Istrage

Svjedočenje na Sudu u Sarajevu: Gordan Memija priznao da je ugostio vođu kartela Tito i Dino

Sarajevski biznismen Gordan Memija priznao je u četvrtak na Općinskom sudu u Sarajevu da je prije nekoliko godina bio domaćin Edinu Gačaninu, vođi jedog od najvećih narko kartela na svijetu poznatom kao Tito i Dino.

sudski zapisnik saslušanja Gordana Memije

“Nije moj prijatelj, poznanik je. Vidio sam ga kada je došao u Sarajevo, prije četiri-pet godina. Ja sam ga sačekao na aerodromu u Sarajevu. Rentao sam automobile tada. Na moju firmu bilo je korištenje tog automobila. Nisam ja iznajmio hotelsku sobu za njega, samo sam rezervisao u Hotelu Bristol. Edinova majka je moja prijateljica i zamolila me je, kad čovjek dođe ovdje, da mu pomognem dvije, tri stvari i to sam uradio. Da mu pomognem oko dočeka, da rezervišem hotel i auto i predlaganja eventualno nekog projekta, odnosno investicija, ali ništa nije realizovano”, kazao je Memija svjedočeći na Općinskom sudu u Sarajevu.

Edina Gačanina, pojasnio je Memija, poznaje kao trgovca nekretninama, skupocjenim automobilima i skupocjenim nakitom. Vidio ga je, tvrdi, dva puta, jednom u Holandiji, a drugi put u Sarajevu.

“Tito”. To je nadimak Edina Gačanina, vođe moćnog narko kartela kojeg istražuju DEA, holandska policija, SIPA i pravosuđe Perua. U presudi protiv Davida Cufaja koju je, zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, izrekao sud u Peruu, pomenuta je osoba po nadimku Tito.

presumably iz Perua u kojoj se pominje Tito

Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama. Gačanin je, prije nego se preselio u Dubai, živio u Holandiji, gdje živi i njegova majka, prijateljica Gordana Memije. Prema dokumentima Istraga.ba, Gačanin je u Sarajevu boravio u septembru 2016. godine.

Izvještaj FUP-a o Gačaninovom boravku u Sarajevu

Na sarajevski aerodrom je sletio 15. septembra gdje ga je dočekao Gordan Memija. Memija je tada iznajmio dva automobila u ASA Rentu, a policijskom istragom je utvrđeno da je Tito spavao u Hotelu Bristol. Također je utvrđeno da su ga čuvali pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije kojom rukovodi Mustafa Selmanović kućni prijatelj ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH – Aljoše Čampare. Tokom boravka Edina Gačaninina u Sarajevu, dogovorena je i donacija opreme za FUP, a sve je realizovano preko ministra Aljoše Čampare koji je dobio jedan komplet opreme, što je utvrđeno i istragom Federalne uprave policije.

FUP utvrdio – jedna uniforma za Čamparu

Edin Gačanin zvani Tito, već smo naveli, vođa je jednog od najmoćnijih narko kartela na svijetu. Njegov stric – Mirza Gačanin je uhapšen u Holandiji zbog pranja novca stečenog trgovinom kokainom i trenutno se nalazi u pritvoru. Prilikom kupovine nekretnina u Sarajevu, Mirza Gačanin je u julu prošle godine potpisao punomoć kojom je ovlastio Hasana Hodžića da u njegovo ime može potpisivati sve akte u vezi kupovine zemljišta u Sarajevu.

Punomoć Mirze Gačanina data Hasanu Hodžiću

Hasan Hodžić je nedavno hapšen zbog korupcije, ali je još uvijek vijećnik u Općinskom vijeću Novi Grad Sarajevo i blizak je federalnom ministru unutrašnjih poslova – Aljoši Čampari. Hodžić je tokom prošlih općih izbora bio angažovan na prikupljanju glasova za ministra Čamparu, a o njihovoj bliskosti svjedoči i fotografija na kojoj se, osim vijećnika i ministra još vide – aktivni pripadnik SIPA-e Adis Drnda i direktor Centra za obuku FMUP-a, Damir Vejo.

