Istrage

Zvanični dokumenti dokazuju: Iz Šengen zone u BiH za dvije godine ilegalno ubačeno preko 15 hiljada migranata

Pripadnici MUP-a Unsko-sanskog kantona tokom 2020. godine registrirali su 7210 migranata koji su na teritoriju BiH ilegalno prebačeni iz pravca Republike Hrvatske. Godinu ranije, 2019., taj broj je bio nešto veći, tako da dolazimo do zvaničnog podatka da je najmanje 15 hiljada migranata sa teritorije Evropske unije ilegalno prebačeno u Bosnu i Hercegovinu.

“To su samo podaci za osobe koje smo mi registrirali. Vjerujem da je taj broj znatno veći”, kazao je za Istragu policijski komesar USK-a Mujo Koričić.

MUP USK-a redovno je o ovome obavještavao Graničnu policiju BiH ali nikada nisu poduzeti konkreti koraci kojim bi hrvatska policija bila spriječena da migrante ilegalno ubacuje na teritoriju BiH. Štaviše, Granična policija BiH je “puštala” pripadnike MUP-a Republike Hrvatske da nesmetano djeluju na teritoriji BiH o čemu svjedoči i ova službena zabilješka.

službena zabilješka MUP-a USK

Djelovanje hrvatske policije, naročito ono brutalno, nekoliko su puta dokumentovale nevladine organizacije, ali su hrvatske vlasti uporno odbijale priznati da na teritoriju BiH ilegalno prebaciju migrante koje su, prethodno, preuzeli od drugih članica Evropske unije koje se nalaze u Šengen zoni.

No, vratimo se službenim dokumentima koji dokazuju isto ono što tvrdi NVO sektor. Prema posljednjem izvještaju Policije Slovenije, dostupnom na ovom linku, tokom 2020. godine na teritoriji te države, članice EU koja se nalazi u Šengen zoni, zatečeno je 14.492 ilegalna migranta. Najviše je bilo Pakistanaca, zatim Afganistanaca pa Marokanaca. Slovenačka policija je, prema istom Izvještaju, od 1. januara do 31. decembra prošle godine, po osnovu sporazuma o redamisiji od Italije preuzela 1116 migranata. Pojednostavljeno, italijanske vlasti su utvrdile i dokazale da je u tu državu, tokom 2020. godine, iz Slovenije ušlo 1116 migranata pa su slovenačke vlasti te osobe morale prihvatiti na osnovu međudržavnog sporazuma o readmisiji. Istovremeno, vlasti Slovenije su uspjele utvrditi i dokazati da je prošle godine na teritoriju te države iz Hrvatske ušlo 9950 migranata pa su se i oni pozvali na sporazum o readmisiji prema kojem svaka država mora prihvatiti osobe za koje je utvrđeno da su, prethodno, s njene teritorije ilegalno ušle na teritoriju druge države. Dakle, Italija je Sloveniji, po tom osnovu, vratila 1116 migranata, a Slovenija je te iste migrante, i još 8800 drugih koje je zatekla na svojoj teritoriji, uz zapisnik, predala policijskim agencijama Republike Hrvatske.

zvanični podaci o readmiciji između Italije, Slovenije i Hrvatske

Ovo znači da je Hrvatska od Slovenije, tokom 2020. godine, preuzela 9950 osoba. Svi su, rekosmo, predati uz potrebnu dokumentaciju, a prethodno im je izdato rješenje o protjerivanju ili zdržavanju . Upravo ta rješenja slovenačke policije pronađena su kod migranata koji su, recimo, u martu 2020. godine zatečeni na teritoriji BiH i koji su potvrdili pripadnicima MUP-a USK-a da su ih u BiH prebacili hrvatski policajci.

dokument slovenačke policije pronađen kod migranta u BiH

Ovo je jedan od dokumenata pronađenih kod Pakistanca koji je zatečen na teritoriji BiH. Prethodno je, vidljivo je, bio na teritoriji Slovenije čija ga je policija predala Policiji Republike Hrvatske. Zvanično, hrvatske vlasti Mukhtara Ahmada nikada nisu predale Bosni i Hercegovini na osnovu Sporazuma o readmisiji između BiH i Hrvatske kojeg je Predsjedništvo BiH ratifikovalo u martu 2002. godine.

“1. Ugovorne stranke prihvatit će bez posebnih formalnosti državljane trećih država, koji su na protuzakonit način prešli državnu granicu između ugovornih stranaka u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da je osoba protuzakonito prešla državnu granicu. 2. Ako se prihvat iz stavka 1. ovoga članka odbije zatražit će se najava prihvata u roku od 72 sata. 3. Najavu predaje uputit će sa strane Republike Hrvatske Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a sa strane Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. 4. Zamoljena ugovorna stranka mora ugovornoj stranci koja traži prihvat svoju odluku priopćiti pisanim putem i to u roku od 48 sati koji se eventualno može produžiti na najdulje do 7 dana”, piše u članu 5 ovog Sporazuma.

Sporazum o readmisiji između BiH i Hrvatske

Da bi, dakle, hrvatska policija na teritoriju BiH vratila migrante, nužno je da prethodno obavijesti o tome bosanskohercegovačke sigurnosne agencije. Proces readmisije u ime BiH provodi isključivo Služba za poslove sa strancima BiH.

“Prema odredbama Sporazuma o readmisiji između BiH i Hrvatske tokom 2020. godine prihvaćeno je ukupno 208 osoba”, kazali su za Istragu u Službi za poslove sa strancima BiH.

