Istrage

Odgovor Radončićevom Avazu: Stidio bih se da sam Sebiji kupio cuku i s Keljmendijem razmjenjivao nekretnine

Pita me, zamislite, Dnevni avaz da li se sramim svojih tekstova i istraživanja. Pa, evo, kada Fahrudin Radončić po ko zna koji put, pod tuđim imenom, pita, red je da i ja jednom odgovorim.

Ukratko, stidio bih se da sam Sebiji Izetbegović kupio cuku, stidio biih se da sam od Nasera Keljmendija uzeo automobil, stidio bih se da sam s Naserom Keljmendijem razmjenjivao nekretnine, stidio bih se da sam radio patetični intervju s Bakirom Izetbegovićem dok svira gitaru, stidio bih se koristiti tuđu tragediju za svoju promociju. I stidio bih se da izmišljam.

Znate li, gospodine Radončiću, nekog vlasnika Avaza koji je Sebiji Izebtegović poklonio cuku? Onog cuku što su ga fotoreporteri Avaza fotografisali u čuvenom intervjuu s Bakirom Izetbegovićem u kojem priča o sebi kao umjetniku? Ja znam jednog. Zove se Fahrudin Radončić. Da vam osježim pamćenje, intervju je objavljen na portalu Dnevnog avaza, 7. avgusta 2016. godine. Evo ga na ovom linku. Ovako su Vaši novinari, uveli čitaoce u razgovor: “Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ekskluzivno je otvorio dušu za “Dnevni avaz”, govoreći o onoj strani života koju samo njegovi rijetki prijatelji poznaju.  Rođen je 28. juna 1956. godine u Sarajevu, oženjen je Sebijom Izetbegović, s kojom ima kćerku Jasminu, i to je nešto što ste možda i ranije čitali. No, jeste li znali da je predsjednik Stranke demokratske akcije i jedna od vodećih političkih ličnosti u našoj zemlji veliki ljubitelj životinja, da mu je popularnost odavno teret i da ga je Željko Bebek davne 1974. godine pokušao prevariti i nasmijao do suza. U ovom veoma otvorenom intervjuu Izetbegović je otkrio mnogo toga“.

Ako se ne sjećate, da Vas podsjetim, prvo pitanje je glasilo ovako: Prije svega, voljela bih da nam približite svoju svakodnevicu. Kako se osjećate kada, nakon službenih dužnosti, stignete kući? Šta Vas opušta?

Mogao bih pronaći još mnogo Radončićevih izjava u kojima veliča Bakira Izetbegovića, njegovu suprugu i još poneku “unuku rahmetli predsjednika”, ali nema potrebe. Jer sjećaju se i drugi one fotografije Bakira Izetbegovića u redakciji Avaza, dok, prema priznanju samog Avaza, uređuje tekst u Avazu usmjeren protiv Sulejmana Tihića.

I mene, dakle, pita Avaz da li se sramim. Ne. Jer ja s Naserom Keljmendijem nisam razmjenjivao nekretnine. Njegov Avaz jeste. Evo ugovor. Crvenom bojom zaokružene su ugovorne strane Radončićev Avaz i pravsonažno osuđeni narko diler Naser Keljmendi.

Za one što baš i ne prate pomno, Nasera Keljmendija je bivši američki predsjednik Barack Obama stavio na crnu listu označivši ga jednim od najvećih narko bosova na svijetu. Evo, na ovom linku je i ta odluka, a ovo je, da citiramo Radončićeve prijatelje iz HDZ-a, “preslika dokumenta”

Sramim li se, pita me Radončić kroz Dnevni avaz, zbog svog pisanja. Ne, ne sramim se jer Agim Voša nije mom vozaču ispred  Casa Grandea predao ključeve automobila koje je prethodno bilo registrovano na imena – Nasera Keljmendija i njegovog sina Besnika. Evo, opet, preslike dokumenta. U pitanju je vozilo Grand Cherokee koje je kasnije vozio – Fahrudin Radončić.

Sramim li se, pita me Radončić, zbog svog pisanja. Ne. O meni i Naseru Keljmendiju u beogradskom hotelu, pred danas omiljenim Radončićevim tužiocem Dubravkom Čamparom, nije svjedočio Elvis Keljmendi. O nekome od njih jeste. I za to postoji relevantan video snimak. Ali o tome drugom prilikom.

Sad bi bio red da Avaz objavi i neku anketu protiv mene.Po uzoru na onu iz marta 2016. godine.

Ko se ne sjeća, uz fotografiju Bahrije Salač objavljena je fotografija Iračanke Bahre koja je govorila za magazin Medya. Među anketiranim Zeničanima našla se i fotografijama poznatog britanskog komičara Rickyja Gervaisa uz ime Dževada Aličića. I to nije bilo sve.