Hasan Hodžić, Aljoša Čampara, Damir Vejo i Adis Drnda

Hodžić je, rekosmo, zastupao u Holandiji uhapšenog Mirzu Gačanina, člana kartela Tito i Dino kojem su glavni poslovni partneri u BiH bili  “biznismeni” Adnan Harbinja i Alem Hodović. Njih dvojica su, inače, imali niz fiktivnih firmi koje su, između ostalog, poslovale i sa firmom FOTO Art, čiji je vlasnik – Gordan Memija. Protiv Hodovića, Memije i Harbinje SIPA je prije nekoliko godina podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu – organizovani kriminal u vezi sam krivičnim djelom pranje novca. Predmet se trenutno nalazi u Tužilaštvu BiH, a zadužio ga je državni tužilac Oleg Čavka, u posljednje vrijeme blizak prijatelj Dubravka Čampare, držvanog tužioca koji je zataškao istragu o krađi telefona iz državnog tužilaštva u koju je bio umiješan tužilac Čavka.

Tegeltija želi vratiti većinu u VSTV-u: Sumnjivim žrijebanjem do glasa iz Republičkog tužilaštva RS

Namještenim  žrijebom nacionalne i spolne pripadnosti budućih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija nastoji vratiti izgubljenu većinu u toj instituciji, saznaje Istraga.ba u VSTV-u.

Prema tom žrijebu, Sud BiH u VSTV mora delegiratri muškarca bošnjačke nacionalnosti, dok kadar Republičkog tužilaštva RS-a mora biti Bošnjakinja. Također, kantonalna tužilaštva iz FBiH biraju Bošnjaka, a Advokatska komora FBiH Bošnjakinju. Vrhovni sud će, također, birati Bošnjaka, a pravosuđe Brčko distrikta  Srpkinju. Upravo ovakav žrijeb, za sada, odgovara Milanu Tegeltiji koji namjerava vratiti većinu u VSTV-u. A, evo, kako.

Od navedenih institucija, prvo će svog predstavnika birati – Advokatska komora FBiH. Mandat Amili Kunosić ističe u januaru naredne godine. S obzirom na to da joj je ovo prvi mandat, te da  ima pravo reizbora, ona ponovo može biti kandidat. Amila Kunosić je bila jedan od članova VSTV-a koji su insistirali na odgovornosti Milana Tegeltije zbog slučaja “potkivanje”. Dakle, teško je očekivati da će predsjednik VSTV-a uspjeti iskontrolisati izbor u Advokatskoj komori FBiH, što znači da se situacija i odnos prema Milanu Tegeltiji, kada je u pitanju budući član VSTV-a u ime Advokatske komore FBiH, neće mijenjati.

U februaru naredne godine mandat ističe članu VSTV-a Goranu Neziroviću, koji je predstavnik Vrhovnog suda FBiH. Pošto je već dva puta biran, Nezirović više ne može biti član VSTV-a. Na njegovo mjesto, odlučio je žrijeb, bit će imenovan Bošnjak. To bi trebalo značiti da će biti nastavljena dosadašnja politika predstavnika Vrhovnog suda FBiH u VSTV-u, odnosno da Milan Tegeltija i ubuduće neće kontrolisati tog člana Vijeća.

sudija Dragomir Vukoje

I Dragomiru Vukoji mandat ističe u februaru. On u VSTV-u predstavlja Sud BiH. Prema žrijebu, državne sudije u VSTV sada moraju delegirati Bošnjaka. Tegeltija i njegovi saradnici bi na tom mjestu željeli vidjeti Dalidu Burzić, ali s obzirom na trenutni omjer snaga u Sudu BiH, ona teško može biti izabrana, tako da će Milan Tegeltija sigurno “izgubiti” člana VSTV-a koji je do sada, bespogovorno, bio uz njega i koji ga je oslobodio disciplinske odgovornosti u slučaju potkivanje. To bi značilo da u martu naredne godine Milana Tegeltiju neće podržavati čak devet članova VSTV-a. To su Sanela Gorušanović Butigan, Mahmut Švraka, Slavo Lakić, Biljana Simeunović, Selim Karamehić, Lejla Hadžić, te članovi VSTV-a u ime  Suda BiH, Vrhovnog suda i Advokatske komore FBiH. Ukoliko bi se tada i Berina Alihodžić, koja se sve više udaljava od Tegeltije, priklonila navednoj grupi, bilo bi dovoljnih deset članova koliko je potrebno za smjenu predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. No, teško je očekivati da će se Berina Alihodžić odlučiti na taj korak, što ostavlja prostor predsjedniku VSTV-a da u drugoj polovini naredne godine pokuša vrati kontrolu nad većinom u VSTV-u.

Selimu Karamehiću, članu VSTV-a u ime pravosuđa Brčko distrikta, mandate ističe u junu naredne godine. Žrijebom je odlučeno da će ga na tom mjestu naslijeditii Sprkinja. Kako Tegeltija kontroliše većinu u pravosuđu Brčko distrikta, vrlo je izvjesno da će biti izabrana njegova kandidatkinja. To bi značilo da će tom trenutku broj njegovih “protivnika”u VSTV-u sa devet biti smanjen na osam.

Nakon Karamehića, mandat ističe i Mahmutu Švraki, članu VSTV-a u ime Republičkog tužilaštva RS. Žrijebom je određeno da ga naslijedi žensko bošnjačke nacionalnosti. Trenutno u tom Tužilaštvu rade četiri žene i to – Svetlana Brković, Živana Bajić, Svetlanka Bijelić i Snježana Petković. Prema informacijama Istrage, jedna od navedenih, Svetlanka Bijelić, trebala bi se izjasniti kao Bošnjakinja i bit će izabrana u VSTV. Time će Milan Tegeltija dobiti još jednu ruku na svoju stranu, što bi mu ponovo moglo donijeti većinu u VSTV-u. Međutim, istovremeno, u septembru naredne godine, bit će biran i član VSTV-a u ime kantonalnih tužilaštava. Trenutno tu funkciju obavlja Berina Alihodžić. Žrijebom je utvrđeno da će njen nasljednik biti muškarac bošnjačke nacionalnosti. Tegeltija tipuje na nekoliko tužilaca iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo koji su bliski njegovom prijatelju Muhamedu Ajanoviću. Ukoliko uspije izlobirati za jednog od njih, ponovo će u septembru naredne godine uspostaviti većinu u VSTV-u, koju bi mogao zadržati sve do odlaska iz te institucije.

 

 

 

Istraga objavljuje dio spiska: Više od stotinu mrtvih se prijavilo za glasanje putem pošte

Najmanje stotinu mrtvih bh. državljana lično se prijavilo za glasanje putem pošte, saznaje Istraga.ba. To je utvrđeno i preliminarnom provjerom Centralne izborne komisije BiH koja još uvijek nije završila kompletnu analizu svih prijava za glasanje iz inostranstva.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar je još početkom septembra izjavio da je Komisija do tada utvrdila da se 25 mrtvih osoba prijavilo za glasanje putem pošte.

“Već smo određene materijale proslijedili Tužilaštvu BiH”, kazao je 2. septembra predsjednik CIK-a govoreći za N1.