To znači da je Hrvatska tokom 2020. godine na teritoriju BiH legalno vratila svega 208 migranata za koje je utvrđeno da su nezakonito sa teritorije BiH ušli u tu državu. Podsjećamo, Slovenija je Hrvatskoj po istom osnovu vratila ukupno 9950 migranata. Hrvatska ih, barem formalno, nije dalje predala bh. vlastima. No, jasno je da se ti miganti ne nalaze ni na teritoriji Hrvatske, kao što je jasno da je veliki broj, od ukupno 7210 migranata koje je prošle godine registrirao MUP USK, posjedovao odluke o protjerivanju koje je, prethodno, izdala slovenačka policija. Postoji, dakle, samo jedna mogućnost – migrante koje je Italija vratila Sloveniji, a Slovenije Hrvatskoj, Hrvatska je ilegalno prebacila na teritoriju BiH. Prošle godine, rekosmo, MUP USK registrirao 7210 takvih slučajeva. Godinu ranije taj broj je bio oko 8000. Hrvatska je tokom 2019. godine prihvatila 11.039 migranata iz Slovenije. Hrvatska je u BiH , na osnovu Sporazuma o readmisiji, tokom 2019. godine “prebacila” svega 783 osobe. Svi drugi su ilegalno prebačeni na područje USK. Istovremeno, Bosna i Hercegovina je protekle dvije godine u Srbiju, na osnovu Sporazuma o readmisiji, vratila ukupno 332 osobe.

Kako su SDA i SBB krali na izborima u Mostaru: Na jedan osvojeni glas Anelu Kljaki i Salemu Mariću dodavali po pet fiktivnih glasova

Ako na stranici Centralne izborne komisije BiH pogledate rezultate  za biračko mjesto Gornja Drežnica (154A002) vidjet ćete da je SBB-ov kandidat Anel Kljako na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Mostaru, kao kandidat na gradskoj listi, osvojio 247 glasova.

No, kada su otvorene vreće na tom biračkom mjestu uočeno je, zapravo, da je Kljako u Gornjoj Drežnici osvojio svega 110 preferencijalnih glasova. Ovaj kadar Radončićevog SBB-a “pojačan” je, dakle, sa 137 nepostojećih preferencija. I sve mu je to, prilikom unosa glasova, omogućila Gradska izborna komisija u Mostaru.

Poređenjem stvarnih i upisanih rezultata na ovom biračkom mjestu uočljivo je da je Zlatko Guzin, nosilac liste Koalicije za Mostar koju predvodi SDA, “pojačan” sa trinaest preferencijalnih glasova. Upisano mu je 358 glasova mada je je osvojio 345. Predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić u Gornjoj Drežnici osvojio je 26 preferencija, dok su mu upisana 32 glasa.

Idemo dalje. Biračko mjesto Brankovac 2 (155A003). SDA-ova Koalicija za Mostar osvojila je 188 glasova. Upisana su im 253 glasa ili 65 glasova više nego što su realno osvojili. Prema upisanim rezultatima Koalicije, najviše preferencijalnih glasova je osvojio nosilac liste Zlatko Guzin. Slijede, potom, SBB-ov Anel Kljako, zatim SDA-ov Salem Marić i SBB-ov Aleksandar Pikula. Ukratko, Guzinu je upisano 245 preferencija, Kljaki 239, Mariću 224, a Pikuli 219 glasova.

upisani rezultati na biračkom mjestu Brankovac 2

U stvarnosti, rezultati unutar Koalicije izgledaju ovako. Nosiocu liste Zlaku Guzinu upisan je 101 preferencijalni glas više nego što je osvojio. Na izbornom mjestu Brankovac 2 on je dobio 144 glasa, dok mu je Gradska izborna komisija upisala 245. No, SBB-ovi kandidati Aleksandar Pikula i Anel Kljako su rekorderi. Pikula je na biračkom mjestu Brankovac 2 osvojio svega 8 glasova. Međutim, prilikom upisa Pikula je dobio dodatnih 211 glasova, pa se sa 17 mjesta “popeo” na četvrto mjesto na ovom biračkom mjestu. Ništa manje glasova nije ukradeno ni za SBB-ovog kandidata Anela Kljaku. On je “pojačan” sa 201 preferencijalnim glasom. U Osnovnoj školi Brankovac gdje je bilo biračko mjesto broj 155A003 Kljako je osvojo svega 38 glasova. Kada je GIK (Gradska izborna komisija) upisivao glasove, Kljaki su dodali 201 preferenciju. Za Kljakom ne zaostaje mnogo ni aktualni federalni zastupnik i predsjednik mostarske SDA Salem Marić. On je na izbornom mjestu Brankovac 2 osvojio 32 preferencijalna glasa, dok je prilikom upisa “osvojio” 224 ili 198 više.

stvarni rezultati Koalicije za Mostar na biračkom mjestu Brankovac 2

U Društvenom domu Dračevice, na biračkom mjestu 152A003A Koalicija za Mostar je osvojila 228 glasova, a upisano im je 245 glasova. Kada su u pitanju preferencije na tom biračkom mjestu opet su se istakli SDA-ov Salem Marić i SBB-ov Anel Kljako. Nosilac liste Zlatko Guzin, prema rezultatima koje je upisala Gradska izborna komisija, osvojio je 245 preferencija, odnosno na svakom listiću Koalicije bilo je zaokruženo i njegovo ime. Salemu Mariću je upisano 220 glasova, a Anelu Kljaki 190.

rezultati Koalicije za Mostar na biračkom mjestu Dračevice A

Uporedimo li ove rezultate sa onim koji su registrovani u izbornoj noći dolazimo do dokaza o izbornim prevarama. Salem Marić je osvojio svega 37 preferencija. No, naknadnim upisom vaskrsnule su još 183 preferencije ispred njegovog imena. Anel Kljako na ovom biračkom mjestu pojačan je sa “samo” 154 preferencije. On je, naime, na biračkom mjestu Dračevice A osvojio 36 preferencija. Nakon upisa rezultata u GIK-u, Kljako je “osvojio” 190 ličnih glasova.

stvarni rezultati Koalicije za Mostar na biračkom mjestu Dračevice A

Ovi rezultati direktno su uticali na raspored mandata u Gradskom vijeću u Mostaru. No, nakon žalbi upućenih CIK-u i ponovnog otvaranja vreća na pojedinim biralištima rezultati bi mogli biti znatno drugačiji. Barem kada su u pitanju kandidati unutar Koalicije za Mostar.

