Istrage

Ugrožen jedan od najkompleksnijih objekata na Koridoru Vc: Napukao most Počitelj

Napukao je most Počitelj. Na jednom od spojeva najdužeg mosta na Koridoru Vc pojavilo se nekoliko pukotina, saznaje Istraga.ba.

Informaciju za naš portal potvrdio je i direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Denis Lasić.

“Još nisam dobio zvaničan izvještaj. Čekamo da struka uradi svoj posao. Nadam se da će to biti moguće sanirati”, kazao je Lasić za Istraga.ba.

Kontaktirali smo i Ismeta Hajduka, doktora građevine koji je bio revident ovoj projekta.

“Nemojte mene pitati ništa. Ne mogu Vam ništa reći”.

No, fotografije koje je dobila Istraga.ba pokazuju da je na mjestu gdje su se pojavile pukotine postavljena skela koja dijelom pokriva razmjere štete na mostu.

Prema informacijama Istrage, pukotine su se pojavile na donjoj ploči između stubova S3 i S4. Most je pukao prije petnaestak dana prilikom naprezanja kablova. Na mjestu pukotine je postavljena krletka.

Podsjetimo, prije tačno 30 dana (6.jula 2023.), iz JP Autoceste je saopćeno da je završnim spajanjem rasponske konstrukcije u poljima 6 i 7 spojen je most Počitelj. Visinom od preko 100 metara i dužinom od skoro jedan kilometar, most Počitelj je jedan od najviših mostova u regionu što ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru 5c.

Prema zvaničnom saopćenju JP Autoceste, most Počitelj je projektovan kao kontinuirani prednapeti gredni most s glavnim rasponom od 147 m, promjenjivog sandučastog poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza, te stubovima monolitno povezanim s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodno konzolnom gradnjom.

Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 m3 betona, 9.000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje, dok će u narednom periodu biti ugrađeno i 20.000 m2 asfalta i hidroizolacije.

Izvođač radova na mostu koji se nalazi nedaleko od naselja Počitelj po kojem je i dobio ime je konzorcij koji čine: Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina).

Izgradnja mosta Počitelj, mosta kojim se premoštava magistralna cesta M-17, rijeka Neretva i željezničku pruga Sarajevo – Ploče, finansira se iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Počitelj je 28.114.889,53 eura bez PDV-a.

Prije pojavljivanja pukotina, bilo je planirano da most bude završen ove jeseni.

Ugovor o izgradnji mosta Počitelj sa Kinezima i Azerbejdžancima je 2019. godine potpisao bivši direktor Autocesta Adnan Terzić.

“Na ovoj dionici imamo most Počitelj koji je najreprezentativniji u smislu izgleda, veličine i same konstrukcije na cijelom koridoru, isključujući tunel Prenj, i nadam se da ćemo s izvođačima uspostaviti dinamiku koja će podrazumijevati hitan ulazak u posao, i u rokovima, i po kvaliteti završetak radova”, kazao je tada Adnan Terzić.

Sve o sukobima u NiP-u: Konaković se okreće Zvizdiću i Čamparama kako bi oslabio ulogu Kemala Ademovića!

U četvrtak oko podne, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković ušao je u zgradu FUP-a. Istovremeno, u istu je zgradu ušao i državni tužilac Dubravko Čampara. Službeno, Konaković je bio u OSA-i, a Čampara u FUP-u. No, Konaković posljednjih sedmica svoje postupke intenzivno koordinira sa porodicom Čampara. Razlog – nezadovoljstvo politikom koju provodi prvi zamjenik predsjednika Naroda i Pravde Kemal Ademović.

Već smo pisali da u NiP-u već dugo tinja sukob između grupacije okupljene oko prvog zamjenika Kemala Ademovića i članova NiP-a okupljenih oko drugog zamjenika predsjednika Stranke Denisa Zvizdića. Predsjednik NIP-a uspijevao je sve do sada držati po kontrolom ovaj sukob, ali nakon što je Općinska organizacija NiP-a Centar pokrenula pitanje smjene načelnika Općine Centar Srđana Mandića (Naša stranka), Konaković se okrenuo Zvizdiću i Čamparama. Na Konakovićevoj strani, odnosno n strani Čampara i Zvizdića u ovom je trenutku načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur, dok predsjednik Kantonalnog odbora NiP-a Elvedin Okerić pripada stranačkoj strukturi Kemala Ademovića.

Kemal Ademović i Elvedin Okerić

Sve je krenulo zbog sigurnosnog sektora. Zvizdićeva struktura kojoj pripadaju njegovi rođaci Čampara (Aljoša i Dubravko) uspjela je dobiti samo pozicije u FUP-u. Sva druga mjesta u sigurnosnom sektoru su izgubili.

Sukob oko OSA-e: Ademović pobijedio Čampare

Sve je počelo sa izborom direktora OSA-e. Aljoša Čampara i njegova stranačka struktura namjeravala je na poziciju prvog čovjeka Obavještajno-sigurnosne agencije postaviti Mirsada Crnovršanina, dugogodišnjeg stručnog saradnika državnog tužioca Dubravka Čampare koji je u međuvremenu osnovao advokatsku kancelariju u kojoj zajedno radi sa Dubravkovom suprugom Maidom Čampara. No, Ademović je uspio pobijediti Zvizdića i Čamparu pa je za direktora OSA-e imenovan Almir Džuvo.

“Džuvo nije prijedlog nijedne strane za direktora OSA-e i nije opcija”, rekao je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković 13. januara ove godine.

Dva mjeseca kasnije, Džuvo je imenovan za direktora.