Požar u Rudniku Banovići još bukti: Jama Omazići bit će potopljena

“Kako bismo ugasili požar, jama Omazići Rudnika mrkog uglja Banovići bit će potopljena”, kazao je za Istraga.ba generalni direktor tog Rudnika Fadil Kudumović.

To bi moglo izazvati višmilionsku štetu u Rudniku, u kojem je prošlog vikenda buknuo požar koji sedam dana nije ugašen.

“Za sada imamo miminalne štete. Uglavnom je to transportni sistem, trake i to. U ovom  prostorijama u kojima je požar nema druge opreme. Sada još ne znamo pravo stanje u jami”, rekao je Kudumović.

On priznaje, pak, da se u Jami Omazići nalazi široko mehanizovano čelo koje je se koristi za otkopavanje uglja. Ta mašina nabavljena je 2013. godine i njena vrijednost je bila oko 20 miliona maraka.

“Čelo se nalazi u drugoj prostoriji koja nije zahvaćena požarom. Prostorija je zatvorena. Ne bi trebalo biti ugroženo ukoliko ne dođe do eksplozije”, pojasnio je direktor RMU Banovići.

Podsjećamo, požar u Jami Omazići buknuo je u noći između 27. i 28 marta, u trenucima kada su se mijenjale treća i prva smjena, odnosno kada je jama bila prazna. Zbog sumnje da je požar podmetnut, uprava RMU Banovići je podnijela krivičnu prijavu protiv NN osobe.

“Ono što je sporno i što želimo istaći je da je do zapaljenja došlo u prostoriji u kojoj je zapaljenje skoro nije moguće, u izuzetno hladnoj prostoriji, koja prema tehničkim parametrima predstavlja jednu od najsigurnijih prostorija”, navedeno je u prijavi.

Kao dokaz su priloženi i snimci s video nadzoraö na kojima se vidi kako jedan od rudara iz jame izlazi pola sata kasnije u odnosu na kolege iz svoje smjene. Deset minuta poslije njegovog izlaska, uređaji su registrovali požar u Jami Omazići.

Inače, prije ovog požara u RMU Banovići tinja sukob između dva sindikata. Jednim sindikatom rukovodi bivši direktor Rudnika i aktualni državni zastupnik i predjednik političke PDA Mirsad Kukić, dok iza drugog sindikata stoji aktualni načelnik Općine Banovići i SDA-ov kada Bego Gutić. Aktualnu upravu RMU Banovići je imenovala SDA i ona je bliska načelniku Gutiću. Tim činom Mirsad Kukić je izgubio kontrolu nad Rudnikom kojim je upravljao proteklih godina. Inače, Kukićeva stranačka kolegica Elzina Pirić bila je prva osoba koja je, govoreći na sjednici federalnog Predstavničkog doma, izvijestila javnost da u RMU Banovići bukti požar koji uprava Rudnika skriva jer je ugroženo 650 radnih mjesta. Na to je obraćanje reagirala Uprava Rudnika koja je saopćila da ne skrivaju informacije o požaru. U Banovićima su proteklih dana organizirani skupovi podršle Upravi bliskoj Begi Gutiću i Sindikatu bliskom Mirsadu Kukiću.

UDT nije zatražio suspenziju čelnika Tužilaštva BiH i Suda BiH: Da li će VSTV suspendovati Gordanu Tadić?

Ured disciplinskog tužioca VSTV-a nije zatražio suspenziju glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca protiv kojih je u petak podnesena disciplinska tužba. Osim toga, UDT je tempirao da u istom danu podnese obje tužbe protiv čelnika dvije najviše pravosudne institucije u BiH, iako je “discilinska istraga” u slučaju zloupotrebe stana Gordane Tadić okončana prije tri mjeseca.

“Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti nosioca pravosudne funkcije donosi Prvostepena disciplinska komisija Vijeća koja primjenom člana 78. stav 1. Zakona o VSTV BiH “…može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po službenoj dužnosti, na zahtjev Ureda disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu” Stoga, sam zahtjev Ureda nije neophodan za odlučivanje Komisije o privremenom udaljenju”, opravdali su u UDT-u svoju odluku da ne traže suspenzije nijednog od tuženih čelnika pravosudnih institucija BiH.

Na pitanje zbog čega su se odlučili da istog dana podnesu obje tužbe, u UDT-u su nam kazali da se tužbe podnose “po okončanju disciplinskih istraga”, što bi, u prevodu, trebalo značiti da su baš istog dana okonačali istragu i protiv Debeveca i protiv Tadićeve, mada je predmet protiv glavne državne tužiteljice formiran u avgustu prošle godine nakon što je objavljena priča o zloupotrebama prilikom naplate troškova za odvojeni život i troškova smještaja.

Prema važećim propisima, predsjednik VSTV-a formira diciplinske komisije koje će utvrđivati odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. No, vratimo se konktetnim disciplinskim tužbama.

Prva tačka : TCMS

Tužba protiv Gordane Tadić sadrži tri tačke. Prvom tačkom Gordana Tadić je tužena zbog zloupotreba sistema TCMS koji automatski dodjeljuje predmete. Iako je bila obavezana Pravilnikom o TCMS-u, Tadićeva ovaj sistem nikad nije koristila prilikom dodjeljivanja predmeta. Koristila ga je tek za vođenje predmeta koje je prethodno dodjeljivala po svom nahođenju. Zbog takvog postupanja dobila je i upozorenje VSTV-a koje je ignorisala. Inače, ključne predmete su dobijali Oleg Čavka, Vedrana Mijović i Ćazim Hasanspahić.

Druga tačka: sigurnosne provjere

Mada po Zakonu o zaštiti tajnih podataka tužioci ne prolaze proces sigurnosnih provjera, to se ne odnosi na njihove saradnike i drugo osoblje zaposleno u tužilaštvima. Međutim, Gordana Tadić kao glavna državna tužiteljica nikada nije uposlenike Tužilaštva BiH slala na sigurnosne provjere. Štaviše, upozoravali su je na to iz Ministarstva sigurnosti BiH i iz VSTV-a, ali ona nikada nije promijenila svoju odluku. Naprotiv, naredila je provođenje istrage protiv članova Komisije za sigurnosne provjere.

Treća tačka: Stan 

Glavna državna tužiteljica tužila je državu BiH tražeći da joj se isplate troškovi odvojenog života i smještaja u Sarajevu. Kao dokaz je priložila ugovor sa stanodavcem iako ta osoba, u trenutku kada je tužila državu, uopće nije bila vlasnik stana.

Kada je u pitanju predsjednik Suda BiH, i njegova tužba sadrži tri tačke.

Prva tačka: Susret Debevec – Mehmedagić

UDT smatra da je predsjednik Suda BiH Ranko Debevec imao neprimjereni kontakt sa Osmanom Mehmedagićem, direktorom Obavještajno sigurnosne agencije BiH protiv kojeg je, na dan susreta, Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u slučaju “sigurnosne provjere”. Susret se desio u ispred stana dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića koji ih je prethodno pozvao u goste. Upravo snimci s nadzorne kamere u haustoru Ajanovićeve zgrade jedan su od dokaza UDT-a.

Druga tačka: prepiska sa tužiteljicom Vedranom Mijović

“Vedrana, čujem da tražiš uvid u moj CMS nalog i dosje. Koji su tu razlozi. Hvala ti, Vedrana, na MUP-u KS i teroriziranju i provjeravanju žene koja veze sa Lijanovićima nema, niti kupovinom malog Mercedesa od njih. Pozdravi Gordanu. Radite nezakonite stvari totalno, koje nemaju uporišta ni u jednom zakonu. Izuzimate dokumentaciju i istražujete ljude koji veze uopšte nemaju s tom pričom. Tražite od Suda naredbe. Neka Sud odobri izuzimanje dokumentacije ako postoji osnov sumnje da sam ja kriminalac”.

Ovo su poruke koje je  Ranko Debevec slao državoj tužiteljici Vedrani Mijović koju je prethodno Gordana Tadić zadužila predmetom protiv predsjednika Suda BiH formiranim na osnovu anonimne prijave. Mijovićeva je ove poruke dostavila UDT-u koji je ocijenio da je u pitanju neprimjeren kontakt.

Treća tačka : stan Ranka Debeveca

Predsjednik Suda BiH tužen je zbog toga što je propustio u svom imovinskom kartonu navesti da je suvlasnik (1/2) stana u Španiji koji je stečen prije nego je zaposlen u pravosuđu. Zbog toga je UDT ocijenio da je Debevec počinio disciplinski prekršaj zbog davanja “nepotpunih podataka o imovini”.

 

Skandal s plinovodom u Brodu: Zoran Galić obustavio radove koji su završeni

Granična policija BiH zabranila je nastavak radova na polaganju plinovoda ispod korita Save kojim se Rafinerija nafte u Brodu povezuje sa hrvatskim plinovodom. To je u svom dopisu Ministarstvu sigurnosti BiH napisao direktor Granične policije Zoran Galić. No, ako se pažjivo iščita Galićev akt, može se vidjeti da su “zabranjeni” radovi već završeni.

“Prema raspoloživim informacijama, na području opštine Brod, u periodu od 24.-25.3. 2021. godine, ispod korita rijeke Save postavljena je cijev za plinovod, sa lijeve obale rijeke do fabričkog kruga AD “Rafinerija nafte Brod”, navedno je u dokumentu koji je potpisao Zoran Galić.

Navedeni radove, piše dalje ravnatelj Galić, izveli su radnici firme Feromihin d.o.o. Novoselac iz Hrvatske u saradnji sa kompanijom Termoelektro iz BiH.

Kako se, dakle, može vidjeti iz prvog pasusa ovog dokumenta, u noći između 24. i 25. marta plinovodne cijevi su postavljene i dovedene do kruga Rafinerije u Brodu.

“Po zaprimanju vašeg akta, ostvaren je kontakt sa nadležnom osobom u pravnom licu “Termoelektro” koji je upoznat da se do daljeg zabranjuje nastavak radova na polaganju plinovoda, kojim povodom je zahtijevano da im se pomenuta zabrana što hitnije dostavi u pisanoj formi”, izvijestio je direktor Granične policije BiH.

On dalje navodi da Granična policija BiH nije zaprimila zahtjev za davanje bilo kakve saglasnosti povodom izvođenja radova na postavljanju plinovoda, osim obavijesti AD “Rafinerija nafte Brod” o postavljanju čeličnog užeta koji bi vukao čamac sa posadom u svrhu “navođenja polaganja plinovoda. Te dopise Granična policija je zaprimila 1. marta ove godine.

Direktor Ganične policije, dakle, sam priznaje da je informisan o polaganju plinovoda 1. marta. No, prema informacijama Istrage, Granična policija je još u novembru prošle godine dobila zahtjeve  u vezi sa radovima u Brodu.

Istraga.ba je objavila u petak da hrvatske kompanije u noći između srijede i četvrtka postavile plinovodne cijevi, duge oko 450 metara. Sve je urađeno temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske izdala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena.

Nakon priče Istrage o događajima na Savi reagirala su i dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, koji su zatražili od hrvatskih vlasti da zaustave sve radove jer ovaj slučaj predstavlja “udar na suverenitet države Bosne i Hercegovine”.

“Jedan od aktera koji nam mora ponuditi odgovore na pitanja kako je ovo uopće bilo moguće je Zoran Galić, direktor Granične policije BiH”, kazao je Komšić.

Umjesto Zorana Galića, naravno, oglasio se predstojnik njegova ureda Svevlad Hoffman.

“Čim dobijemo službeni dopis, angažirat ćemo ronilački tim opremljen i osposobljen naporima člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ispitati možebitnu “agresiju” na plavu granicu Bosne i Hercegovine” kazao je Hoffman za Hrvatski medijski servis.

Ovom izjavom Hoffman je jasno stavio do znanja da Granična policija BiH ne želi preduzeti ništa kako bi spriječila nezakonito djelovanje hrvatskih kompanija u Brodu. Prema Zakonu o graničnoj kontroli BiH, granična kontrola, pored ostalog, obavlja se radi “osiguranja nepovredivosti državne granice”. 

“Vršenje granične kontrole je pod mjerodavnošću GP BiH. Poslove granične kontrole obavljaju policijski službenici GP BiH. Pri obavljanju poslova granične kontrole policijski službenici GP BiH primjenjuju važeće propise i ovlaštenja propisana zakonima. GP BiH u obavljanju poslova granične kontrole surađuje s drugim državnim tijelima u BiH”, piše u članu 4 Zakona o graničnoj kontroli BiH.

Granična policija kojom rukovodi HDZ-ov kadar i hrvatski državljanin Zoran Galić morala je spriječiti radnike hrvatskih kompanija da postavljaju plinovodne cijevi na teririji BiH. Osim ako im Granična policija BiH nije dala saglasnost vez prethodne odluke Vijeća ministara BiH.  No, u tom slučaju bi moralo reagirati Tužilaštvo BiH kojim, također, rukovodi državljanka Republike Hrvatske Gordana Tadić.

Primali mito za presude: Zbog korupcije uhapšena dvojica sudija iz Orašja i Odžaka

Zbog sumnje da su primali mito, SIPA je u utorak ujutro uhapsila dvojicu sudija iz Posavskog kantona, saznaje Istraga.ba. Uhapšeni su Momir Đošanović, predsjednik Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Orašju, i Jozo Anđić, sudija Kantonalnog suda u Odžaku. Osim dvojice sudija, uhapšen je i advokat iz Šamca koji je u utorak popodne pušten. Postupajući kantonalni tužilac zatražit će određivanje pritvora za uhapšene sudije.

“Pripadnici SIPA-e su u okviru akcije “Mores” uhapsili tri osobe zbog sumnje da su primila dar ili druge oblike koristi. Po naredbi Općinskog suda u Orašju, pretresli su osobe, stambene i poslovne objekte, službene prostorije, te pokretne stvari na ukupno šest lokacija u Bosanskom Šamcu, Orašju i Odžaku”, navedeo je u saopćenju SIPA-e.

Istraga.ba saznaje da su uhapšene sudije Momir Đošanović i Jozo Anđić sa advokatom iz Šamca uzimali novac za donošenje povoljnijih presuda u predmetima u kojima su sudili. Prilikom pretresa, inspektori SIPA-e su pronašli i novac koji su uhapšene sudije primile kao mito.

Uhapšeni sudija Momir Đošanović 2013. godine disciplinski je kažnjavan zbog toga što je kao sudija pisao tužbe stranci u postupku u kojem je sudio.

Prema informacijama Istrage, Kantonalno tužilaštvo Posavskog kantona tražit će određivanje pritvora sudijama Đošanoviću i Anđiću.

Pozadina blokade Rudnika Kreka Tuzla: Bivši direktori tužili Rudnik zbog neuplaćivanja doprinosa tokom njihovih mandata, zastupa ih bivši izvršni direktor

Dva bivša generalna direktora Rudnika Kreka Tuzla tužila su Rudnik Kreka Tuzla zbog toga što tokom njihovih direktorskih mandata Rudnik Kreka Tuzla nije uplaćivao doprinose na plaće direktorima i rudarima. Jednog od tih direktora, Envera Omazića, zastupa advokat Eldar Husejinović koji je, u periodu kada nisu uplaćivani doprinosi, bio izvršni direktor za pravne poslove Rudnika Kreka Tuzla.

Drugi bivši generalni direktor je Osman Bleković. I on je već dobio presudu. Hronološki to izgleda ovako.

Prvo je postao direktor Rudnika Kreka Tuzla. Onda kao direktor nije uplaćivao doprinose sebi i radnicima. Nakon toga je smijenjen pa je kao građanin Osman Bleković tužio Rudnik Kreka što mu tokom njegovog direktorskog mandata nisu uplaćivani doprinosi. Dobio je presudu i krenuo u naplatu 70 hiljada maraka. To izvršenje bilo je jedan od razloga zbog kojih su Rudniku Kreka blokirani računi. Slijede detalji.

Osman Bleković je bio direktor Površinskog kopa Šikulje, koji posluje u okviru Rudnika Kreka Tuzla. Zbog namiještanja poslova firmi Junuzović Kopex osuđen je na godinu i po zatvora – uslovno. To mu je, očito, bila preporuka za napredovanje u karijeri. U novembru 2015. godine postaje vršilac dužnosti generalnog direktora Rudnika Kreka. Mada kao vd. direktora nije uplaćivao doprinose na plaće zaposlenih rudara, Bleković u je 4. maja 2017. godine i zvanično imenovan za direktora Rudnika. Na toj je funkciji ostao sve do februara prošle godine kada je razriješen s funkcije. Nako toga Bleković podnosi tužbu protiv Rudnika Kreka Tuzla.

“Temeljem ugovora o radu od 4.4.2014. godine imenovan je (Bleković) za rukovodioca rudnika Šikulje. Nakon toga, dana 5.11. 2015. godine imenovan je za vršioca dužnosti direktora, a odlukom od 3.5.2017. godine imenovan je za direktora Društva”, navedeno je u Blekovićevoj tužbi kojom je tražio i isplatu razlike u plaćama i neuplaćene dorpinose za penzijskoosiguranje.

Presudom Općinskog suda u Tuzli, na koju se novo rukovodstvo Kreke nije žalio, naloženo je da se tužitelju Osmanu Blekoviću isplate 72 hiljade maraka.

“Obavezuje se tuženi Rudnik uklja “Kreka” Tuzla da Federalnom zavodu za PIO osiguranje u ime tužitelja Bleković Osmana, na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za periodu od 1.10. 2012. godine do 31.7.2017. godine uplati iznos od 72 hiljade KM”,  navedeno je u presudi Općinskog suda u Tuzli od 1. februara ove godine.

Nakon što se rukovodstvo Kreke nije žalilo, presuda je postala pravosnažna, a Bleković je odmah pokrenuo proces naplate potraživanja blokadom računa Rudnika Kreka Tuzla. Upravo je ta tužba bila jedan od razloga zbog kojih su blokirani računi. Ali nije jedina. Brojni bivši rukovodioci Rudnika Kreka Tuzla tužili su Rudnik zbog neisplaćenih doprinosa tokom njihovog mandata.

Ministarstvo sigurnosti BiH zatražilo hitnu informaciju: Zbog čega direktor Granične policije BiH Zoran Galić nije spriječio hrvatske kompanije da ispod Save postave plinovodne cijevi

Ministarstvo sigurnosti BiH zatražilo je u subotu od Granične policije BiH dostavljanje hitne informacije o dešavanjima u Brodu, gdje dvije hrvatske kompanije, na osnovu sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske, bez saglasnosti institucija BiH, ispod korita Save postavljaju plinodne cijevi za gasifikaciju ruske Rafinerije nafte u Brodu.

“Unutar Ministarstva sigurnosti analiziramo problem, upućen je zahtjev prema Graničnoj policiji BiH za dostavljanje njihovih saznanja i informacija, nakon čega možemo preduzimati mjere iz svoje nadležnosti”, kazao je Istraga.ba ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

U petak su, podsjećamo, nakon priče Istrage o događajima na Savi reagirala i dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, koji su zatražili od hrvatskih vlasti da zaustave sve radove jer ovaj slučaj predstavlja “udar na suverenitet države Bosne i Hercegovine”.

“Jedan od aktera koji nam mora ponuditi odgovore na pitanja kako je ovo uopće bilo moguće je Zoran Galić, direktor Granične policije BiH”, kazao je Komšić.

Umjesto Zorana Galića, naravno, oglasio se predstojnik njegova ureda Svevlad Hoffman.

“Čim dobijemo službeni dopis, angažirat ćemo ronilački tim opremljen i osposobljen naporima člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ispitati možebitnu “agresiju” na plavu granicu Bosne i Hercegovine” kazao je Hoffman za Hrvatski medijski servis.

Ovom izjavom Hoffman je jasno stavio do znanja da Granična policija BiH ne želi preduzeti ništa kako bi spriječila nezakonito djelovanje hrvatskih kompanija u Brodu. Prema Zakonu o graničnoj kontroli BiH, granična kontrola, pored ostalog, obavlja se radi “osiguranja nepovredivosti državne granice”. 

“Vršenje granične kontrole je pod mjerodavnošću GP BiH. Poslove granične kontrole obavljaju policijski službenici GP BiH. Pri obavljanju poslova granične kontrole policijski službenici GP BiH primjenjuju važeće propise i ovlaštenja propisana zakonima. GP BiH u obavljanju poslova granične kontrole surađuje s drugim državnim tijelima u BiH”, piše u članu 4 Zakona o graničnoj kontroli BiH.

Granična policija kojom rukovodi HDZ-ov kadar i hrvatski državljanin Zoran Galić morala je spriječiti radnike hrvatskih kompanija da postavljaju plinovodne cijevi na teririji BiH. Osim ako im Granična policija BiH nije dala saglasnost vez prethodne odluke Vijeća ministara BiH.  No, u tom slučaju bi moralo reagirati Tužilaštvo BiH kojim, također, rukovodi državljanka Republike Hrvatske Gordana Tadić.

Istraga.ba je objavila u petak da hrvatske kompanije u noći između srijede i četvrtka postavile plinovodne cijevi, duge oko 450 metara. Sve je urađeno temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske izdala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena.

U vezi sa ovim slučajem reagirao je i član Kolegija Predstavnčkog doma Paralamenttarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

“U vezi sa skandaloznim postavljanjem plinovodne cijevi ispod korita rijeke Save kao međudržavne granice, a bez saglasnosti države Bosne i Hercegovine, i na bazi tzv. Sporazuma između Republike Hrvatske i bh entiteta RS, podsjećam na tri važna propisa na osnovu kojih odmah mora reagovati Pravobranilaštvo BiH: 1. Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora – samo su države subjekti međunarodnog prava ( to bi trebala da zna R Hrvatska kao članica EU); 2. Ustav BiH: Predsjedništvo BiH je nadležno za vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora, a Parlamentarna skupština BiH odlučuje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora ( nije ispoštovana niti jedna od ove dvije ustavom obavezujuce procedure – i ovo je morala znati R Hrvatska, kao clanica EU) ; 3. Zakon o graničnoj kontroli: Granična linija je isključiva nadležnost Granične policije BiH.Dakle, rijeka Sava predstavlja međunarodno priznatu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, i svako zadiranje u granični pojas, bez saglasnosti države, predstavlja najgrublju povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Zbog toga tražim da se navedeni Sporazum proglasi ništavim, uključujući i sve posljedice koje proizilaze iz istog”, naveo je Zvizdić

Pod okriljem noći: Hrvatske kompanije bez saglasnosti države BiH ispod Save položile plinovodne cijevi za rusku Rafineriju u Brodu

U četvrtak u zoru posao je završen. Plinovodne cijevi, duge oko 450 metara, pod okriljem su noći provučene ispod rijeke Save koja razgraničava Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske. Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena. Evo hronologije.

U novembru 2017. godine tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Tomislav Ćorić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić potpisali su Protokol o plinofikaciji rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Protokol ministara Republike Hrvatske i Republike Srpske

“Nosilac projekta s hrvatske strane bit će tvrtka Crodux, a s naše strane rafinerija nafte Brod. Ova investicija vrijedna je oko tri milijuna eura. Ona je značajna za ovu regiju i pokazuje usmjerenost naših vlada na suradnju koja je itekako potrebna regiju”, rekao je tada ministar iz Vlade RS-a Petar Đokić.