Pogledajte “Život iza polja Smrti”: “Bilo me stid uzeti svoju djecu u krilo da ne povrijedim siročad mojih rođaka”

“Kada odem kod amidže, puna kuća je siročadi bila”, kaže Nazif Krdžić, Srebreničanin koji je uspio preživjeti u julu 1995. godine.

Kaže da mu je u tim sitacijama bilo neugodno jer su njegova djeca bila mala.

“Nisam imao hrabrosti da uzmem svoju djecu i stavim ih u svoje krilo iz razloga da ne bih njih povrijedio jer oni nemaju svog oca. Nemaju čak ni amidže da ih stavi u krilo”, prisjetio se Krdžić.

On je jedan od trideset svjedoka genocida čije su izjave snimljene u sklopu projekta  “Životi iza polja smrti” koji zajednički realiziraju Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža BiH. Ovo je prvi put da se svjedočanstva snimaju po posebno razvijenoj metodologiji oralne historije. Do sada je, u okviru ovog projekta snimljeno trideset intervjua, a do kraja marta je planirano snimanje još 70 svjedoka. Projekat finansira Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH. Do kraja naredne godine bit će snimljeno još 500 svjedočenja, tako da će u saradnji Memorijalnog centra Srebrenica i BIRN-a BiH.

Izvan svake neumske sumnje: Gordana Tadić i Avaz izmislili da u Neumu ne postoji Hotel Jadran

Državna tužiteljica Gordana Tadić izvijestila je, preko svog svakodnevnog Avaza Miralema Aščića, javnost da je pred bh. pravosuđem dobila tužbu protiv novinara Slobodne Bosne koji su objavili da je ona, u ljeto 2019. godine putovala u Neumi i da je taj službeni put knjižila kao – put u inostranstvo.

“Uzalud kampanja”, konstatuje Avaz i dodaje da su novinari Slobodne Bosne izmislili i hotel Jadran u Neumu.

tekst Avaza zasnovan na izjavama Gordane Tadić

 

Općinski sud u Sarajevu, tako, temljem izjava Gordane Tadić i pisanja Dnevnog avaza konstatira kako je priča o putovanju Gordane Tadić u Neum, odnosno inostranstvo, izmišljena. A evo dokaza. Na portalu javnih nabavki i danas je dostupno obavještenje o dodjeli ugovora za neprioritetne usluge broj 435-0-2-206-7-223/19. Ugovorni organ je Tužilaštvo BiH kojim rukovodi glavna državna tužiteljica Gordana Tadić. U rubrici “kratak opis predmeta ugovora” piše – smještaj u inozemstvu. U opisu piše – usluge hotelskog smještaja, dok je u rubrici ponuđač navedeno – Hotel Jadran.

Obavještenje na portalu javnih nabavki

Dakle, Tužilaštvo BiH je, bez sumnje, platilo “smještaj u inozemstvu” u neumskom hotelu Jadran. Gordana Tadić, pak, preko Avaza piše da takav hotel i ne postoji u Neumu. Pa, da vidimo šta kaže Google pretraga.

“Dobro došli u Hotel JADRAN, na prelijepoj Neumskoj rivijeri, gdje Vas srdačno očekuje obitelji Lovrić sa svojim suradnicima”, piše u opisu videa koji se nalazi na ovom linku.

Hotel se nalazi, piše dalje, neposredno uz Jadransku turističku magistralu, koja prolazi kroz Neum.

“S hotelskih terasa pruža se predivan pogled na more i zaljev Neum – Klek, kao i na jedinstvene i očaravajuće zalaske sunca u kojima možete uživati ispijajući večernju kavicu”, navedeno je na stranici.

Glasnik Gordane Tadić, pak, tvrdi da je sve izmišljeno. Hotel Jadran o kojem je pisala Slobodna Bosna, po Avazu, ne postoji, kao što Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić “nikad nije imalo nikakav ugovor” sa Hotelom Jadran u Neumu koji je za Državno tužilaštvo – inozemstvo. Osim toga, Avaz citira i Gordanu Tadić koja kaže da “nije koristila hrvatsku putovnicu”.

“Obavještavamo vas da će glavni tužitelj Tužilaštva BiH Gordana Tadić, broj RH putovnice 01319974 izdata 11.01.2016. godine, službeno putovati u Neum”, navedeno je u dopisu koji je krajem maja 2019. godine Tužilaštvo BiH poslalo Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Tadićeva je putovnicu Republike Hrvatske koristila u junu, prilikom prelaska graničnih prelaza Doljani i Klek. I sve je lako dokazivo, ukoliko bi Tužilaštvo BiH i Općinski sud u Sarajevu presuđivali na osnovu činjenica, a ne na osnovu utisaka glasnika iz “najviše zgrade na Balkanu”.

 

 

 

Potvrđeno pisanje Istrage: Bišćanin Hazim Majetić prvi napao migrante, nakon čega je izboden

Prije nego je izboden, Bišćanin Hazim Majetić je dvaput fizički napao migrante, saznaje Istraga.ba. Kada je fizički nasrnuo na djevojku iz Maroka, tražeći seks, migranti su upotrijebili nož i nanijeli mu teške tjelesne povrede. Majetović je, prethodno, od njih naplaćivao korištenje napuštene kuće u tom bihaćkom naselju. Sve su to utvrdili i pripadnici MUP-a USK-a, što je navedeno u izvještaju dostavljenom Tužilaštvu tog kantona.

“Utvrđeno je da su migranti Fatim Maydobi i njen suprug boravili u napuštenoj kući gdje je kod istih došao oštećeni Majetić Hazim i koji je fizički napao Fatim Maydobi iz razloga što njen suprug istom nije davao novac, a koji su mu, po izjavama, davali ranije. U pokušaju da odbrani svoju suprugu, drugoprijavljeni je stupio u fizički kontakt sa oštećenim nakon čega je oštećeni napustio kuću”, piše, pored ostalog, u Izvještaju MUP-a USK.