Bitka za DKPT – Ademović pobijedio Čampare

Slična situacija je bila i sa imenovanjem direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Zvizdići i Čampare su na poziciju direktora namjeravali instalirati Mustafu Selmanovića, kućnog prijatelja porodice Čampara. Ademović je ovu poziciju ranije obećao tadašnjem šefu Specijalne jedinice SIPA-e Enesu Kariću. Čampare su preko HDZ-a pokušale opstruirati Karićevo imenovanje, ali je, na kraju, za direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela imenovan – Enes Karić. Selmanović je ostao šef Specijalne jedinice Federalne uprave policije gdje su Čampare uspjele za v.d. direktora instalirati Vahidina Munjića.

Bitka za MUP KS: Ademović pobijedio Čampare

Treća unutarstranačka bitka između Čampara i Kemala Ademovića vođena je za poziciju komesara MUP-a Kantona Sarajevo.

Koristeći svoj utjecaj u Tužilaštvu BiH. Dubravko Čampara je uspio isposlovati da Sky materijali budu u nadležnosti MUP-a Kantona Sarajevo, odnosno u nadležnosti Uprave policije KS kojom je rukovodio Nusret Selimović. Zbog svojih veza sa Čamparama i njihovim kontaktima u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, Selimović je čak proglašen i herojem mjeseca Ambasade SAD-a. Međutim, stranačke strukture okupljene oko Kemala Ademovića su pokrenule proces smjene komesara Selimovića. Nezavisni odbor Skupštine KS kojom rukovodi Ademovićev kadar Elvedin Okerić je početkom marta negativnom ocjenom ocijenio rad komesara Selimovića i vrlo brzo je pokrenut proces njegove smjene.

Nusret Selimović, Nermin Muzur i Aljoša Čampara

“Uprava policije KS koju predvodi Nusret Selimović u protekle tri godine nije odgovorila na ključne zadatke”, izjavio je 30. januara ove godine predsjednik Skupštine KS Elvedin Okerić, inače kadar Kemala Ademovića.

Svjestan da je izgubio podršku dijela NiP-a Selimović je zatražio razrješenje, što je, na kraju, Vlada Kantona Sarajevo i učinila. Za komesara imenovan je Fatmir Hajdarević, koji je ranije bio šef kabineta bivšeg komesara Vahida Ćosića. Ćosić je, podsjećamo, bio kadar blizak porodici Čampara, ali su dobri odnosi narušeni zbog slučaja Dženan Memić. Na kraju je upravo Dubravko Čampara otvorio istragu protiv bivšeg komesara Čosića.

Sastanak u Konjicu: Zvizdić nije pozvan

Posljednjeg dana juna ove godine u Konjicu su lideri Trojke održali sastanak sa predsjednicima SNSD-a i HDZ-a, Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Delegaciju NiP-a predvodio je predsjednik stranke Elmedin Konaković, dok članovi stranačke delegacije bili Kemal Ademović i Mia Karamehić-Abazović.

Delegacija NiP-a u Konjicu: Nema mjesta za Zvizdića

Iako je član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na sastanak na kojem se govorilo o državnim pitanjima nije pozvan Denis Zvizdić, što je dodatno ojačalo nezadovoljstvo Zvizdićeve strukture. Konaković je, naime, na taj sastanak došao s mora, a Zvizdić je, prema informacijama Istrage, svojim najbližim saradnicima kazao da se za te sastanke “mora pripremati, a ne dolaziti s plaže”.

Smjena Srđana Mandića

I, na kraju, sukobi u NiP-u su eskalirali inicijativom za smjenu načelnika Općine Centar Srđana Mandića, kadra Naše stanke koja je koalicijski partner NiP-a. Smjenu je inicirao Jasmin Ademović, sin prvog zamjenika predsjednika NiP-a Kemala Ademovića. Elmedin Konaković je otvoreno kazao da je protiv izglasavanja opoziva, ali Općinska organizacija NiP-a Centar neće odustati. Konaković je, prema informacijama Istrage, kazao da bi sutaciju trebao “smiriti” predsjednik KO NiP-a Elvedin Okerić. No, Okerić pripada Ademovićevoj strukturi. Čampare i Zvizdić su, kako saznajemo, pokušali uvjeriti Konakovića da raspusti Općinski odbor u Centru i uvede Povjereništvo. Konaković je, međutim odustao od te ideje, jer bi, u tom slučaju, Ademović mogao smijeniti Vladu Kantona Sarajevo, s obzirom da kontroliše pola Kluba NiP-a u Skupštini KS. Sada predsjednik NiP-a pokušava u Kantonalnom odboru NiP-a ojačati svoju strukturu, pa tako predlaže da se u KO ojača uloga načelnika Općine Ilidža Nermina Muzura koji je već mjesecima u otvorenom sukobu sa prvim zamjenikom predsjednika NiP-a Kemalom Ademovićem.

Kako bi se oslabila uloga Kemala Ademovića u NiP-u, dio struktura te stranke, kako saznajemo, pokušava ponovo u Tužilaštvu Bih aktivirati slučaj ubistva Nedžada Ugljena, drugog čovjeka nekadašnje obavještajne službe AID.

Zenički rudari u sarajevskom mercedesu: Da bi Nedima Uzunovića zadržao u Bosnalijeku, Nermin Nikšić dao Nadzorni odbor Elektriprivrede BiH Nijazu Skenderagiću, Mirsad Kukić će kontrolisati prodaju struje!

Jedan uposlenik Rudnika mrkog uglja Zenica u prosjeku dnevno iskopa 500 kilograma uglja. Poređenja radi, jedan uposlenik Rudnika uglja Gornji Vakuf dnevno iskopa 3,5 tona uglja. Zvanično, rudari zeničkog rudnika su najneučinkovitiji u cijelom koncernu. Zvanično, RMU Zenica je u svom plan u naveo da će iskopati 330 hiljada tona. Prema ugovorima, taj Rudnik je trebao za prvih sedam mjeseci ove godine isporučiti Elektroprivredi BiH 249 hiljada tona. Isporučili su samo 98 hiljada tona. I u ovom je segmentu zenički rudnik najgori u Federaciji BiH.

