u BiH!

    Aplauzi koji su se prolomili salom jasno ukazuju kakvu politiku baštini HDZ, te kako stoji suverenitet Bosne i Hercegovine I kako ga Zagreb vidi!

    I ne prestaju se, ni dan-danas, baviti unutrašnjim poslovima Bosne i Hercegovine. Kad god to mogu, a trude se da to bude na skoro svakodnevnom nivou, hrvatski političari na svaki mogući način pokušavaju utjecati na političku situaciju kod svojih komšija.
    U tome im pomažu ekspoziture u vidu Dragana Čovića i HDZ-a BiH, koji voli Andreja Plenkovića više nego cijelu državu u kojoj živi.

    Jasno je svakom laiku da ovakav konstitutivni sistem u kojem postoje neke hrvatske stranke i neki hrvatski kantoni, Zagrebu će se omogućavati da se nastavi miješati u unutrašnje prilike u Bosni i Hercegovini.

    Zabrinjava šutnja lidera ‘Trojke’, koji na sve ostaju imuni i dalje mantrajući kako je kompromis sve što BiH treba, ali nikako da nam pokažu šta su u tom kompromisu dali HDZ I SNSD. A, da budemo jasni ‘Trojka’ je dobrano države dala.

    Otud i jeste problem što Elmedin Konaković ne vidi ništa sporno u svojoj rečenici da ‘nije fer da Hrvatima neko drugi bira predstavnike’, a dok mu nije problem da Čović proglašava svetkovine iz Zagreba kako djeca ne bi išla u školu, a HDZ glasači na izbore dali podršku Andreju Plenkoviću!

    Nije u lakoj poziciji upleo se tu i Zoran Milanović, pa onda ne čudi ni šutnja Nermina Nikšića, jer možda koji glas ode i SDP-u Hrvatske.

    I stoga dok ne naučimo napamet valja ponavljati da je Zagreb preko međunarodne zajednice, odnosno Ureda visokog predstavnika (OHR) uspio da postigne određene ciljeve u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ti su ciljevi oslabili našu državu, što je i definitivno otvorilo dodatni prostor Zagrebu, ali i Beogradu da provode svoje politike u Bosni i Hercegovini.

    Beogradu i Zagrebu niti su aspiracije ugašene, niti im nešto na tom putu smeta. Zagrebu su narasli apetiti prema Bosni i Hercegovini, jer su uvidjeli da svoje politike u Bosni i Hercegovini mogu provoditi uz pomoć međunarodne zajednice – direktno iz Brisela!

    I sve to dok se trojka hvali mogućnošću otvaranja pregovora, iako suštinski znaju da to ništa ne znači, te da napredak nije postignut, već su se samo geopolitički odnosi promijenili početkom rata u Ukrajini. Nikako zbog toga što BiH postaje demokratska zemlja s jakom vladavinom prava. Nažalost, otvaranje pregovora neće značiti boljitak građanima, već sigurnost Zagrebu da će baš preko Brisela nastaviti jačati svoj utjecaj, prvenstveno u Hercegovini.

    I zato uporno izmišljaju bošnjački demografski oportunizmom i nekakve izmišljene sigurnosne problem. Na te izmišljotine nema adekvatnog odgovora, kao što nema ni reakcija na slobodne dane zbog izbora u Hrvatskoj.

    A, znate li zašto? Zato što institucije BiH nikada slabije nisu bile, a upravo na tim slabostima jača snaga Beograda i Zagreba.

    I nikakvi pregovori Bosni i Hercegovini neće u suštini donijeti prosperitet bez njenih jakih državnih institucija, koje u ovom slučaju izgleda nikome nisu važne!

    (NAP)

    1...456...193Stranica 5 of 193

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj