Istrage

Nagrada slijedi: Tegeltija imenuje Dubravka Čamparu za glavnog federalnog tužioca

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija obećao je prošle sedmice, u jednom sarajevskom restoranu, državnom tužiocu Dubravku Čampari da će ga imenovati za glavnog tužioca Federacije BiH, saznaje Istraga.ba.

Sastanku je prisustvovao i Dubravkov brat Aljoša Čampara, inače federalni ministar unutrašnjih poslova čiji savjetnici uređuju portal Pressmedia na kojem je, dan nakon sastanka, prenesen veliki intervju Milana Tegeltije koji je dao Radio televiziji Republike Srpske.

Nakon sastanka braće Čampara i Milana Tegeltije, predsjednik VSTV-a je sa svojim prijateljem Muhamedom Ajanovićem, dekanom Stomatološkog fakulteta obilazio pojedine lidere političkih partija čije je sjedište u Sarajevu kako bi dobio podršku za planirano imenovanje.

Dubravko Čampara se, saznajemo, već prijavio na konkurs za glavog federalnog tužioca. Osim njega, za ovu poziciju su još konkursali državni tužilac Saša Sarajlić i federalni tužilac Munib Halilović. Intervjui s kandidatima su zakazani za petak, a sve bi trebalo biti završeno do kraja mjeseca, odnosno na narednoj sjednici VSTV-a, jer novi članovi, čijim angažmanom Tegeltija gubi većinu, na dužnost stupaju u novembru.

Već smo na Istrazi objavljivali dokaze da porodica Čampara mjesecima sarađuje sa predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom, ali i medijima bliskim HDZ-u i SNSD-u.

Kada je Vlada Republike Srpske u maju ove godine nezakonito uputila Ujedinjenim nacijama Izvještaj Republike Srpske, u poglavlju nazvanom “Političke zlouptrebe SDA i Željka Komšića”, zvaničnici RS-a su kao dokaze ponudili izjave “insajdera iz SDA” Aljoše Čampare.

izvod iz Izvještaja Vlade RS-a

Ministra Čamparu Vlada RS citira kao izvora informacije da Obavještajno sigurnosna agencija BiH sa Osmanom Mehmedagićem na čelu plasira laži o Republici Srpskoj i HDZ-u BiH. Ovaj dokument je, rekosmo, upućen Generalnoj skupštini UN-a u maju 2020. godine i u njemu se, osim OSA-e, SDA i Željka Komšića, oštri kritikuje i visoki predstavnik Valentin Inzko.

Osim ovoga, veze porodice Čampara sa Republikom Srpskom dokazuju i anonimne krivične prijave upućene protiv direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca. Već smo objavili da je savjetnica federalnog ministra Aljoše Čampare Mirela Bubalo poslala  “anonimne krivične prijave” protiv Mehmedagića i Debeveca, a nekoliko dana kasnije te je prijave u centralnom dnevniku objavila Radio televizija Republike Srpske. Prijava je kasnije objavljena i na RTRS-ovoj emisiji Pečat,  a na dokumentu je bio vidljiv “prijemni pečat” Tužilaštva BiH.

prijemni pečat Tužilaštva BiH na prijavi koju je objavio RTRS

Osim Izvještaja Vlade RS-a gdje je tretiran kao “insajder u SDA”, te “anonimne krivične prijave” koju je poslala njegova savjetnica, a objavio RTRS, Čampare su imale saradnju sa medijima u RS-u i na slučaju “državljanstvno” predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca. Tu priču je, podsjećamo, u javnost plasirao predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Nakon toga portal Pressmedia   čiji je osnivač porodica Čamparine savjetnice Mirele Bubalo objavio je protiv predsjednika Suda BiH 29 tekstova u kojima problematizira “lažni identitet” i “špansko državljanstvo”. Samo u jednom danu, 11. septembra ove godine, portal Pressmedia za kojeg službeno pištu savjetnici ministra Čampare, objavio je četiri teksta protiv Ranka Debeveca.

Nakon Dodika, Čamparin portal u kampanji protiv Debeveca

Jedan od tekstova koji su na Pressmedia.ba objavljeni o Debevecu odnosio se i na “ekskluzivne dokumente” koji dokazuju da predsjednik Suda BiH ima dvojno državljanstvo. Isti dokumenti, dan poslije objavljeni su na portalu “banjaluka.net”, poznatom po objavljivanju identiteta zaštićenog svjedoka protiv premijera RS-a Radovana Viškovića. Odmah nakon toga, sve je objavila Radio televizije Republike Srpske, koja se istovremeno pozvala na pisanje Čamparine Pressmedie i portala “banjaluka.net”.

saradnja Pressmeda.ba i RTRS-a

Uporedo s napadima na direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH (koju su Dodik i Čović nazvali neprijateljskom organizacijom), portal Pressmedia preko kojeg je Čampara plasirao čak i svoja službena sapćenja, pisao je hvalospjeve o Milanu Tegeltiji, predsjedniku VSTV-a. Štaviše, na ovom portalu čiji se novinari finansiraju iz budžeta Federacije BiH, promovisani su i twittovi predsjednika VSTV-a.

Tegeltija zvijezda Pressmedia.ba

Promovišući, očito, politiku Dodikovih kadrova, Aljoša Čampara i njegov brat su uspjeli pridobiti i naklonost predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, pa s njim, napokon, početkom oktobra sjedaju u jednom sarajevskom restoranu gdje im je, prema informacijama Istraga.ba, obećano imenovanje Dubravka Čampare na poziciju glavnog tužioca Federacije BiH. Dan nakon tog sastanka, Pressmedia je prenijela Tegeltijin intervju sa RTRS-a, kako bi dodatno učvrstili savezništvo. S obzirom na to da se Dubravko Čampara izjasnio kao “Ostali”, ne postoje ustavne smetnje za imenovanje, jer je Ustavom FBiH određeno da nijedan konstitutivni narod ne može imati više od dvije od ukupno šest nabitnijih pozicija u Federaciji. Kako su federalni premijer i predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH Bošnjaci, a predsjedavajudi Doma naroda FBiH i predsjednik Ustavog suda FBiH Hrvati, Munib Halilović je, faktički, već unaprijed isključen iz utrke. U igri je ostao samo Dubravko Čampara koji se preventivno izjasnio kao ostali, iako je njegov brat dopredsjedavajući Doma naroda FBiH iz reda Bošnjaka.

S obrizom na to da u novembru umjesto Jadranke Lokmić Misirača funkciju u VSTV-u preuzima Biljana Simeunović, a umjesto Tegeltijine miljenice Milijane Buhe Lejla Hadžić, većina za Dubravka Čamparu bi mogla biti upitna. Stoga je dogovoreno imenovanje po hitnom postupku, i to najkasnije do 24. oktobra ove godine, kada i formalno ističe mandat Milijani Buhi, čiji bi glas mogao biti odlučujući.

Dubravko Čampara je, podsjećamo, bio kandidat i za sudiju Ustavnog suda Federacije BiH, ali je SDA odlučila da ga ne podrži. Nakon toga, Aljoša Čampara je započeo proces napuštanja Stranke demokratske akcije.

 

 

 

Uznemirujući sadržaj: Hrvatski policajci brutalno pretukli migrante i ilegalno ih prebacili u BiH

Pripadnici MUP-a Hrvatske večeras su na teritoriju BiH ilegalno prebacili dvije grupe migranata među kojima je bilo žena i djece, saznaje Istraga.ba Neposredno prije prebacivanja, migranti su brutalno pretučeni. Tome svjedoče i fotografije koje su snimljene večeras na području Velike Kladuše.

“U prvoj grupi bilo je 19 osoba. Oni su na područje Velike Kladuše iz pravca Hrvatske prebačeni oko 17 sati. Tri sata kasnije na teritoriju BiH iz Hrvatske je prebačeno još 14 migranata”, kazali su nam u MUP-u USK.

 

Dio migranata je večeras je prebačen u Dom zdravlja gdje im je ukazana pomoć. Prema njihovim svjedočenjima, pretukli su ih pripadnici MUP-a Republike Hrvatske kada su ušli na teritoriju te države. Migranti su pripadnicima MUP-a USK, prema informacijama Istraga.ba, izjavili da su hrvatski policajci žene šamarali, a muškarce tukli palicama.

Ovime je nastavljena dugogodišnja praksa pripadnika MUP-a Republike Hrvatske koji su ranije čak i pucali na migrante koji su iz BiH pokušali ući u tu državu. Iako je MUP USK više puta dokumentovao nezakonito djelovanje hrvatske policije, Granična policija BiH sa Zoranom Galićem na čelu nije poduzela ništa. Oni su, naime, obavijestli institucije BiH da nisu registrovali nezakonito postupanje policije Republike Hrvatske koja svakodnevno na teritoriju BiH ilegalno prebacuje migrante. Za to vrijeme Granična policija BiH svakodnevno se hvali kako su spriječili izlazak migranata iz Bosne i Hercegovine. Posljednju u nizu tih pohvala danas je izrekao Galićev savjetnik Svevlad Hofman koji je HDZ-u bliskom portalu Klix izjavio da su pripadnici Granične policije spriječili migrante da iz BiH pređu u Srbiju.

Zbog razbojništva u blizini Sarajeva: Uhapšen bivši sirijski ratnik Almir Džinić

Bivši borac u Siriji Almir Džinić uhapšen je zbog razbojništva u naselju Srednje kod Sarajeva, saznaje Istraga.ba. Trenutno se nalazi u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.

Da je Džinić uhapšen sa još dvije osobe potvrdili su nam i u MUP-u Kantona Sarajevo. Ranije su iz MUP-a sapćili da su dvije osobe, uz prijetnju pištoljem, u ponedjeljak oko sedam sati, opljačkale benzinsku pumpu INA u Srednjem, Općina Ilijaš. Osim Džinića, prema informacijama Istrage, uhapšeni su Abaz Sadiković i Esad Hasanbašić. Svi su porijeklom iz Tešnja. Prilikom razbojništva su koristili gasni pištolj.

Almir Džinić je u avgustu 2016. godine osuđen na godinu zatvora zbog krivičnog djela organizovanje terorističke grupe. U Siriju ga je, kao maloljetnika, 2013. godine odveo njegov otac Amir Džinić, inače pripadnik vehabijske zajednice u selu Ošve kod Maglaja. Odmah po dolasku u Siriju Džinićevi sinovi Amer i tada šesnaestogodišnji Almir su upućeni na vojnu obuku u trajanju od tri tjedna, nakon čega su, kako s pretpostavlja, vjerojatno bili raspoređeni u neku od jedinica formacija islamskog frona. Prije odlaska u Siriju Almir Džinić je s porodicom živio i u Gornjoj Maoči, gdje je upoznao Nusreta Imamovića, selefijskog šejha za kojim danas tragaju sve policijske agencije na svijetu.

“U decembru 2013. godine smo otišli u Siriju. U početku sam sam bio u gradu Azazu, gdje sam držao stražu u ketibi Gorana Pavlovića prema položajima Oslobodilačke vojske Sirije”, kazao je  istražiteljima Almir Džinić.

Nakon Azaza, u januara 2014. godine je prešao u grad Haritan, gdje se družio sa drugim pripadnicima selefijskog pokreta koji su iz BiH otišli u Siriju. Kasnije je preselio u grad Mimbidž. U julu 2016. godine Džinić se vratio iz Sirije i odmah je uhapšen na sarajevskom aerodromu. Ubrzo je optužen, nakon čega je priznao krivicu.

 

Uzalud dokazi o krađama identiteta: Tužilaštvo BiH se proglasilo nenadležnim za prevare na lokalnim izborima

Tužilaštvo BiH proglasilo se nenadležnim za istraživanje izbornih prevara i krađe identiteta za predstojeće lokalne izbore. To proizilazi iz izjave koju je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić dao za BH Radio 1. On je kazao da je “praćenje regularnosti izbora u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH”.

“U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH”, kazao je Grubešić za BH Radio 1.

Pojednostavljeno, Tužilaštvo BiH neće poduzeti ništa kako bi spriječilo brojne zloupotrebe prilikom registracije birača za glasanje putem pošte, jer, smatra glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, prevare se odnose na lokalne izbore. Svoj stav državno Tužilaštvo temelji na osnovu Krivičnog zakona BiH, odnosno poglavlja koje odnosni na izborne prevare.

“Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 154 Krivičnog zakona BiH.

S obzirom na to da su lokalni izbori, a ne opći, Gordana Tadić je zaključila, a Boris Grubešić saopćio da Tužilaštvo BiH nije nadležno da istraži na koji način je oko 50 hiljada bh. državljana fiktivno prijavljeno u drugim državama za glasanje putem pošte.

Međutim, Tužilaštvo BiH, potvrdilo nam je nekoliko visokopoziocioniranih nosilaca pravosudnih funkcija, nije uzelo u obzir ključne činjenice. Centralni birački spisak je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, tj. institucije Bosne i Hercegovine. Dalje, brojnim bh. državljanima su ukradeni lični podaci, a Zakon o zaštiti ličnih podataka je državni zakon koji je u nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH koja je državna instuticija. Kriminal sa biračkim spiskovima je počinjen u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu, a bh. građani su nezakonito  prijavljivani u drugim državama.

“Sve to ima obilježje organizovanog i međunarodnog kriminala i Tužilaštvo BiH je isključivo nadležno za ta krivična djela”, kazao je za Istragu jedan od visokopozicioniranih tužilaca u BiH.

Osim ovoga, prema Zakono o Sudu BiH, državno pravosuđe je nadležno i za kriminal iz entitetskih zakona ukoliko počinjena djela štete ugledu Bosne i Hercegovine.

“Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”, navedno je u članu 7 Zakona o Sudu BiH.

Ali bez obzira na sve to Tužilaštvo BiH smatra da nije nadležno da istražuje kako su bh. državljani fiktivno prijavljivani u drugim državama, te kako im je pokraden identitet. Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH proslijedila je još početkom septembra Tužilaštvu BiH dokaze o zlouptrebama prilikom prijava za glasanje iz inostranstva. Nekoliko puta su članovi CIK-a pokušavali da organizuju sastanak sa glavnom državnom tužiteljicom, ali Gordana Tadić se nije odazvala.

Objavljujemo dokaze o vezama Olega Čavke i Nasera Keljmendija: “Reci N.K. Ilidža da dođe do mene”

Državni tužilac Oleg Čavka održavao je stalne i prijateljske kontakte sa Naserom Keljmendijem, presuđenim narko bossom i osobom sa crne liste SAD-a,koji se ove sedmice vratio u BiH, nakon što je izdržao šestogodišnju kaznu na Kosovu. Čavkine  veze sa Keljmendijem zabilježene su još 2011. godine tokom operacije Obavještajno sigurnosne agencije BiH sa Almirom Džuvom na čelu. Tada su, naime, sigurnosne agencije BiH pratile Keljmendija i sarajevskog ugostitelja Enesa Ribića poznatog po nadimku Eno Rič, vlasnika kafane u centru Sarajeva u kojoj je stalno boravio državni tužilac Oleg Čavka. Upravo je Ribić bio Čavkin kurir koji je prenosio poruke narko bossu Naseru Keljmendiju, ali i drugim kriminalcima koje je “obrađivao” tužilac Čavka. Prvi zabilježeni relevantni razgovor vođen je 24. marta 2011. godine. U 9 sati i 35 minuta Ribića poziva državni tužilac Oleg Čavka.

Čavka: Šta ima?

Ribić: Svašta ima, spominjemo te, sjedimo, eto

Oleg Čavka: Ej, možeš li doći do nogometnog kluba na Ilidži

Ribić: Kojeg?

Čavka: NK Ilidža

Ribić: A đe je to, mislim, zar nije to Igman. Odakle NK Ilidža?

Čavka: Kod Casa Grandea

Ribić: Kod Casa Grandea NK Ilidža? A šta da radim tamo?

Čavka: Da dođe Klub do Tužilaštva do mene u ponedjeljak ili petak

Ribić: Sljedeće sedmice?

Čavka: Ja

Ribić: Pa, zar postoji NK Ilidža, ba?

Čavka: Jesi glup

Ribić: Aaaa, skontao, čovječe, bolan. U koliko sati?

Čavka: Tamo 9-10

Ribić: Izjutra 9-10

Čavka: Ja

Ribić: Znači, u ponedjeljak ili petak

Čavka: Da. On ipak treba da svjedoči

Ribić: Dobro, drug moj. Doći ćemo skupa

Čavka: Ne, ne

Ribić: Neću ja ulaziti, nema problema

Čavka: To je to

Ribić: Nikakav, lafe, problem. Moram ti potvrditi, jel de?

Čavka: Ja. Može s Kočom ako hoće

Ribić: Aha

Čavka: On mi je svjedok ono što smo pričali kad je sa mnom razgovarao ovdje.

Ribić: Aha. Ma, ja, i onaj drugi svjedok je isto tako u tom predmetu SK.

Čavka: Isto. Ono što smo pričali u onoj mjeri kako smo dogovorili. Eto, samo oko svadbe one.

Ribić: Ma, ja

Pola sata nakon ovog razgovora Eno Rič poziva Nasera Keljmendija.

Ribić: Čuo sam se sa onim prijateljem dolje što smo bili kod njega, pa kaže da se vidimo ti i ja danas da kafu popijemo

Keljmendi: Može

Ribić: Kad ćeš ti, u koliko?

Keljmendi: Kad ti hoćeš, gdje hoćeš. Samo reci, tu sam

Ribić: Đe tebi odgovara?

Keljmendi: U pola dvanest kod Fadila

Odmah nakon što je dogovorio susret s Keljmendijem, Enes Ribić šalje Olegu Čavki SMS: „Čuo sam se, vidjet ću se s njim danas u pola 12, pa ću ti javiti kad će, a naravno i da l će on sam ili sa onim ili sa mnom, s tim što ja neću niti ulaziti, niti se pojavljivati. Ok?”

Čavka odgovara sa „Ok“.

Istog dana oko podne Enes Ribić se nalazi sa Naserom Keljmendijem. Olegu Čavki ponovo šalje SMS: „Lafe, mi smo skupa. Pita on kako tebi odgovara da dođe. Sam bi on, da nema nikoga. Da svakako malo porazgovarate, a odgovara mu u ponedjeljak u 10 h. Uglavnom, kako ti kažeš. Odgovori mi ok“

Desetak minuta poslije, odnosno u 12 sati i 6 minuta tog 24. marta 2011. godine Čavka odgovara Enesu Ribiću.

„Ok. Ponedjeljak, 10 kod mene“.

Istraga.ba saznaje da je na tom sastanku Oleg Čavka sa Naserom Keljmendijem „usaglašavao“ njegovo svjedočenje protiv Zijada Turkovića, vođe druge mafijaške skupine koja je bila u sukobu sa Keljmendijevim klanom. Godinu kasnije Naser Keljmendi će se u sudnici Suda BiH pojaviti kao svjedog Tužilaštva BiH u predmetu protiv Zijada Turkovića. Keljmendi je svjedočio o tome kako ga je Turkovićeva kriminalna skupina pokušala ubiti dok je bio na svadbi svoga sina Elvisa. Na tom ročištu Tužilaštvo BiH je zastupao Oleg Čavka.

Keljmendi svjedoči protiv Turkovića

Peti je dan jula 2011. godine. Naser Keljmendi u 21 sat i 36 minuta poziva Enesa Ribića i predlaže mu da popiju kafu.

Keljmendi: Samo da ti kažem, uzeo sam ti ja ono, kod mene ti je, pa ako hoćeš naleti sada, ako hoćeš ujutro kad ti odgovara.

Ribić: Pa, ja konto, mogu sad kafu da popijemo.

Keljmendi: Hajde, a znaš đe sam ti. U Sobranju, ondje kod policijske stanice stare, onaj parking iza. Kafić Sobranje se zove.

Ribić: Ok. Naći ću

Sat i po kasnije, Ribića poziva državni tužilac Oleg Čavka.

Čavka: Šta radiš, đe si to?

Ribić: Bogami, ja na Ilidži. Kafić na Ilidži.

Čavka: Kakav?

Ribić: Fin, pravo

Čavka: Ti se pravo navadio dolje. S kim si?

Ribić: S prijateljem našim

Čavka: Aha, dobro. Hajde, ništa. Prolazio ti ja pored kafane

Ribić: Pa, imaš li u planu naletiti ovamo?