Recimo, samo u mjesecu junu Rudnik Zenica je iskopao 9168 tona uglja, što je tek četvrtina planirane proizvodnje. Ili, još konkretnije, jedan rudar u Zenici je tokom smjene iskopao – 330 kilograma uglja. U mjesecu junu ovaj je Rudnik oprihodovao ukupno 396 hiljada maraka, a da bi se isplatile samo neto plaće (bez doprinosa), Rudniku Zenica je potrebno 1,5 miliona maraka. Osim toga, račun Rudnika je blokiran, jer su bivši uposlenici (rudari) zatražili blokadu po osnovu naplate troškova parničnih postupaka (ukupno 1,3 miliona maraka).

To su, dakle, činjenice glede poslovanja RMU Zenica. No, stanje u ovom Rudniku je iskorišteno kako bi Vlada Federacije BiH dala prethodnu saglasnost za smjenu aktualne uprave Elektroprivrede BiH. Prvo je Vlada FBiH zatražila od Elektroprivrede BiH da sa svog računa, s obzirom na to da je račun rudnika blokiran, isplati plaće rudarima u Zenici. Uprava EP BiH je to odbila, ističući da bi to bilo nezakonito. Onda je na scenu stupio Sindikat Rudara sa Sinanom Husićem na čelu i službeno je od Vlade FBiH zatražio smjenu uprave EP BiH. Vlada Nermina Nikšića je u srijedu donijela odluku i dala Nadzornom odboru Elektroprivrede BiH prethodnu saglasnost za razrješenje Uprave i imenovanje novog generalnog i novih izvršnih direktora. Mirsad Kukić i njegova PDA su dobili dvije pozicije u upravi. Detaljima ćemo se vratiti kasnije. Sada ćemo, ukratko, o proceduri.

Da bi se smijenila uprava bilo kojeg dioničkog društva ili javnog preduzeća, potrebno je da odluko o smjeni donese nadzorni odbor u kojem sjede predstavnici dioničara. Članove nadzornog odbora imenuje skupština dioničara. U slučaju Elektroprivrede BiH, Federacija BiH je vlasnik 90 posto dionica, dok 10-ak posto pripada malim dioničarima. U Nadzornom odboru EP BiH još uvijek sjede:

dr. sci. Izet Žigić predsjednik Nadzornog odbora (FBiH)
dr.sci. Safet Isić član Nadzornog odbora (FBiH)
dr.sci. Milenko Obad član Nadzornog odbora (FBiH)
Selvedin Subašić član Nadzornog odbora (FBiH)
dr.sci Admir Softić član Nadzornog odbora (FBiH)
Muhidin Zametica član Nadzornog odbora (FBiH)
Ivan Gržić član Nadzornog odbora (mali dioničari)

 

Većini članova ovog Nadzornog odbora mandat ističe krajem avgusta ove godine. Da bi bili imenovano novi članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH nužno je da bude održana sjednica Skupštine dioničara JP EP BiH. Skupština još uvijek nije formalno zakazana, a prema informacijama Istrage, to bi trebalo biti učinjeno do kraja ove sedmice. Na sjednici koja će biti zakazana, Vlada FBiH će ovlastiti predstavnika svog kapitala (90 posto dionica) koji će glasati za šest novih šest članova Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH. Vlada FBiH je već dala prethodnu saglasnost za imenovanje novih v.d. članova Nadzornog odbora. Naime, na sjednici održanoj 18. jula Vlada FBiH jedala prethodnu saglasnost za imenovanje  Adisa Kepeša, Damira Okanovića, Vedrana Kasera, Milenka Obada, Idhama Kruške i Edina Hamzića za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva, u ime državnog kapitala, do okončanja konkursne procedure.

Mercedesov (Bosna)lijek je za Elektroprivredu

A sada ćemo se vratiti na kadrovska rješenja. Vlada Nermina Nikšića je, dakle, dala prethodnu saglasnost za imenovanje Adisa Kepeša za v.d. predsjednika Nadzornog odbora Elektroprovrede BiH. Kepeš je prvi rođak Nijaza Skenderagića i proteklih je godina bio direktor Mercedes-Benz Star Line Sarajevo. Vlasnik Star Linea je Nijaz Skenderagić.

Kako je prodavač automobila dospio u Elektroprivredu BiH? Odgovor na ovo pitanje treba potražiti u Bosnalijeku. Naime, Nijaz Skenderagić je vlasnik 2,4 posto dionica Bosnalijeka i on je ključna osoba u toj kompaniji, jer njegove dionice su presudne u borbi dvije grupe dioničara (Nedim Uzunović – prva, AS Grupa – druga) koje se bore za prevlast.

Iza Nedima Uzunovića, već smo objavljivali, stoji federalni premijer Nermin Nikšić. Nijaz Skenderagić se u borbi dvije grupacije u Bosnalijeku pridružio Uzunoviću. Bosnalijek je, potom, pokrenuo proces nabavki od Star Linea gdje je direktor Adis Kepeš.

Adis Kepeš

I Vlada je FBiH, sa Nerminom Nikšićem na čelu, odlučila za predsjednika Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH postaviti Skenderagićevog rođaka – Adisa Kepeša.

Sini munjo iznad Banovića, poselami Mirsada Kukića

Upravu Elektroprivrede BiH čini sedam članova – generalni direktor i šest izvršnih direktora. Prema raspodjeli Trojke, četiri pozicije (pozicija generalnog i tri izvršna direktora) pripale su SDP-u, dvije pozicije bi trebale pripasti NiP-u i jedna Našoj stranci. Međutim, SDP BiH i NiP su odlučili dvije pozicije dati Mirsadu Kukiću, odnosno stranci PDA iz Banovića koja u Predstavničkom domu FBiH ima samo jednu zastupnicu – Elzinu Pirić.

Vlada FBiH je, tako, u srijedu dala prethodnu saglasnost za imenovanje vršilaca dužnosti Uprave – Sanel Buljubašić (generalni direktor), Fahrudin Tanović (direktor za proizvodnju), Amra Ohranović (direktor za pravne poslove i ljudske resurse), Harun Gadžo (direktor za kapitalne investicije), Edisej Sjerotanović (direktor za distribuciju), Nevad Ikanović (direktor za snabdijevanje i trgovinu), te Sanela Jurišić (izvršni direktor za ekonomske poslove).

Mirsad Kukić je, tako, dobio poziciju direktora za snabdijevanje i trgovinu (Nevad Ikanović) preko koje se vrši kompletna prodaja električne energije na međunarodnom tržištu. Ranije su mediji izvještavali o poslovnim vezama Mirsada Kukića i srpskog biznismena na tržištu električnom energijom – Vuka Hamovića.

Izvršna direktorica za ekonomske poslove Sanela Jurišić je predsjednica Asocijacije žena PDA Tuzla. No, to i nije toliko sporno. Sanela Juršić je sestrična Omera Delalića, vlasnika tuzlanske kompanije Deling koja, također, posluje u okviru elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH.

Izvršna direktorica za pravne poslove i ljudske resurse je Amra Ohranović. U pitanju je supruga Muhameda Ohranovića, pripadnika FUP-a i koordinatora pratnje federalnog premijera Nermina Nikšića.

Edisej Sjerotanović, izvršni direktor za distribuciju je bivši kadar SBB-a koji je prešao u NiP. Sjerotanović je bio ključni svjedok-pokajnik u okviru akcije “Bosna” nakon koje su procesuirani bivši visoki funkcioneri SDA – Mirsad Kukić, Amir Zukić i Asim Sarajlić.

Vlada FBiH je dala saglasnost da za generalnog direktora Elektroprivrede BiH bude imenovan Sanel Buljubašić, uposlenik “Vodovoda i kanalizacije” u Srebreniku. Buljubašić je mašinski inženjer. Kratko je obavljao dužnost načelnika Općine Srebrenik, ali je, ne želeći se nositi sa pritiscima, podnio ostavku.

Poslušajte kako Mirsad Kukić trgovinom uticajem vrši pritisak na kantonalnog zastupnika SDA: “Stranci počinju pratiti (krivični) predmet, ja ću pokušati da se izvučem da ne svjedočim, naći ću neke razloge, ali morat ću otići!”

Bivši državni zastupnik i utemeljitelj vladajuće PDA Mirsad Kukić vršio je pritisak na kantonalnog zastupnika SDA u Tuzlanskom kantonu Fadila Kudumovića,trgujući, pritom, uticajem na jedan krivični predmet koji se vodi u Kantonalnom tužilaštvu Tuzla. Kukić je, naime, vršio pritisak na SDA-ovog zastupnika o čijem glasanju bi mogao ovisiti opstanak Vlade Tuzlanskog kantona.

“Počinju stranci pratiti predmet. To znači da ću ja pokušat da se izvučem 15-20 dana sigurno ja neću otići kod tužioca, naći ću neke razloge, ali naravno morat ću otići”, kazao je Kukić tokom razgovora sa Fadilom Kudumovićem.

A evo o čemu se radi. U maju 2020. godine Fadil Kudumović je imenovan za v.d. direktora RMU Banovići, čime je, faktički, Mirsad Kukić izgubio kontrolu nad tim rudnikom. Kudumović je odmah smijenio Kukićeve kadrove među kojima su bili Elzina Pirić, Pašan Dostović, Rasim Dostović i drugi kadrova PDA. Odmah nakon smjene tih kadrova, podnesena je krivična prijava protiv v.d. direktora Fadila Kudumovića (SDA). Na osnovu te prijave, MUP TK je 20. oktobra 2021. godine podnio izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Fadila Kudumovića zbog sumnje da je, otkazima ugovora o radu oštetio 21 osobu. Kantonalno tužilaštvo Tuzla je, potom, “formiralo” predmet, a da bi tek u aprilu 2023. godine zatražili od Općinskog suda u Banovićima izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje predmeta koji se odnose na ovaj slučaj.

Predsjednica Općinskog suda u Banovićima koji je izdao naredbu u ovom slučaju je Envera Kukić, inače supruga osnivača PDA Mirsada Kukića čije se ime nalazi na amaričkoj crnoj listi.

“Ja sam tebi nekad slao poruku preko Tice ( Šahbaz Lapandić, bivši predsjednik SBB-a) davno, ne znam da li ti je prenio ili nije. Ovaj, da bi(smo) trebali sjesti i vidjeti oko ovih svih budalaština. Ti znaš kako je išlo, teklo. Prvo, šta sam ja s tobom na neki način pričao i tako čovjek uvijek – bit će, neće, nit hoće ovako. Govorio sam ti za nekakve budalaštine do kojih može doći”, govori Kukić prijavljenom Kudumoviću koji je trenutno zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona.

No, ono što bi posebno moglo biti sporno je dio u kojem Mirsad Kukić govori o “nekoj vrsti zaštite od krivičnih progona”.

“JA sam mislio da ti realno imaš nekoga, neku vrstu zaštite, i boli me k… tvoje je da radiš posao i mislim da trebamo na tu temu porazgovarati. Do tebe je ako hoćeš da pričamo, ako nećeš nije nikakav problem, jer sva ova kretanja koja idu, koliko vidiš, koliko ne vidiš. Ja sam tri-četiri puta do sada odbijao svjedočenje, sad sam došao u fazu da moram svjedočiti, ali nisam htio dati u policiji, jer neki dan me ponovo zvala iz krim policije, plava žena, da li je Sabina ili… nema veze. I rekao sam im da ja nemam namjeru njima davati ništa. Onda ćeš, kaže, tužiocu davati, Rekoh, davat ću tužiocu da znamo ko laže ko ne laže, da vidimo kome se može vjerovati i na kraju je takav zapisnik napravljen kod ove žene plave”, kazao je Kukić, priznavši  da je po nekim pitanjima već bio sa tom inspektoricom.