Crodux je firma koja je do januara ove godine bila u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Većinski vlasnik Rafinerije nafte u Brodu je ruski Zarubrežnjeft.

“Današnjim danom otvoren je prostor za plinofikaciju rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Dvije vlade otvorile su vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Ovo je win-win situacija za obje strane”, rekao je u novembru 2017. godine ministar Ćorić.

Još tada su reagirali iz BH gasa tvrdeći da je ovaj posao nezakonit jer institucije BiH nisu uključene u cjelokupni posao.

“Ako na ovaj način Republika Hrvatska priznaje Republiku Srpsku, onda nemam komentara. BH Gasu se potura da smo protiv plinofikacije Rafinerije Brod, ali nismo. Pouzdano znamo da se Republika Hrvatska ni u jednom trenutku nije obratila državnim tijelima BiH za potpisivanje ovakvog dokumenta“, rekao je tada direktor BH Gasa Jasmin Salkić.

Bez obzira na ova upozorenja, Hrvatska je nastavila saradnju sa Republikom Srpskom na gasifikaciji ruske Rafinerije u Brodu. U maju 2019. godine kompanije Plinacro, Crodux i ruskog Zarubrežnjefta potpisale su dokumente u vezi sa opskrbom plina Rafinerije nafte u Brodu. Potpisivanju ugovora prisustvovala je tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Potpisivanje ugovora između PLINACRO-a, CRODUX-a i Zarubrežnjefta

“Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović podsjetila je kako je oko iznalaženja rješenja problema sa zagađenjem zraka u Slavonskom Brodu u više navrata razgovarala s dužnosnicima Ruske federacije i unutar Hrvatske s onima koji su bili zainteresirani, posebice izrazivši zahvalu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je, kako je kazala, prepoznao vrijednost projekta i čvrsto stao iza njega”, objavili su hrvatski mediji.

U januaru 2020. godine BH Gas je pisao Energetskoj zajednici gdje se osvrnuo na ovaj problem.

“Kao što se može primjetiti, CRODUX kupuje produktovod (koji uopće nije vlasništvo Plinacra) i postaje, valjda, transporter, CRODUX će opskrbljivati plinom potrošače u BiH, CRODUX gradi/obnavlja produktovod do granice BiH, a ko je POVLAŠTENI KUPAC SA TERITORIJE HRVATSKE, gdje je ovdje BiH i Interkonekcijski sporazum nakon spoja dva plinovoda (promjer cijevi i radni pritisak nesumnjivo govore o transportnom plinovodu), susjedne zemlje, objašnjen u tački 1. ovog dopisa itd. Gdje je ovdje IZRAVNI PLINOVOD propisano direktivom nama jasno, osim što nam je kristalno jasno da se krše direktive u fundamentu i da zemlja EU može da radi šta hoće, ako ima interes. To što će isto uništiti interkonekciju Slobodnica-Brod-Zenica nije izgleda važno, bitno je izgleda omogućiti profit veletrgovaca gasom”, navedeno je u pismu BH Gasa.

To, međutim, nije spriječilo dalje djelovanje hrvatskih i ruskih kompanija.  Oni su nastavili saradnju da bi u noći između srijede i četvrtka konačno postavili plinovodne cijevi ispod korita rijeke Save, između dva Broda, Slavonskog i bosanskog.

postavljanje cijevi ispod korita Save

“Ovo je najzahtjevnija točka prespajanja Rafinerije na plinovod”, kazao je u četvrtak za HRT jedan od inženjera koji je rukovodio postavljanjem plinovodnih cijevi između Hrvatske i BiH. Nekoliko sati kasnije, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske dala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”.

Istraga.ba jutros je zatražila stav direktora Sekretarijata Energetske zajednice Janeza Kopača.

“Nisam upoznat s tim. Žao mi je da dolazi to takvog nečeg. To narušava jedinstvenost BiH. Ali imamo opstukcije donošenja tog zakona iz oba entiteta, naročito iz Federacije”, kazao nam je Kopač.

“To u Brodu je hajdučija”, kazao je gasni ekspert Almir Bečarević, osvrćući se na informaciju da su postavljene cijevi za plin ispod korita rijeke Save.

“Trenutni radovi na prikljucenju Rafinerije nafte Brod na hrvatski plinski sistem se odvijaju bez bilo kakve dozvole države BiH, odnosno nikada nije potpisan međudržavni sporazum dvije zemlje o ovom plinskom spoju iako plinovod prelazi međudržavnu granicu. Ovo je direktna energetska agresija dvije privatne kompanije koje ispod Save prelaze drzavnu granicu kao da ne postoji”, kazao je Bačarević.