Čavka: Nisam, nisam. Samo prolazio.

Ribić: Trebao si mi prije javiti

Čavka: Vidimo se

Državni tužilac Oleg Čavka je, podsjećamo, uvijek zaduživao predmete protiv Nasera Keljmendija. U svojstvu kantonalnog tužioca Čavka je „istraživao“ na koji način je kosovski biznismen Naser Keljmendi stekao bh. državljanstvo. U septembru 2007. godine Čavka je, opet u svojstvu kantonalnog tužioca, ispitivao Keljmendija u vezi sa ubistvom sarajevskog kriminalca Ramiza Delalića Ćele. No, unatoč brojnim „istragama“, Keljmendi nikad nije optužen za bilo koje krivično djelo pred bh. pravosuđem. Nakon što je unaprijeđen za državnog tužioca, Čavka je počeo istrage protiv klanova koji su bili u sukobu sa Naserom Keljmendijem, a ovaj narko boss mu postaje svojedok optužbi. Istodobno, državni tužilac Božo Mihajlović otvarta istragu protiv Keljmendija zbog sumnje da je organizovao i platio ubistvo Ramiza Delalića Ćele. No, potom slijedi obrat. Državni tužilac Božo Mihajlović je suspendovan zbog optužbi da je zloupotrijebio položaj. Ključni svjedok protiv njega postaje tužilac – Oleg Čavka. Zbog suspenzije tužioca Mihajlovića, Gordana Tadić je sve njegove predmete presignirala drugim tužiocima. Predmet protiv Keljmendija preuzeo je tužilac – Oleg Čavka. Istraga protiv osumnjičenih u tom predmetu ubrzo je obustavljena. I Naser Keljmendi se u BiH ove sedmice vratio kao slobodni građanin.

Povratak narko bossa: Naser Keljmendi se vratio u BiH

Narko boss Naser Keljmendi vratio se u Bosnu i Hercegovinu, saznaje Istraga.ba. Keljmendi je na teritoriju BiH ušao u ponedjeljak, preko graničnog prijelaza u blizini Zvornika.

“Stig’o Babuka“, pohvalio se na svom Facebook profilu Ilber Rustemi, dugogodišnji prijatelj porodice Keljmendi.

Protiv Nasera Keljmendija u BiH se više ne vodi nikakva istraga, jer su odlukom državnog tužioca Olega Čavke svi predmeti u kojima se pominjao ovaj kosovski „biznismen“ arhivirani. Posljednji put Keljmendi je na teritoriji BiH boravio sredinom 2012. godine. Upravo te godine, 1. juna, američki predsjednik Barack Obama potpisao je odluku kojom je Naser Keljmendi stavljen na crnu listu SAD-a i to zbog veza sa narko biznisom.

„Naser Keljmendi se duže od 35 godina bavio kriminalnim poslovima kao vođa kriminalne porodice na Balkanu, s mrežom suradnika širom Europe. Kriminalna organizacija Nasera Keljmendija upravlja mrežom distribucije droge koja se proteže od Afganistana, preko Turske do Europe, prvenstveno radi  prodaje heroina, ali i zbog trgovine kokainom i ekstazijem. Naser Kelmendi i njegova organizacija također su osumnjičeni za pranje novca“, navedele su američke vlasti.

Keljmendi je, rekosmo, 2012. godine živio u BiH. No, kada su pripadnici SIPA-e 12. septembra te godine započeli akciju kodnog  naziva Lutka, on nije pronađen u svom ilidžanskom hotelu Casa Grande, gdje je živio prethodnih godina. Policijske agencije su sumnjale da mu je dojavljeno za akciju, a Obavještajno sigurnosna agencija BiH tada sa Almirom Džuvom na čelu zabilježila da je Keljmendi imao privatne kontakte sa državnim tužiocem Olegom Čavkom.

Tužilaštvo BiH sumnjičilo je Nasera Keljmendija za organizirani kriminal, trgovinu heroinom i ubistvo sarajevskog kriminalca Ramiza Delalića Ćele, počinjeno u 27. juna 2007. godine. Nakon neuspješne potrage u BiH, za njim je 2012. godine raspisana međunarodna potjernica.

„Kosovska policija uhapsila je u Prištini Nasera Keljmendija”, glasila je vijest objavljena 6. maja 2013. godine.

Istragu protiv Keljmendija tada je preuzeo EULEX i određen mu je jednomjesečni pritvor. U kosovskoj optužnici koja je podignuta protiv njega navedeno je da se sumnja da je Keljmendi naručio ubistvo Ramiza Delalića Ćele, te da se bavio krijumčarenjem heroina. Suđenje mu je počelo u januaru 2015. godine.

obrazloženje odluke američkih vlasti

Iste godine, 24. marta, američke vlasti su na crnu listu stavile i četvero djece Nasera Keljmendija. Elvis, Besnik, Liridon i Donata Keljmendi su označeni kao organizatori poslova sa drogom, nakon što je vođa kriminalne organizacije pritvoren. Istom odlukom su na crnu listu stavljene i Keljmendijeve firme u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu.