Podsjetimo, Mirsad Kukić je bivši potpredsjednik SDA koji je isključen u martu 2018. godine. Nakon toga osniva stranku PDA i postaje njen predsjednik. Na izborima 2018. godine uspijeva dobiti mandat u Predstavničkom domu PS BiH. Nakon izbora 2018. godine njegova stranka sa SDP-om i Našom strankom u Tuzlanskom kantonu formira koaliciju i imenuje kantonalnu vladu koja je smijenjena 2019. godine. Kukić 2020. godine gubi kontrolu nad Općinom Banovići kada njegov dotadašnji prijatelj Begi Gutić kao kandidat SDA pobjeđuje u utrci za načelnika. U januaru 2022. godine vlasti SAD-a uvode sankcije Mirsadu Kukiću, optužujuću ga za korupciju. Kukić se povlači sa mjesta predsjednika PDA i na tu poziciju instalira Elzinu Pirić. Stranka koju je osnovao ostaje u koaliciji sa SDP-om, NiP-om i Našom strankom na novu FBiH. Kukić od Vlade FBIH sa Nerminom Nikšićem na čelu dobiva kontrolu nad Rudnikom Banovići i u međuvremenu uspijeva osigurati dvije SDA-ove ruke u Općinskom vijeću Banovići kako bi izglasao nepovjerenje Begi Gutiću. Istovremeno, sa SDP-om i NS-om pokušava smijeniti Vladu Tuzlanskog kantona koju čine SDA, DF i SBiH.

Principi Naše stranke: Sabina Ćudić se pozvala na imunitet kako bi se odbranila od tužbe za klevetu

Zastupnica Naše stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić odlučila je braniti se imunitetom od optužbi za klevetu.

Sjećate li se sjednica Parlamenta Federacije BiH po hotelima u vremenu korone. Jedna takva održana je u ilidžanskom hotelu Terme. Kada je izašla za govornicu Ćudić je prekrila naziv hotela. Potom je poručila: “Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH održava se u stranačkom hotelu koji bespravno posluje”.

HBRD “Hoteli Ilidža” su demantovali navode Ćudić, a potom je i tužili za klevetu Općinskom sudu u Sarajevu. Općinski sud u Sarajevu odbacio je zahtjev advokata Sabine Ćudić da joj se prizna imunitet, nakon čega su se obratili Ustavnom sudu FBiH.
Ustavni sud FBiH donio je rješenje 20. juna ove godien u predmetu U-20/23 kojim je uvažio zatjev Sabine Ćudić. U odluci Ustavnog suda Federacije navodi se: “Žalba se uvažava, Rješenje Općinskog suda u Sarajevu broj: 65 0 P 890168 21 P od 18.4.2023. godine se ukida i predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje”.

I tako, iako kontinuirano Naša stranka i njeni predstavnici drže lekcije o odgovornosti i spremnosti na posljedice, čini se da jedna od ključnih perjanica te stranke odgovornost od mogućih posljedica djelovanja želi zaštititi imunitetom koji uživaju parlamentarci.

Sljedeći put kada se predstavnici neke druge stranke pozovu na imunitet, zapamtite, uslijedit će salve saopćenja Naše stranke kako evropski i neki drugi parlamenti ukidaju imunitete. Tako to rade liberali kojima je priča o presuđenom UZP-u i činjenicama iz presuda ESLJP u kojima je konstitutivnost neodrživa, antiustavno djelovanje.

Ćudić je u narativu Naše stranke napala hotel koji je Parlamentu FBiH, kao i još neki, pružio mogućnost zasjedanja, dok su ih izbacivali iz Državnog parlamenta oni s kojima je sada Naša stranka i sama Ćudić u koaliciji. Tada joj nije smetala zloupotreba Parlamenta, ali joj je smetao hotel.

Danas se brani imunitetom od optužbi zbog klevete. Naša stranka i njihovi principi, zar ne?

(NAP)

Ratni zločinac Stojan Župljanin zatražio prijevremeno puštanje na slobodu: Da li će vlasti BiH dati garancije za prijedorskog krvnika?

Haški osuđenik Stojan Župljanin zatražio je prijeveremeno puštanje na slobodu, saznaje Istraga.ba. Od sigurnosnih agencija u BiH zatražio je izdavanje garancija kako bi stekao preduslove za prijevremeno puštanje na slobodu.

Župljanin je 2016. godine, zajedno sa Mišom Stanišićem,  pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora zbog progone kao zločina protiv čovječnosti, izvršenog putem ubistava, mučenja, protivpravnog zatočavanja, stvaranja i održavanja nehumanih životnih uslova, prisilnog premještanja i deportacije, pljačkanja imovine, bezobzirnog razaranja gradova i sela, uključujući uništavanje ili namjerno oštećenje vjerskih i drugih kulturnih objekata, nametanja i održavanja restriktivnih i diskriminatornih mjera.

Prema nalazu vijeća, i Stanišić i Župljanin su odgovorni i za ubistvo i mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Župljanin je proglašen krivim i za istrebljenje, kvalifikovano kao zločin protiv čovječnosti.

Stojan Župljanin je tokom perioda na koji se odnosi presuda bio načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjaluci, a od maja do jula 1992. i član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK).

Prvobitna optužnica protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignuta je pred Međunarodnim sudom u Hagu 2005., odnosno 1999. godine. Mićo Stanišić se predao i prebačen je u nadležnost Međunarodnog suda 11. marta 2005. Stojana Župljanina su u blizini Beograda u junu 2008. godine uhapsile vlasti Srbije, a u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog suda je prebačen 21. juna 2008. Pretresno vijeće je odobrilo zahtjev Tužilaštva za spajanje ova dva predmeta u septembru 2008. godine. Obojica optuženih su se 20. novembra 2008. godine izjasnila da nisu krivi ni po jednoj od optužbi. Suđenje je počelo 14. septembra 2009. i završeno je 1. juna 2012 kada su prvostepeno osuđeni. Pravosnažna presuda je izrečena 2016. godine.

Prema informacijama Istrage Župljanin je molbu za prijevremeno puštanje na slobodu podnio 28. decembra prošle godine, a Sud u Hagu se nije izjašnjavao o tome do danas. U svojoj molbi je tražio da mu se odobri prijevremeno puštanje na slobodu 11 februara 2023. godine, dan nakon što su mu istekle dvije trećine kazne zatvora. Od tada pa sve do danas Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nije odlučio o njegovoj molbi.

Župljanin je u molbi naveo da je “spreman da se reintegriše u društvo i da je dobrog zdravlja”. Istakao je da je porijeklom iz mještovite porodice i da je tokom izdržavanja kazne “održavao dobre veze sa zatvorenicima, bez obzira na njihovu nacionalnost”.

Vlasti Republike Srpske, prema informacijama Istrage, planiraju da njihovi zvaničnici u Vijeću ministara BiH i sigurnosnim institucijama BiH potpišu garancije koje bi mogle biti bitne za odluku o prijevremenom puštanju na slobodu.

Stojan Župljanin kaznu izdržava u zatvoru u Poljskoj.

Nakon kulture, na redu je šport: Sanja Vlaisavljević odobrila više novca košarkaškom i rukometnom savezu Herceg-Bosne nego Plivačkom savezu FBiH!

Lana Pudar će plivati u finalu Svjetskog prvenstva. Ali Lanini rezultati za Federalno ministarstvo kulture i športa sa Sanjom Vlaisavljević na čelu očito nisu donijeli dovoljno bodova Plivačkom savezu Federacije BiH prilikom rangiranja sportskih udruženja kojima su dodijeljeni grantovi. To što je “posebni kriterij” za podjelu grantova bio i “plasman na zvaničnim međunarodnim natjecanjima”, ne znači ništa. Jer da znači, Plivački savez Federacije ne bi dobio samo 20 hiljada maraka,  Rukometni savez Herceg Bosne – 24 hiljade maraka.

Federalna Ministrica kulture i športa Sanja Vlaisavljević itekako cijeni sve što ima veze sa Herceg Bosnom.

Košarkaški savez Herceg Bosne dobio je 15 hiljada KM bespovratnih sredstava, a Skijaški savez Federacije BiH tri tisuće manje. Taekwondo savez Federacije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva je dobio – 9000 KM, a Cheerleadersice iz Širokog Brijega – 10 tisuća KM.

Šahovski savez Herceg-Bosne doio je 10 hiljada maraka, a Savez klizačkih sportova Bosne i Hercegovine samo šest hiljada maraka.

Atletski savez Federacije Bosne Hercegovine, sa živim i uspješnim Amelom Tukom, dobio je 15 hiljada KM, ali su, zato, dva motociklistička saveza registrirana u Kreševu (Savez FBiH i Savez BiH imaju sjedište u Kreševu) dobila ukupno 29 hiljada KM.

Boćarski savez Bosne i Hercegovine iz Posušja je dobio 15 hiljada KM. Biciklistički savez Federacije BiH samo osam hiljada.

Kada je u pitanju projekat “sufinanciranja izgradnje, rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata”, najviše novca, po 50 hiljada KM, dobili su FK Sarajevo i HŠK Zrinjski.

Veći dio novca je podijeljen športskim klubovima povezanim sa HDZ-m BiH. Uzet ćemo samo prvu stranicu objavljenih rezultata.

Dakle, novac za rekonstrukciju sportskih terena i borilišta dobili su – NK Troglav iz Livna (20 hiljada), Općina Domaljevac-Šamac (10 hiljada), NK Široki Brijeg (15 hiljada), Bokserski klub Mostar (4000), Udruga NK Hajduk Oraške (10 hiljada), Hrvatski rukometni klub Grude (5000), Tekvando klub Poskok Posušje (15 hiljada) …. Kompletnu listu podjele novca za sportske objekte možete pročitati ovdje.

VSTV-ova komisija suspendovala zamjenika glavnog tužioca u Bihaću: Adnan Tulić osumnjičen za obmanu prilikom dobijanja kredita

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća suspendirala je Adnana Tulića, zamjenika glavnog tužica Tužilaštva Unsko-sansko kantona, saznaje Istraga.

Tulić je suspendovan nakon što je protiv njega Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona otvorilo istragu zbog sumnje da je počinio krivično djelo obmana prilikom dobijanja kredita (član 268 KZ BiH). Nešto ranije, po naredbi Kantonalnog suda u Bihaću pretreseno je nekoliko objekata u Krajini gdje je izuzeta dokumentacija koja bi mogla dokazati Tulićevu krivičnu odgovornost. Evo o čemu se radi.

Javna ustanova  “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” je 2022. godine raspisao javni poziv za dodjelu kredita pripadnika boračkih i socijalno ugroženih populacija. Jedan od eliminatornih uslova je bilo to da osoba koja aplicira za ova sredstva u trenutku apliciranja nema riješeno stambeno pitanje. Tužilac Adnan Tulić je aplicirao za kredit kao dijete šehida i odobreno mu je 100 hiljada maraka, sa kamatom od dva posto, s rokom otplate od 20 godina. U dokumentaciji je naveo da on i njegova supruga nemaju uknjižen stan na sebi i priložio je potvrdu iz ZK ureda Općinskog suda u Bihaću da nema nekretnina.