Nakon što je Majetović otišao iz kuće, tu je došao još jedan Marokanac koji je donio hranu Fatim Maydobi i njenom suprugu. Međutim, Hazim Majetić se ponovo vratio u napuštenu kuću i ponovo se sukobio sa migrantima, nakon čega ga je Marokanac koji je donio hranu ubo kuhinjskim nožem. Marokanci su, potom, Majetića izgurali iz kuće a na ulici su mu pomoć pružili stanovnici tog naselja. Prilikom uviđaja, pripadnici MUP-a USK-a su pronašli nož kojim je uboden Majetović.

Podsjećamo, brojni mediji u BiH su izvijestili da je Majetović “još jedna žrtva migranata” koji siju strah ulicama Bihaća. Istraga je prvog dana objavila da su migranti izjavili da je Majetović seksualno uznemiravao jednu od migrantica koje su živjele u tom naselju. Sve je to sada potrđeno u izvještaju MUP-a USK. Hazim Majetić je, objavljivali smo, osoba koja ima policijski dosje. On je 2010. godine hapšen zajedno sa svojom majkom Razijom zbog sumnje da su njih dvoje ubili, a potom sjekirom iskasapili svoju komšinicu čiji su leš kasnije bacili u Unu. Njegova majka je osuđena, dok je Hazim Majetić oslobođen s obzirom na to da, kao srodnik, nije mogao odgovarati za prikrivanje zločina. Kasnije je osuđivan i za nasilničko ponašanje. Sve osude su mu izbrisane iz kaznene evidencije.

“Podzemni radovi” Roka Snežiča i Mirana Vuka ostali nekažnjeni: Kćerka Dodikovog stranačkog kolege spasila Janšine perače novca!

“Na osnovu prikupljenih dokaza, postupajući tužilac utvrdio je da nema dovoljno elemenata za osnovanu sumnju da su osumnjičeni počinili krivično djelo organizirani kriminal”, napisala je u januaru prošle godine državna tužiteljica Vedrana Mijović donoseći konačnu odluku u predmetu Rok Snežič i drugi.

Tek nakon što je utvrdila da Snežičeva grupa “nije počinila organizirani kriminal”, državna tužiteljica Vedrana Mijović, inače kćerka Slavka Jovičića Slavuja, bivšeg državnog zastupnika Dodikovog SNSD-a, ovaj predmet je, uz prethodnu saglasnost glavne državne tužiteljice BiH Gordane Tadić, proslijedila Tužilaštvu Brčko distrikta. Tako je savjetnik slovenačkog premijera Janeza Janše izgubio status osumnjičenog vođe organizovane kriminalne grupe koja oprala više od 22 miliona eura.

Tužiteljica Vedrana Mijović, kćerka Dodikovog saradnika

Prema dokumentaciji koja je u posjedu Istrage, Tužilaštvo BiH je 30. maja 2018. godine donijelo formalnu Naredbu o provođenju istrage protiv Mirana Vuka, Roka Snežiča, Dijane Đuđić, Jelene Sladojević, Bojana Savanovića, Zorana Stakića, Tanje Subotić Došen, Edina Vehabovića i Dejana Rešanovića zbog sumnje da su od aprila 2016. godine kao organizovana kriminalna skupina prali novac.

Milorad Dodik i Janez Janša

“Članovi grupe, pod kontrolom Mirana Vuka i Roka Snežiča, primali su značajne novčane iznose po fiktivnim fakturama ili drugim fitkvinim osnovama, nakon čega su članovi grupe podizali gotov novac sa svojih računa i predavali ga organizatorima grupe”, navedeno je u aktu Tužilaštva BiH koje je, na kraju, uprkos brojnim dokazima, konstatovalo da Snežič i drugi nisu “organizovana kriminalna grupa”.

Proteklih dana Istraga je objavljivala brojne dokaze o ovoj kriminalnoj skupini koja je, pored ostalog, dio opranog novca uplatila i na račun Janšine Slovenske demokratske stranke. U sumnjive višemilionske transkcije bilo je uključeno nekoliko firmi registrovanih u Brčkom Prijedoru, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj … Preko tih računa, piše u dokumentima Tužilaštva BiH uplaćeno je preko 22 miliona eura i to za “navodne podzemne radove izvedene u zemljama EU”.

Rok Snežič

“Postoje indicije da se radi o fiktivnom prometu u cilju legalizacije novca od drugih kompanija stečenih krivičnim djelom”, zaključilo je Tužilaštvo BiH, prije nego je konstatovalo da Snežič – nije osumnjičen.

U nastavku Istraga objavljuje detaljne informacije o pranju više od 22 miliona eura.

Računi Dijane Đuđić – fiktivne firme iz RS-a obrnule milione

Postupajući, naime, po uputama Janšinog prijatelja Mirana Vuka i Janšinog savjetnika Roka Snežiča, Dijana Đuđić je u Austriji, u UniCredit Banci otvorila račun na svoje ime. Nakon toga je ubijedila svoje prijatelje iz BiH Zorana Stakića i Dejana Rešanovića da i oni otvore račune u Austriji, ali da nju ovlaste za raspolaganje tim računima. Istovremeno, Dijana Đuđić sa prijateljima registruje tri firme u Prijedoru (Varkos, Varmont i Zavarivač) čija je osnovna djelatnost – podzemno ugrađivanje cijevi za tečnost i gasove”. Odmah nakon što su dobili rješenja o registraciji firmi (april i juli 2016. godine) osnivači Dijana Đuđić, Zoran Stakić i Dejan Rešanović podnose zahtjev za poništenje registracije navedih firmi. Rješenja o registraciji ovih firmi Dijana Đuđić je koristila za pravdanje transakcija preko njenih i računa njenih prijatelja otvorenih u Austriji.

Dijana Đuđić

“U toku 2016. godine na račun Dijane Đuđić u Austriji, od strane austrijskih firmi koje su djelovale po uputama Vuka Mirana i Roka Snežiča uplaćeno je ukupno milion eura”, navedeno je u dokumentima Tužilaštva BiH.