UDT podnio tužbu protiv člana VSTV-a Mahmuta Švrake: Omogućio Željki Radović da u VSTV-u naslijedi Željku Radović

Ured disciplinskog tužioca podnio je tužbu protiv člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i glavnog republičkog tužioca Republike Srpske Mahmuta Švrake, saznaje Istraga.ba.

Tužba je podnesena zbog “propusta” prilikom izbora Željke Radović za glavnu tužiteljicu Okružnot tužilaštva u Doboju. I Željka Radović je članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Željka Radović, glavna tužiteljica u Doboju i članica VSTV-a

Podsjećamo, Željka Radović je prvi put izabrana za glavnu okružnu tužiteljicu u Doboju 2014. godine. Tokom svog mandata izabrana je i za članocu VSTV-a u ime okružnih tužilaca Republike Srpske. Kako joj je 2018. istekao mandat glavne tužiteljice, a zbog pravila, Radovićeva, kao članica VSTV-a, nije mogla biti izabrana za na tu poziciju, odlučila je podnijeti ostavku u Vijeću. Potom se prijavila na konkurs za glavnu okružnu tužiteljicu i dobila je novi mandat. Istovremeno, konkurs za popunjavanje mjesto u VSTV-u upražnjenog nakon njene ostavke nije raspisivan sve dok procedura izbora glavnog tužioca u Doboju nije okončana.  Proceduru za izbor člana VSTV-a u ime okružnih tužilaca trebalo je provesti Republičko tužilaštvo Republike Srpske kojim je i tada rukovodio Mahmut Švraka, također član VSTV-a. Odugovlačeći proceduru, Švraka je omogućio Željki Radović da istovremeno obnovi mandate glavna tužiteljica u Doboju i članice VSTV-a.

Nakon toga, Željka Radović je postala jedan od najvećih zagovornika politike VSTV-a koju je provodio bivši predsjednik Vijeća Milan Tegeltija. Tokom svog mandata u VSTV-u Radovićeva je, preko Gordane Tadić, uspjela zaposliti i kćerku Marinu u Tužilaštvu BiH.

Razdvojili tendere za mobilnu i fiksnu telefoniju da bi izbacili BH Telecom: Vlada Kantona Sarajevo prelazi na Mtel!

Premijer, ministri i službenici Vlade Kantona Sarajevo ubuduće će koristiti mobilnu telefoniju telefokom operatera Mtel a.d. Banja Luka čiji je većinski vlasnik Telekom Srbije, a koji je, opet, u većinskom vlasništvu države Srbije. Pojednostavljeno, budžetski novac Kantona Sarajevo bit će isplaćivan firmi čiji je većinski vlasnik Republika Srbija.

“Prihvata se Preporuka Komisije za ustupanje usluga u postupku javne nabavke usluga mobilne telefonije za potrebe Kantona Sarajevo u 2021. godini i ugovor za predmetnu nabavku dodjeljuje se najpovoljnijem ponuđaču “Mtel” a.d.”, piše u Odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača za usluge mobilne telefonije koja je donesena 11. marta ove godine.

Pogleda li se ovaj postupak javne nabavke izolovano i izvan političkog konteksta, Mtel je, uslovno rečeno, dao najpovoljniju ponudu. Njihova je ponuda bila 51.817 KM, dok je ponuda BH Telecoma iznosila 76.654 marke, s tim što je BH Telecom ponudio  1,8 miliona minuta, a Mtel 284 hiljade. Ali te činjenice nisu presudne za ovu priču.

Godinama je Vlada Kantona Sarajevo telekomonukacijske usluge nabavljala od BH Telecoma, preduzeća čiji je većinski vlasnik Federacija BiH. Ugovori su, uglavnom, dodjeljivani na osnovu “pregovaračkog postupka bez objave obavještenja”. U većini slučajeva fiksna i mobilna telefonija ugovorana je u okviru iste nabavke. No, u februaru ove godine Vlada Edina Forte odlučila se za drugačiji pristup. Opredjeljuju se za otvoreni postupak i razdvajaju tendere za fiksnu i mobilnu telefoniiju.

“Ugovorni organ može zaključiti Ugovor za predmetnu nabavku usluga mobilne telefonije za potrebe organa Kantona Sarajevo, a u okviru raspoloživih sredstava odobrenog budžeta, procijenjene vrijednosti 110.000,00 KM bez PDV-a”, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.

Razdvajanjem fiksne i mobilne telefonije Vlada KS je, u suštini, pogodovala banjalučkom Mtelu koji u Sarajevu nema razvijenu mrežu fiksne telefonije i ne bi bio konkurentan. Nakon što je to urađeno, Mtel je poslao svoju ponudu i izabran kao najpovoljniji ponuđač. Tako će ubuduće budžetski novac Kantona Sarajevo biti davan fimi čiji je vlasnik – susjedna Srbija.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...