“Prema stanju zk knjiga i abecednih imenika Adnan Tulić nema nekretnina upisanih na svom imenu i u svome vlasništvu na području Općinskog suda Bihać osim onih upisanih u zk ulošku broj 676 i 1508 katastarske općine Ripač te zk ulošku broj 568 općine Lohovo”, navedeno je u potvrdi.

Dakle, Tulić je, formalno, na sebi imao samo zemljište i vikendicu na Uni u blizini Bihaća. No, njegova izjava dostavljena Fondu potvrđuje da on i supruga posjeduju stan koji nije uknjižen.

Tulićeva izjava kojom potvrđuje da posjeduje stan koji ne može uknjižiti

“Pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sa suprugom … živim u ulici .. u zgradi K-4 stan broj 2. Međutim, navodim da zgrada nije uknjižena ni etažirana”, naveo je Tulić.

Tužilac je, dakle, suštinski posjedovao stan, ali formalno taj stan nije bio uknjižen na njega. Stoga je zatražio borački kredit za “rješavanje stambenog pitanja”.

Da i sam tužilac Tulić smarta da posjeduje stan, pokazuje njegov imovinski karton za 2021. godine koji je dostavio VSTV-u.

Osim toga, Tulić je do 2020. godine posjedovao (čak i uknjižen) stan od 75 kvadrata u naselju bihaćkom naselju Ozimice.

ZK izvadak – ovaj stan Tulić je prodao prije dobijanja “boračkog kredita”

Ova stan je, međutim, tužilac Tulić prodao u junu 2020. godine.

Nakon prodaje stana u Ozimicima, Tulić kupuje drugi stan u zgradi koja nije etažirana i u kojoj formalno nije mogao uknjižiti kupljeni stan. Iako je i sam priznao da posjeduje stan, Tulić koristi to što njegov stan nije uknjižen pa traži i dobija povoljni borački kredit sa kamatnom stopom od 2 posto na dvadeset godina.

U Kantonalnom fondu za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija ne vide ništa sporno u tome.

“Tulić je dostavio svu dokumentaciju javnom oglasu u kojoj je bilo vidljivo da u gruntu i u posjedu u tom momentu nema ništa. Imajući u vidu da se radi o šehidskoj familiji i da je nama bilo u interesu da plasiramo sredstva jer imamo dugoročnu maržu od dva posto. On je dobio 100 hiljada na 20 godina sa 2 posto kamate. Njegov stan je pod hipotekom. Sve je osigurano”, kazao je za Istraga.ba vd direktora Fonda Almir Tutić.

 

Kantonalni sud u Sarajevu naredio: Finansijska policija izuzela dokumentaciju u Skupštini KS, Tužilaštvo provjerava kako je Elmedin Konaković dijelio grantove BANU-u i imamima bliskim NiP-u budžetskim novcem kupovao stanove!

Službenici Finansijske policije izuzeli su dokumentaciju u Skupštini Kantona Sarajevo koja se odnosi na podjelu grantova iz tekuće rezerve tokom 2019. godine, saznaje Istraga.ba. Dokumentacija je izuzeta u okviru krivičnog predmeta formiranog protiv aktualnog ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je u tom periodu bio predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo.

Da je dokumentacija izuzeta potvrdili su nam i u Tužilaštvu KS.

“Po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Finansijska policija FBiH je izvršila privremeno oduzimanje dokumentacije iz Skupštine KS u predmetu dodjeljivanja finansijskih sredstava od strane Konaković Elmedina, predsjedavajućeg Skupštine KS, tokom 2019. godine”, kazali su za Istraga.ba u Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Podsjećamo, u oktobru 2019. godine urednik Istrage je, pišući za Žurnal.info, razotkrio da je Vlada Kantona Sarajevo prebacila najmanje 325 hiljada maraka namjenskih sredstava na Kabinet predsjedavajućeg Skupštine KS koje je Elmedin Konaković kasnije, kao grantove, proizvoljno dodjeljivao uduženjima bliskim svojoj političkoj partiji.

“Odobrava se preraspodjela sredstava u Budžetu Kantona Sarajevo za 2019. godinu u iznosu od 60 hiljada maraka i to: sa razdjela 17 Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, glava 02, potrošačka jedinica 0001 – Uprava policije, sa ekonomskog koda – izdaci za školovanje na policijskoj akademiji, na razdjel 10 Skupštine KS, poslanici i parlamentarne grupe, glava 03, potrošačka jedinica 0001 – Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS na ekonomski kod: kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”,navedeno je u Zaključku Vlade KS usvojenom 12. septembra 2019. godine, objavljenom u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Ovaj iznos identičan je iznosu koji je Elmedin Konaković donirao Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti koju je osnovao Muamer Zukorlić, jedan od ideologa NiP-a koji je preminuo dvije godine kasnije.

“Izdaci za obaveze po kreditima – kamata na domaća pozajmljivanja”, pisalo je iza ekonomskog koda sa kojeg je 27. juna 2019. godine Vlada KS skinula 80 hiljada maraka. Novac je transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS. U odluci objavljenoj u Službenim novinama KS nije navedeno kako će predsjedavajući Skupštine KS utrošiti ovaj novac.

Zaključkom Vlade KS od 29. 3. 2019. godine novac koji se nalazio na računu Ministarstva privrede KS i koji je planiran za podršku “projektima Privredne komore KS, Obrtničke komore KS i Udruženju poslodavaca KS”, transferisan je prema Kabinetu predsjedavajućeg Skupštine KS. Šef Skupštine je, potom, tih 50 hiljada maraka transferisao neprofitnim organizacijama.