Dijana Đuđić je te uplate pravdala poslovanjem svoje firme Varkos u kojoj, suštinski, niko nije bio zaposlen niti je firma ikada poslovala. No, 1.058.312 eura koje je Dijana Đuđić pogila sa svog računa u Austriji, prema navodima istražitelja i Tužilaštva BiH, predala je Roku Snežiču i Miranu Vuku. Istodobno, Dijana Đuđić je Snežiču i Vuku predala i 156 hiljada eura koje je, prethodno, podigla sa austrijskog računa Zorana Stakića. Njemu je, pak, novac uplaćen sa računa firme Romis Slovačka, čiji je osnivač firma Chalom na koju je te godine svoju imovinu prebacio Miran Vuk, župan slovenačke općine Zavrč. Osim 156 hiljada sa računa Zorana Stakića, Dijana Đuđić je preuzela i 146 hiljada eura sa računa Dejana Rešanovića. I njemu je, prethodno, novac uplatila firma Romis Slovačka.

Janez Janša i Miran Vuk

U septembru 2016. godine, utvrđeno je međunarodnom istragom, Dijana Đuđić je u Austriji otvorila nerezitentni račun na ime firme Varkos iz Prijedora. Prvu uplatu, 70 hiljada eura, na taj račun otvoren u Austriji uplatila je firma Cjevovar Brčko koja je kasnije preimenovana u firmu Govinda d.o.o., a čiji je osnivač slovenački državljanin Jože Polčnik. Nekoliko dana kasnije, na isti račun kojim je raspolagala Dijana Đuđić uplaćeno je 150 hiljada eura sa računa firme Radiomed d.o.o. Hoče iz Mraibora.

“Ovaj novac je Dijana Đuđić podigla u gotovini i predala Vuku Miranu i Roku Snežiču”, zaključilo je Tužilaštbo BiH, koje je, rekosmo, nakon svega konstatovalo da u ovom slučaju nema organiziranog kriminala.

Donacija SDS-u Janeza Janše

Prema dokumentaciji koja je u posjedu Istrage, Dijaa Đuđić je  u novembru 2016. godine u Sloveniji otvorila nerezidentni račun firme Varkos iz Prijedora. Na raj račun uplaćeno je 348 hiljada eura po osnovu fiktivne fakture. Novac je uplatiča firma Elektra A.S. Đuđićeva je, potom, podigla taj novac i, prema navodima Tužilaštva BiH, predala ga Vuku Miranu i Roku Snežiču. Nekoliko mjeseci kasnije Dijana Đuđić je posudila 450 hiljada eura Slovenskoj demokratskoj stranci Janeza Janše.

Računi Jelene Sladojević – promet tri miliona eura

U istom periodu i Banjalučanka Jelena Sladojević poslovala je u Austriji. Ona je krajem 2016. godine otvorila nerezidentni račun u toj državi na koji su novac uplaćivale firme iz Slovenije “Applet” d.o.o. Maribor, “Interinzenirin – Industrijska montaža” d.o.o. Maribor, “Montaža Skrban” d.o.o. Maribor, Zlatko Skrban sp Maribor, Sitay – švicarska fondacija, Eleka A.S. i “Imperij davcnega svetovanja” Maribor. Osim ovih slovenačkih firmi, novac je na račun Jelene Sladojević uplatila i brčanska firma Cjevovar (kasnije Govinda). Također, na nerezitentni račun Jelene Sladojević novac su lično uplatili Klavdija i Rok Snežič i Lidija Zrnić iz Banja Luke. Na taj račun ukupno je uplaćeno tri miliona eura koje je Jelena Sladojević, potom, transferisala na druge račune.

Računi Tanje Došen Subotić  – uplate od 9,5 miliona eura

U novembru 2016. godine istim biznisom se počela baviti i Tanja Subotić-Došen iz Banja Luke. Na njene bankovne račune u Austriji uplaćeno je ukupno 9,5 miliona eura. Primala je uplate od firme Cjevovar (Govinda) Brčko, Kuča Dražen vl. Elektro – K.A. Ptuj, “Eleda mont” d.o.o. Ljubljana, Bereinzahlung Kredt”, Bereinzahlung gahlauszalung” i Pretios neprimicnine. Ona je dio novca podigla u gotovini i predala ga Miranu Vuku i Roku Snežiču, dok je ostatak putem prebacila na račune otvorene na fizička lica : Jernej Sotto, Darko Smid, Marko Jaklić, Andrija Tasić te firmama Excelsus d.o.o. Stobreč Split i “imperij davčnega svetovanja d.o.o. Maribor.

U istom periodu, na račun Edina Vehabovića otvoren u Austriji, uplaćeno je ukupno 1,2 miliona eura i to sa računa firmi Hidromont d.o.o. Maribor, Eleka A.S. te MDT BIO Slovenska Bistrica.

“On je novac podigao u gotovini i predao ga Miranu Vuku i Roku Snežiču”, piše u dokumentaciji koju su nam dostavili izvori iz Tužilaštva BiH.

Na ovaj i sličan način Rok Snežič i Miran Vuk su oprali oko preko 22 miliona eura. Istraga.ba će u narednim danima nastaviti objavljivati sve dokaze o pranju novca organizovane kriminalne grupe kojom su rukovodili saradnici slovenačkog premijera Janeza Janše. U sljedećem nastavku objavljujemo dokaze o poslovnim vezama Roka Snežiča sa banjalučkim kriminalcima koji su hapšeni zbog prostitucije.

Gordana Tadić zataškala kriminal: Milionske prevare Janšinih saradnika, Banjalučani u Vukovoj i Snežičevoj mreži perača novca

Iako posjeduje sve dokaze o pranju oko 47 miliona maraka i utaji preko četiri miliona maraka poreza Tužilaštvo BiH nikad nije podiglo optužnicu protiv tri bh. državljanke povezane sa Rokom Snežičem, savjetnikom slovenačkog premijera Janeza Janše, koji je prošle sedmice protjeran iz BiH. Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA u maju 2019. godine podnijela je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Dijane Đuđić, Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević i pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Od tada Tužilaštvo BiH kojom rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić nije našlo “elemente” za podizanje optužnice protiv prijavljenih niti je ikada saslušalo Roka Snežiča, osuđivanog perača novca koji je, zapravo, glavni organizator sumnjivih transakcija uglavnom obavljanih preko OTP banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megtet Rahimkulov.