U februaru 2018. godine, Osnovni sud u Prištini osudio je Nasera Keljmendija  na šest godina zatvora zbog trgovine drogom, ali ga je oslobodio optužbi za naručivanje ubistva Ramiza Delalića Ćele. U avgustu iste godine, Keljmendi je pušten iz pritvora. Istovremeno, protiv njega je u Tužilaštvu BiH vođeno nekoliko istraga, među kojima i ona  zbog naručivanja ubistva Ramiza Delalića Ćele. No, odlukom državnog tužioca Olega Čavke svi predmeti su zatvoreni.

Prikrivanje kriminala u režiji Agencije za lične podatke: CIK-u naloženo da „ukloni“ spisak birača za glasanje iz inostranstva

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH naložila je Centralnoj izbornoj komisiji BiH uklanjanje spiska birača za glasanje iz inostranstva, saznaje Istraga.ba.

“Zabranjuje se Centralnoj izbornoj komisiji BiH da na službenoj web stranici objavljuje lične podatke registrovanih birača, upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Nalaže se CIK-u da sa službene stranice ukloni objavljene lične podatke registrovanih birača, upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. CIK je dužan bez odlaganja izvršiti upravnu mjeru”, navedeno je u Rješenju koje je danas dostavljeno Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka

Rješenje je potpisao Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka kojem je nedavno istekao mandat, a koji se sada bori za poziciju zamjenika direktora te Agencije.

Rješenje o zabrani objavi spiska izdato je nakon provedenog postupka kojeg je Agencije pokrenula “po službenoj dužnosti”. Podsjećamo, CIK je početkom prošle sedmice, kako bi spriječio zloupotrebe sa prijavama za glasanje iz inostranstva, odlučio objaviti spisak preko 100 hiljada bh. državljana koji su se prijavili za glasanje putem pošte. CIK nije objavio matične brojeve navedenih osoba, a navedene su samo države iz kojih bi prijavljeni trebali glasati. Nakon objave tog spiska, otkrivene su brojne zloupotrebe prilikom prijava za glasanje iz inostranstva, koje dokazuju da je brojnim bh. državljanima ukraden identitet. Međutim, iako je CIK o svemu obavijestio Tužilaštvo BiH istraga nikad nije pokrenuta. Umjesto toga, Agencija za zaštitu ličnih podataka sa Petrom Kovačevićem na čelu naložila je CIK-u uklanjanje spiska koji je brojnim bh. građanima pomogao da otkriju da ih je neko nezakonito prijavio za glasanje iz inostranstva.

Podsjećamo, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević bio je jedan od direktora državnih agencija koji su se u februaru odazvali “svesrpskom sastanku” u Istočnom Sarajevu kojeg je organizovao Milorad Dodik. Kovačević je nakon tog sastanka primio i pismo upozorenja od međunarodnih zvaničnika u BiH koji su konstatovali da je odlaskom na sastanak sa Dodikom narušio nezavisnost te Agencije.

Masovna krađa ličnih podataka bh. državljana: CIK prijavio kriminal, Gordana Tadić šuti

Centralna izborna komisija BiH dostavila je Tužilaštvu BiH dokumentaciju koja dokazuje da je bosanskohercegovačkim državljanima ukraden identitet prilikom prijava za glasanje iz inostranstva, ali ova institucija uopće nije reagirala, saznaje Istraga.ba.

“Službena prijava dostavljena je početkom septembra. Tražili smo i sastanak sa predstavnicima Tužilaštva BiH. Naši službenici su nekliko puta urgirali za sastanak, ali do danas nema nikakve reakcije”, kazao je za Istraga.ba jedan od članova Centralne izborne komisije BiH.

Ranije smo objavili da je najmanje 200 mrtvih prijavljeno za glasanje iz inostranstva, te da je oko 30 hiljada bh. državljana “fiktivno” prijavljeno na adresama u Srbiji i Hrvatskoj. Da bi se osoba prijavila za glasanje putem pošte, potrebno je da popuni obrazac PRP2 u okviru kojeg je nužno popuniti rubrike – jedinstveni matični broj, broj ličnog dokumenta, kao i kopija ličnog dokumenta.

za registraciju potrebni lični podaci

Dakle, svi oni koji su fiktivno prijavljivali bh. državljane morali su imati njihove lične podatke. CIK je tužilaštvu BiH dostavio desetine takvih slučajeva, ali glavna državna tužiteljica Gordana Tadić se nije oglasila.

Istovremeno, Tužilaštvo Brčko distrikta sa Zekerijahom Mujkanovićem na čelu provelo je istragu protiv osoba koje su zloupotrijebile svoj položaj u vezi sa fiktivnim prijavljivanjem za glasanje u inostranstvu i početkom ove sedmice su u Distriktu uhapšene tri osobe.

“Do sada smo uhapsili tri osobe i nastavljamo raditi”, kazao je za Istraga.ba glavni tužilac iz Distrikta Zekerijah Mujkanović.

Jedan od uhapšenih u Brčkom je Pejo Mendeš, zastupnik HSS-a u Skupštini Brčko distrikta.

“Nastavit ćemo sa provjerama koje se odnose na Distrikt. Naši tužioci su danas u CIK-u”, istakao je Mujkanović.

I u Centralnoj izbornoj komisiji BiH kao pozitivan primjer navode Tužilaštvo Brčko distrikta.