Ono što je posebno interesantno je zaključak od 1. avgusta 2019. godine. Prema Budžetu KS, Ministarstvo prostornog uređenja KS planiralo je izdvajanje 100 hiljada KM za “rekontrukciju, adaptaciju, sanaciju, i izgradnju vjerskih objekata i kulturno historijskih objekata”. Taj novac je, međutim, transferisan na Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS i to za iste namjene. Dakle, umjesto Vlade Kantona Sarajevo, novac za vjerske objekte dodjeljivao je Elmedin Konaković. Sve zaključke potpisao je  tadašnji premijer Kantona Sarajevo – Edin Forto.

Omaha nakon tog “internog transfera”, tadašnji predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je odobrio 100 hiljada maraka za “obezbjeđenje stambenog prostora” za  potrebe imama Careve džamije u Sarajeve. Odluka je donesena 29. avgusta 2019. godine, a budžetska sredstva prebačena su na račun Medžlisa Islamske zajednice u Sarajevu.

“Odobravaju se novčana sredstva u iznosu od 100 hiljada maraka Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo na ime podrške aktivnostima, a u svrhu realizacije projekta obezbjeđenja stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije. Sredstva iz tačke 1 teretit će poziciju Kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, konto – kapitalni transferi neprofitnim organizacijama”, navedeno je u Odluci koju je potpisao Elmedin Konaković.

U obrazloženju Odluke je navedeno da se Medžlis IZ Sarajevo obratio Predsjedavajućem Skupštine Kantona Sarajevo sa molbom za donaciju sredstava za obezbjeđeje stambenog prostora za potrebe imama Careve džamije, te da predsjedavajući Konaković uslišio njihovu molbu.

Imam Careve džamije je kojem je riješeno “stambeno pitanje” je hafiz Sadrudin Išerić.

Nakon što su objavljene ove informacije, prvi je reagirao tadašnji SDA-ov kantonalni zastupnik Aljoša Čampara.

“Neozbiljno i sramotno je da lokalni funkcioneri imaju takvu poziciju. A očigledno je i da te stotine i stotine hiljada maraka koriste netransparentno. Po članu 10. Zakonu o izvršenju budžeta KS sredstva tekuće rezerve planirana u Budžetu koriste se za nepredviđene namjene za koje u budžetu nisu planirana sredstva ili za namjene za koje se tokom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Budžeta nije bilo moguće predvidjeti. Suština sredstava tekuće rezerve jeste da se dijele bez javnog poziva, i to za hitne i nepredviđene situacije. Kada pogledate način na koji Konaković dijeli te novce (poput slučaja 60.000 KM za Zukorlićevu BANU), vidite da je to protivno zakonskom opisu tekuće rezerve”, rekao je u oktobru 2019. godine Aljoša Čampara.

Godinu kasnije Aljoša Čampara je napustio SDA i uvrzo prešao u NiP Elmedina Konakovića.

Sanja Vlaisavljević podijelila grantove: Dini Mustafiću se isplatila podrška HDZ-ovoj ministrici, Historijski muzej BiH dobio manje novca od Franjevačkog muzeja iz Livna

Nije uzalud Dino Mustafić išao na noge Sanji Vlaisavljević. Narodno pozorište Sarajevo, iako je na Budžetu, dobilo je 100 hiljada maraka od Federalnog ministarstva kulture i športa. To znači, je Narodno pozorište Sarajevo vrijedno koliko zajedno vrijede Zemaljski i Historijski muzeji BiH. A sam Historijski muzej BiH je manje bitna institucija kulture od, recimo, Kulturno-informativnog centara iz Tomislavgrada. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je, po Sanji Vlaisavljević, vrijedan koliko i Franjevački muzej i galerija Gorica iz Livna.

“Pravo podnošenja zahtjeva na ovaj Javni poziv imaju institucije od značaja za BiH i Federaciju BiH kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivou za 2023.godinu”, pisalo je u javnom pozivu za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine u 2023. godini.

Na osnovu ovog poziva, “institucijama od značaja za BiH i Federaciju je ukupno podijeljeno 900 hiljada maraka.

“Ministrica Sanja Vlaisavljević, nakon molbe za održavanje sastanka, upriličila je danas u svom Kabinetu, radni susret s predstavnicima Narodnog pozorišta Sarajevo, direktorom Dinom Mustafićem, predsjednicom Upravnog odbora, Edinom Papo i predsjednikom Umjetničkog savjeta, Josipom Pejakovićem”, saopćeno je 16. maja ove godine iz Federalnog ministarstva kulture i športa.

Da je ovaj sastanak urodio plodom pokazalo se ubrzo. Dino Mustafić, kritičar svega i svačega osim onoga od čega ima koristi, više nije javno problematizirao imenovanje Sanje Vlaisavljević za federalnu ministricu kulture i športa, a Sanja Vlaisavljević je pomoć Narodnom pozorištu Sarajevo sa prošlogodišnjih 20 hiljada podigla na 100 hiljada KM.

Da bi podigla grant Narodnom pozorištu, ministrica Vlaisavljević je morala smanjiti grantove drugim “institucijama od značaja za BiH i Federaciju BiH”.

Recimo, Zemaljski muzej je 2022. godine dobio 100 hiljada maraka. Sada je toj instituciji od manjeg značaja od Narodnog pozorišta Sarajevo dodijeljeno je 60 hiljada KM. Isto toliko je dodijeljeno Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica-Livno. Istovremeno, Historijski muzej Bosne i Hercegovine p.o. Sarajevo je dobio 40 hiljada maraka, dok je “Kulturno-informativni centar” iz Tomislavgrad kulturna institucija od malo veće vrijednosti za Federaciju zbog čega joj je odobreno 51 hiljada KM.

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru je dobilo 100 hiljada KM, dok je Narodnom pozorištu u Mostaru odobreno 30 hiljada KM. Muzej franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne iz Orašja je dobio 35.000 KM.

Privatna ustanova “Bosanski Muzej Sjećanja” Sarajevo dobila je 10.000 KM koliko i JU “Kulturni centar” Bihać.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...