Prijedorčanka Dijana Đuđić bliska je prijateljica Roka Snežiča koji je posljednjih godina intenzivirao svoje poslove u Banja Luci. Na Snežičev nagovor ona je angažovala svoje prijateljice da u Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji otvore račune preko kojih je transferisano oko 25 miliona eura novca nepoznatog porijekla. Jedan dio tog novca, objavljivali su mediji ranije, završio je na računu Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. No, to je bila samo jedna sumnjiva transakcija. Istraga.ba u posjedu je svih dokaza o ovom međunarodnom kriminalu koje Tužilaštvo BiH ne želi procesuirati.

Priča počinje u ljeto 2013. godine kada slovenački državljanin Jože Polčnik u Brčkom osniva firmu Govinda d.o.o. Za direktoricu je imenovana Jelena Sladojević. Osim nje u toj firmi niko nije bio zaposlen. U julu 2013. godine Govinda u Austriji, u Sparkasse banci, otvara račun kojim je pravo raspolaganja preneseno na Tanju Došen-Subotić koja je u tom trenutku bila i odgovorno lice u pravnom licu “Usluge odšteta” Banja Luka.

U istom perodu u Baja Luci je osnovana i kompanija “Isplata odšteta” d.o.o. Banja Luka. Osnivač je bila Lidija Zrnić, a kao odgovorno lice prijavljen je Bojan Zrnić. Međutim, u sudskom registru je tada, kao prokurista, navedeno ime – Rok Snežič.

Upravo je biznis sa isplatama odšteta bilo osnovno zanimanje Roka Snežiča, presuđivanog perača novca u Sloveniji koji je kaznu izdržavao u istoj ćeliji sa premijerom Janezom Janšom. Danas pitamo Tanju Subotić Došen da li je i njeno preduzeće osnovao Rok Snežič.

“Molim vas, ne odgovaram na pitanja novinara”, kazala nam je prije nego je prekinula vezu.

Kako god, Tanja Subotić Došen je od 1. jula 2013. godine bila ovlašteno lice za raspolaganje računom brčanske firme Govinda (koju je osnovao slovenački državljanin Jože Polčnik), a koji je otvoren u Sparkasse banci u Austriji. Ona je tim računom raspolagala do jula 2016. godine kada je taj posao formalno preuzela Jelena Sladojević. U okviru istrage Europola utvrđeno je da je na taj račun, otvoren u Austriji, od jula 2013. do aprila 2017. godine uplaćeno 15 miliona eura. Najveća uplata, ukupno 9,4 miliona eura, bila je sa računa firme “Romis” iz Slovačke. Uplate su vršene na osnovu fiktivnih faktura koje je izdalo preduzeće Govinda registrovano u Brčkom. Osnivač preduzeće Romis Slovačka je off shore kompanija Ayiaco Holdings Limited registrovana na Kipru.

Osim u ovoj firmi na Kipru, Marija Kulichova bila je odgovorno lice i u nekoliko kompanija registriranih u Slovačkoj, gdje je, također, bila registrirana i firma Romis sa čijih je računa uplaćeno 9,4 miliona eura na račun firme Govinda registriranoj u Brčkom.

Kao što se može vidjetu u ovom registru, Kulichova je bila odgovorna osoba i u pravnom licu Chalom. Zbog čega je to bitno? Naime, prema pisanju slovenačkih medija, tokom 2016. godine bivši župan Općine Zavrč Miran Vuk je svoju imovinu prenio na firmu Chalom iz Slovačke. Upravo je Miran Vuk, zajedno sa svojim bratom Romanom, bio jedan od osnivača firme RSI d.o.o. u Banja Luci.

Pogledate li u sudskom regitru ID broj, vidjet ćete da  je u pitanju  broj 440293418009. Dakle, u pitanju je ID broj Vukove kompanije RSI d.o.o. Banja Luka.

Identičan ID broj kasnije je koristila firma “Isplata odšteta” Banja Luka gdje je direktor bio – Rok Snežič, a kao osnivač se pojavljuje Bojana Zrnić.

Evidentno je, dakle, da su braća Miran i Roman Vuk u Banja Luci imali direktnu poslovnu vezu sa Rokom Snežičem, savjetnikom slovenačkog premijera Janeza Janše koji, opet, nije skrivao svoje prijateljstvo sa Miranom Vukom.

Janez Janša i Miran Vuk

Osim toga, slovenački mediji su ispred središta Janšine stranke uspjeli snimiti skupocjeni Maserati bh. registarskih oznaka. Automobil je bio registriran na Lidiju Zrnić, formalnu osnivačicu pravnog lica “Isplata odšteta” Banja Luka u kojem je direktor bio Rok Snežič, a koje ima isti ID broj kao i kompanija RSI koju su osnovali braća Miran i Roman Vuk.

automobil Lidije Zrnić ispred Janšinog SDS-a

Miran Vuk je, rekosmo, 2016. godine svoju imovinu prebacio na slovačku firmu Chalom kojom je formalno upravljala Maria Kulichova. Firma Chalom povezana je i sa kompanijom Romis Slovakia koja je uplatila 9,4 miliona eura na račun firme Govinda d.o.o. Brčko. Računima te firme, preko kojih je, računajuči i druge uplate, ukupno  prebačeno 15 mliona eura, raspolagale su Banjalučanke Tanja Subotić Došen i Jelena Sladojević. No, gdje je završio novac?