“U stalnom kontaktu su sa CIK-om i tražili su od nas dokumente koje smo im dostavili. Za razliku od njih, Tužilaštvo BiH ne odovara na naše pozive”, kazano nam je u CIK-u.

Gordana Tadić godinama ignoriše izborni kriminal u koji su bili umiješani kadrovi SNSD-a i HDZ-a i njihovi koalicijski partneri. Recimo, nestanak papira iz CIK-a nikad nije istražen do kraja. Nadalje, zloupotrebe prilikom dodjeljivanje tendera za štampanje listića u Laktašima i Banja Luci također nisu istražene. Također, Gordana Tadić nije “formirala predmet” protiv Nenada Stevandića zbog videospota njegove stranke kojim se raspiruje međunacionalna mržnja. Ali zato je tražila raspisivanje Interpolove potjernice protiv Sulejmena Zuke koji je napravio fotomontažu Gordane Tadić kojom je “raspirivao međunacionalnu mržnju”

 

 

(VIDEO) Tamna strana izbora: Hiljade birača fiktivno prijavljeno u Srbiji

Ako je suditi po spisku Centralne izborne komisije BiH, novosadski Bulevar Oslobođenja bi se mogao preimenovati u vlaseničko-šekovačku ulicu. U šest ulaza “živi” pedesetak državljana BiH prijavljenih za glasanje putem pošte za predstojeće lokalne izbore.

Na broju 22 Bulevara Oslobođenja u Novom Sadu prijavljeno deset Vlaseničana i dvoje birača iz Šekovića. Milja Mihajlović iz Vlasenice CIK-u je prijavila da će glasati iz stana Milje Mihajlović iz Novog Sada. I to na adrese Bulevar oslobođenja 22. Stišćemo dugme pored predimena Mihajlović. S druge strane dopire ženski glas.

“Jeste li Vi Mihajlović”, pitamo.

Gospođa odgovara potvrdno, pa nastavljamo dalje.

“Milja”, zapitkujemo.

“Desanka. Ja sam Mihajlović Desanka”, odgovara gospođa.

“A imate li veze s Bosnom”, ponavljamo pitanje kako bismo utvrdili gradivo.

“Ne, ne”, kaže Desanka Mihajlović.

Milja Mihajlović, dakle, ne živi na ovoj adresi. I njen prezimenjak Stanko je nepoznat okolnim stanarima. Bojan Kikić iz Šekovića također je nepoznat. Prezimena Garić koje “prima poštu” za Vlaseničane Zdenka i Zlatka Garića uopće nema na popisu stanara na broju 22. Uglavnom, niko ne poznaje nijedno od 12 bh. državljana koji su prijavljeni da glasaju sa ove adrese.

spisak fiktivnih birača u Novom Sadu

Stoga idemo dalje. Na broju 24 Bulevara Oslobođenja u Novom Sadu trebalo bi biti nastanjeno šestoro bh. državljana. Ipred susrećemo predsjednika kućnog savjeta. Čitamo mu po spisku.

“Da li je ovdje ikad živio Milenko Marjanović”?

“Ne”

“Ivan Marković”?

“Ne”

“Milan Marković”

“Ne”

“Milenko Milić”

“Ne”

“Sandra Kojić”

“Ne”

“Je li bio Korać Tomislav”

“Ne”

Ali si oni su prijavljeni na ovoj adresi i njihova imena se nalaze na “revidiranom” spisku Centralne izborne komisije BiH. I svi bi trebali za opštine Šekovići i Vlasenica glasati putem pošte.

“revidirani” birački spisak

Možemo ići dalje. Na broju 32 je prijavljeno osam birača. Njihovi “formalni” susjedi za njih nikad nisu čuli, niti su ih ikad vidjeli. Tu su prijavljeni Cvijeta Kovačević iz Vlasenice, Rajka Gavrilović iz Šekovića, Ivan Starčević iz Šekovića, Ljubomir Kovačević iz vlasenice, Maja Sprečaković iz Šekovića, Svjetlana i Rade Prhić iz Vlasenice, i njihov sugrađanin Siniša Kovačević. Sedmoro bh. državljana iz Vlasenice i Šekovića uzet će učešće na izborima sa broju 44 novosadskog Bulevara Oslobođenja. To su Borislav Bojanić, Brankica Stanić, Budimir Sokić, Mira Sokić, Radica Erčević, Branka Stanić i Sveto Lazić. I na broju 56 će se glasati na predstojećim lokalnim izborima. Andrija Matić, Larisa Lukić, Milosav Stupar, Novka Bojanović, Radoje Urošević, Radojka Stupar, Sreten Pavlović, Velinmka Stupar i Zoran Veselinović prijavljeni za za glasanje sa ove adrese. No, te fiktivne stanovnike Bulevara Oslobođenja niko ne poznaje. Prema spisku Centralne izborne komisije BiH, 1020 Vlaseničana se prijavilo za glasanje putem pošte. Većina ih je prijavljena u Srbiji. Očito, fiktivno.