Rok Snežič i Janez Janša

Prema policijskim dokumentima, Tanja Subotić Došen je sa računa Govinde otvorenim u Austriji “posudila” sama sebi 9,6 miliona eura, dok je 1,1 milion eura podigla u kešu i tom novcu se gubi svaki trag. Jelena  Sladojević je, pak, sama sebi isplatila dobit u iznosu od 3,2 miliona eura. Osim toga, Sladojevićeva je isplatila i 15 hiljada maraka na račun Dijane Đuđić, Prijedorčanke koja se kasnije pojavljuje kao donator Janšine stranke SDS. Treba napomenuti da se firma Govinda d.o.o. Brčko do 2016. godine zvala Cjevovar d.o.o. Osnivač je, naravno, bio slovenački državljanin Jože Polčnik. Sve tri bh. državljanke imale su račune u Austriji preko kojih je novac kasnije prebacivan u Sloveniju. Na privatni račun Jelene Sladojević otvoren u Austriji uplaćeno je ukupno 4,12 miliona eura. Ovlaštenje za raspolaganje po ovom računu imala je Dijana Đuđić. Prema podacima istražnih organa, Jelena Sladojević i Dijana Đuđić novac su uvijek podizale dan nakon uplate, a u banci su tvrdile da potiče od njihovog biznisa u IT sektoru. Dijana Đuđić je račune imala i u OTP banci u Mađarskoj. Na ta četiri računa ukupno je uplaćeno 2,9 miliona eura. Novac na njene račune uplaćen je sa računa pravnih lica Varteck Bojan Savanović Szolgaltato (1,4 miliona eura), Alius Production SRO Bratislava, Bismark d.o.o. Maribor, Eleka A.S. i kompanije Rohtrech. Dio ovog novca, 450 hiljada eura, završio je na računu Janšinog SDS-a, ali je vraćen nakon što su slovenački mediji otkrili ovu uplatu. Nakon toga pokrenuta je velika međunarodna istraga o pranju novca i SIPA je u maju 2019. godine podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Jelene Sladojević, Tanje Subotić Došen i Dijane Đuđić. Od tada se ova prijava kiseli u ladici Tužilaštva BiH.

Pozadina napada u Bihaću: Povrijeđeni Majetić ranije hapšen zbog pomaganja u ubistvu, migranti ga optužili za seksualno uznemiravanje

Tri osobe marokanskog porijekla, dva muškarca i jedna djevojka, zvanično su osumnjičeni za krivično djelo ubistvo u pokušaju. Trenutno se nalaze u prostorijama MUP-a USK-a. Osumnjičeni su da su u nedjelju navečer nožem nanijeli teže tjelesne povrede Bišćaninu Hazimu Majetiću. Prema informacijama Istrage, uhapšeni migranti su kazali policijskim istražiteljima da je Majetić seksualno uznemiravao njihovu prijateljicu te da je zbog toga došlo do fizičkog obračuna. Inače, povrijeđeni Hazim Majetić je višestruki povratnik u činjenju krivičnih djela i osuđivan je zbog nasilničkog ponašanja, a ta osuda mu je izbrisana iz kaznene evidencije 2018. godine. Majetić je, prema informacijama Istrage, živio u istoj ulici gdje su boravili i uhapšeni migranti, tako da policija sumnja da su se poznavali odranije.

“Povrijeđeni Majetić je kriminalno aktivno lice”, kazali su naši sagovornici iz MUP-a USK.

Hazim Majetić je, naime, 2010. godine hapšen zajedno sa svojom majkom Razijom zbog sumnje da su njih dvoje ubili, a potom sjekirom iskasapili svoju komšinicu čiji su leš kasnije bacili u Unu. Njegova majka je osuđena, dok je Hazim Majetić oslobođen s obzirom na to da, kao srodnik, nije mogao odgovarati za prikrivanje zločina.

Rješenje o određivanju pritvora Hazimu Majetiću

Podsjećamo, pripadnicima MUP-a USK-a u nedjelju navečer je prijavljeno da je u Cazinskoj ulici u Bihaću došlo do fizičkog obračuna te da je policija na mjestu događaja zatekla jednu osobu sa ubodnom ranom u predjelu stomaka. Napad se dogodio u bihaćkom naselju Prekounje, a prema izjavama svjedoka ovoga događaja napadači su migranti koji borave u napuštenim kućama u tom bihaćkom naselju.

 

 

Proglašen osobom opasnom po nacionalnu sigurnost: Jašnin savjetnik Rok Snežič protjeran iz BiH

Slovenački biznismen i savjetnik tamošnjeg premijera Janeza Janše, u četvrtak je i formalno protjeran iz BiH, saznaje Istraga. Snežič je oko 13 sati i 30 minuta, preko Graničnog prelaza Gradiška izašao iz BiH, nakon što su ga sigurnosne agencije proglasile osobom opasnom za nacionalnu i ekonomsku sigurnost Bosne i Hercegovine.

Snežič je na teritoriju BiH ušao 26. decembra, prije nego je u sistem Granične policije BiH uneseno rješenje kojim je proglašen nepoželjnim na teritoriji BiH. Nakon što je banjalučki portal Capital objavio vijest da su ga sigurnosne agencije u BiH proglasile osobom opasnom za nacionalnu sigurnost, Snežič je novinarima kazao da se trenutno nalazi u Banja Luci. Međutim, u četvrtak ujutro o svemu je obaviještena i Služba za poslove sa strancima BiH čime su inspektori te agencije formalno dobili zadatak da pronađu Snežiča i deportuju iz države. Kako bi izbjegao “hapšenje”, Snežič se sam zaputio prema Gradišci gdje su mu službenici Granične policije saopćili da mora napustiti BiH, te da mu je od ove sedmice formalno zabranjen ulazak u državu.

Rok Snežič se u BiH predstavljao kao savjetnik aktualnog slovenačkog premijera Janeza Janše. Na slovenačkim televizijama objavljivao je pozive biznismenima da na teritoriji BiH otvaraju firme kako bi smanjili plaćanje poreza. U svojim javnim istupima je tvrdio da je BiH porezna oaza. No, Snežič se na teritoriji BiH bavio drugim, mnogo ozbiljnijim poslovima. Istraga.ba objavila je u srijedu dokumente koji dokazuju da je savjetnik slovenačkog premijera preko bh. državljanki oprao 47 miliona maraka. Novac je došao iz off shore zona, a za brojne transakcije korišteni su “privremeni” računi u Mađarskoj otvoreni, između ostalog, kod OTP Banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megdet Rahimkulov, inače jedan od biznismena povezanih sa ruskim Gazpromom. Dio tog novca je završio na računu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) u slučaju poznatom kao Dijana Đuđić. U maju prošle godine (19.5.) SIPA je Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o postojanju osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu protiv Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević, Dijane Đuđić i  pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Svi su prijavljeni zbog sumnje u pranje 47.907.830 KM. Istraga će u narednim danima objaviti brojne dokaze o Snežičevim poslovima na području Banja Luke i njegovim vezama sa osobama koje su prijavljene za pranje novca.

Janšin savjetnik postao opasnost za nacionalnu i ekonomsku sigurnost BiH: Rok Snežič preko BiH oprao oko 47 miliona maraka!

Slovenački biznismen i presuđeni perač novca Rok Snežič proglašen je osobom opasnom po nacionalnu i ekonomsku sigurnost BiH. Ovu informaciju prvobitno je objavio je banjalučki portal Capital.ba, a naknadno je za Istragu potvrđeno iz tri izvora u sigurnosnim agencijama BiH.

“Odluka kojom je Rok Snežič proglašen opasnošću po nacionalnu sigurnost formalno je dostavljena Graničnoj policiji u utorak”, kazao je jedan od sagovornika Istrage.

Neposredno nakon obajave informacije da mu je zabranjen ulazak u BiH Snežič je za Capital kazao da je bez ikakvih problema stigao u Banjaluku, a preko aplikacije Viber je novinarima tog magazina poslao i svoju lokaciju da to dokaže.

“Vijest da mi je zabranjen ulazak je čista glupost jer ne postoji osnov za tako nešto. Protiv mene se u Bosni i Hercegovini ne vodi nikakav postupak niti postoji optužnica, krivična prijava niti bilo šta slično”, smatra Snežić.

Istraga.ba pokušala je kontaktirati Snežiča na isti broj ali on nije odgovarao na naše pozive. S obzirom na to da se njegovo ime, prema informacijama Istrage, od utorka nalazi u sistemu Granične policije kao osobe nepoželjne na teritoriji BiH nije jasno kada je on došao u Banja Luku i da li su ga službenici Granične policije BiH propustili unatoč zabrani ulaska.

Rok Snežič se u BiH predstavljao kao savjetnik aktualnog slovenačkog premijera Janeza Janše. Na slovenačkim televizijama objavljivao je pozive biznismenima da na teritoriji BiH otvaraju firme kako bi smanjili plaćanje poreza. U svojim javnim istupima je tvrdio da je BiH porezna oaza. No, Snežič se na teritoriji BiH bavio drugim, mnogo ozbiljnijim poslovima. Istraga.ba objavljuje dokumente koji dokazuju da je savjetnik slovenačkom premijera preko bh. državljanki oprao skoro 50 miliona maraka. Novac je došao iz off shore zona, a za brojne transakcije korišteni su “privremeni” računi u Mađarskoj otvoreni, između ostalog, kod OTP Banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megdet Rahimkulov, inače jedan od biznismena povezanih sa ruskim Gazpromom. Dio tog novca je završio na računu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) u slučaju poznatom kao Dijana Đuđić.

Rok Snežič i Janez Janša u pozadini

U maju prošle godine (19.5.) SIPA je Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o postojanju osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu protiv Tanje Subotić Došen, Jelene Sladojević, Dijane Đuđić i  pravnog lica Govinda d.o.o. Brčko. Svi su prijavljeni zbog sumnje u pranje 47.907.830 KM. Skrivanjem ovih transakcija, Subotić-Došen, Sladojević, Đuđić i Govinda d.o.o. oštetili su entitetske budžete u BiH za oko osam miliona maraka direktnih poreza. Trećeprijavljena Dijana Đuđić, inače Banjalučanka, imala je direktne veze sa Rokom Snežičem. Upravo je ona uplatila 450 hiljada eura na račun Janšinog SDS-a, a ta je donacija vraćena nakon što su mediji objavili detalje te uplate. Snežič je prvo negirao da ima ikakve veze sa Dijanom Đuđić, ali sigurnosne agencije BiH su dokumentovale da je on nekoliko puta zajedno s njom i ostalim njenim prijateljicama prelazio preko srbijanske granice. U javnosti se kasnije pojavio i snimak na kojem se vide donatorica Đuđić i presuđeni perač novca Rok Snežič.

Bh. državljanka Dijana Đuđić, inače prosječnog imovnog stanja, je tokom 2017. godine u Mađarskoj otvorila četiri računa u OTP Banci, na koji je iz više država uplaćeno oko 2,9 miliona eura. Novac je, pored ostalog, uplaćen iz Bratislave i Maribora. Nakon što je novac legao na račun, Dijana Đuđić je podigla 246 hiljada eura u gotovini, dok je preostali novac transferisala prema računima otvorenim u Sloveniji. Osim 2,9 miliona eura uplaćenih preko mađarske banke koju vodi ruski oligarh Rahimkulov, Đuđić je primila i uplatu u iznosu od oko 490 hiljada eura. Novac je, rekosmo, transferisala na svoje račune u Sloveniji, gdje podizala gotovinski. Od ovog sumnjivog novca, Đuđić je 450 hiljada eura izdvojila za SDS Janeza Janše čiji je savjetnik “biznismen” Rok Snežič. Za većinu transakcija Dijana Đuđić je koristila notarske usluge Joža Sikošeka, čovjeka koji se pojavljivao i u dokumentima firmi registrovanih u Sloevniji, a preko kojih su pripadnici moćnog narko kartela Tito i Dino prali novac.

Većina novca je, dakle došla od nepoznatih izvora i to preko Mađarske čiji je premijer Viktor Orban javno podržao Janeza Janšu. Istraga.ba u posjedu je brojnih dokumenata o Snežičevim sumnjivim poslovima preko BiH i bh. državljana i narednim danima ćemo objaviti brojne dokaze o pranju više desetina miliona maraka koji su transferisani preko banke čiji je suvlasnik ruski oligarh Megdet Rahimkulov.

 

 

 

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...