(VIDEO) Traženi birač je nedostupan: U srbijanskim mesnicama prijavljivani glasači za izbore u BiH

Prateći google mapu završio sam ravno u mjesnom groblju. Ali koji minut kasnije će se ispostaviti da to, ipak, nije adresa Drinska 6 u srbijanskim Badovincima, na desnoj obali Drine. Malo lutanja i raspitivanja dovelo me do “Naše kuće mesa” u centru ovog naselja. Na zaključanim ulaznim vratima je pisalo “Drinska 6″. Tu bi trebala prebivati četiri člana bijeljinske porodice Beganović. Halil, Latifa, Mirsad i Sead, prema spisku Centralne izborne komisije BiH, prijavljeni su za glasanje putem pošte. Naznačeno je da će glasati iz Srbije, izborni materijal bi trebali primiti na adresi Drinska 6 u Badovincima. Tu su još, za glasanje iz dijaspore, prijavljeni Sabina i Davor Drinić, zatim Aleksandar Perić, Čedomir Spasojević, Sabrija Hokić i Šaćir Omerović. Poštu bi u njihovo ime trebale porimiti dvije Gordane, jedna Mašić, a druga Tovilović.

 

spisak birača iz mesnice

“Gordana Tovilović je vlasnica mesnice. Tu je Drinska 6”, kaže nam njen komšija i poziva telefonom poduzetnicu iz Badinovaca.

Ukazuje se, upotom, crveni automobil na kojem piše “Naša kuća mesa”. To bi trebala biti Gordana Tovilović. Razgovor se odvija kroz otvoreni prozor njenog automobila.

“Čekaj, čekaj, čekaj. Ono za biralište. Jeste”, odgovara Tovilovićeva na moje pitanje da li se neko prijavio za glasanje u njenoj mesnici.

Imena birača iz Bosne – ne zna. Ni imena onih ljudi iz BiH koji su tražili njenu adresu se ne sjeća. Dolazili su jedan muškarac i jedna žena i rekli joj da će dobiti poštu koju će primiti ona i njena radnica u mesnici Gordana Mašić.

“Dobro, ali kako su se ovi Bošnjaci prijavili”, pitam vlasnicu mesnice.

“Šta ja znam kako su se oni prijavili. Možda je neko uzeo naše ime I prezime”, odgovara Gordana.

“Ali niko ne živi u mesnici”, konstatujem.

“Pa, ne živim ni ja u mesnici”, zaključuje Gordana Tovilović.

Ponovo gledam spisak Centralne izborne komisije BiH. Dvanaest bh. državljana iz Bijeljine prijavilo je da će glasati sa adrese Drinska 6 u Badinovcima. Na tom mjestu je mesnica čija se vlasnica malo čega sjeća.

Nešto ranije, bh. državljane sam tražio u Donjem Dobriću kod Loznice. Njih 55 se prijavilo da će glasati sa adrese Donji Dobrić b.b.

spisak birača iz Donjeg Dobrića

Pred mjesnom trgovinom se raspitujem za imena prijavljenih. Kod Velimira Alimpića u kući su prijavljeni Željka Ćuskić, Živko Đokić i Žarko Urošević. Svi će glasati putem pošte za lokalne vlasti u Bijeljini.

“Ma, taj je umro, moj ujak, prije deset godina. Nema tamo nikoga. Korov samo”, kaže biciklista parkiran ispred trgovine.

Čitamo redom imena sa spiska. Nepoznati ljudi na nepoznatim adresama. Nemanja Pavlović je vlasnik kafane. Zatičemo ga s prijateljem. Dajemo spisak da pronađe svoje ime i imena onih što će glasati iz njegove kafane.

“Nemoj snimati”, upozorava Nemanja.

Nemanja traži svoje fiktivne podstanare na spisku birača

Potom potvrđuje da kod njega niko nije prijavljen, niti će od njega iko glasati na izborima u Bosni. Međutim, na spisku Centralne izborne komisije BiH je navedeno da će baš s te adrese glasati Cvijetko Gavrić i Borislav Gligorić. I oni su iz Bijeljine. Na spisku fiktivnih birača u Donjem Dobriću je preko 50 Bijeljinaca. I dva Brčaka. Petar Petrović iz Brčkog je prijavljen kod Petra Petrovića iz Donjeg Dobrića

“Nema Petra Petrovića”, usaglašeno će radnica u trgovini i biciklista.

Uglavnom, skoro svako ime koje smo zajednički pročitali – nepoznato je mještanima ovog sela. A ako je i bilo poznatih – sigurno nemaju podstanare iz Bosne.

O čemu se radi, najbolje ilustrije priča Almira Hećimovića iz Šamca. Njegov djed Alija, rođen je 1922. godine. Trenutno je smješten u staračkom domu u tom gradu.

“Djed je prijavljen na adresu Drenje bb, Kruševica, Lazarevac, Srbija”, napisao nam je Almir Hećimović koji je pokušao uložiti žalbu CIK-u na ovu lažnu prijavu. No, rok žalbi je istekao. Alija Hećimović će glasati iz Lazarevca, u kojem, za skoro stoljeće svog života, nikad nije bio.

NAJČITANIJI ČLANCI

Istraga objavljuje materijalne dokaze i fotografije: Čamparina savjetnica poslala anonimnu prijavu...

“Dobro vam veče. U večerašnjem dnevniku gledajte: kako SDA preko Obavještajno bezbjednosne agencije prisluškuje svoje neistomišljenike. RTRS u posjedu krivične prijave protiv direktora OBA-e...