Međutim, od tada se situacija drastično promijenila. Prema informacijama Istrage, službenici CIK-a do sada su pronašli najmanje stotinu osoba koje su se “prijavile” za glasanje iz dijaspore. CIK je Tužilaštvu BiH već dostavio dokaze za oko 50 slučajeva, a u narednim danima bi ta lista trebala biti kompletirana. Najveći broj “mrtvih” birača prijavio se za glasanje iz Srbije. U pitanju su, uglavnom, birači iz općina na lijevoj obali Drine. Osim za glasanje iz Srbije, mrtvi birači su se prijavljivali za glasanje iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije… Osim mrtvih birača, CIK je uočio da su desetine bh. državljana, i bošnjačke i srpske nacionalnosti, prijavljeni na nepostojećim adresama u Srbiji. Također je zabilježeno da je, recimo, na jednoj adresi za glasanje iz dijaspore prijavljeno preko 50 glasača, svih nacionalnosti. No, vratimo se mrtvima. Istraga je u posjedu dijela spiska mrtvih bh. državljana koji su se “lično” prijavili za glasanje putem pošte. Za izbornu jedinicu Višegrad se, tako, prijavilo najmanje sedam mrtvih birača koji bi trebali glasati iz dijaspore. U pitanju su Sergej Suharev, Vidak Lakić, Radomir Marković, Ivo Pecirep, Vasiljka Marković, Radiša Trifković i Radmila Pejović. Svi su prijavljeni za glasanje iz Srbije. Isti broj mrtvih birača se prijavio za glasanje za Općinu Orašje. U pitanju su dvije osobe koje se zovu Mato Krištić, te Adam Vincetić, Jela Nedić, Hajrija Rustemović, Ahmet Škrebić i Marijan Baotić. Svi koji se nalaze na CIIK-ovom spisku “mrtvih” birača koji svoje biračko pravo ostvaruju glasanjem putem pošte. Iz susjedne Općine Odžak za glasanje putem pošte su se prijavili mrtvi Kata Ivelj, Manda Grgić, Ljubica Milojević, Pero Dujak, Ivan Banić, Manda Brdar i Stjepan Martinović. Na spisku za glasanje iz dijaspore se nalazi i Bajro Sadžak iz Stoca. Službenici CIK-a su, pak, utvrdili da se radi o mrtvoj osobi. Anto Zebo i Vid Martić su također prijavljeni za glasanje putem pošte. Oni bi trebali glasati za Opštinu Brod. CIK je utvrdio da su u pitanju mrtve osobe koje je neko drugi prijavio za glasanje iz inostranstva. Za Opštinu Šeković bi trebali glasati Radojka Vučičević, Nikola Mitrović i Jovan Krstić. I oni su, prema informacijama iz CIK-a, mrtvi. Domin Petonjić i Stipo Jurić su prijavljeni za glasanje u Općini Jajce. CIK je utrdio da su mrtvi. Kao što je mrtav i Mevludin Ahmetbašić koji se prijavio za glasanje iz Brčkog.

Dakle, ovdje nisu u pitanju mrtvi birači koji se, zbog neažurnosti, nalaze na biračkom spisku. U pitanju su, naime, osobe koje su nakon smrti prijavljene za glasanje iz inostranstva.

 

 

Haške presude i optužnice dokazuju: Nenad Stevandić bio dio udruženog zločinačkog poduhvata u Krajini

Državni zastupnik Nenad Stevandić učestvovao je u udruženom zločinačkom poduhvatu na podučju Krajine, piše u drugoj izmijenjenoj optužnici koju je Haški tribunal podigao protiv sad već osuđenog ratnog zločinca Stojana Župljanina.

optužnica protiv Župljanina

“U tom UZP-u su učestvovali brojni pojedinci. Stojan Župljanin je djelovao u dogovoru s drugim učesnicima u UZP-u,  među kojima su bili Radoslav Brđanin, Momir Talić, Slobodan Milošević, general Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić, Slobodan Dubočanin, Simo Drljača, i drugi načelnici SJB u opštinama pod nadležnošću Stojana Župljanina, zatim Darko Mrđa, Nenad Stevandić, Ljuban Ećim i drugi članovi rukovodstva bosanskih Srba”, navedeno je u optužnici Haškog tribunala.

I nije ovo jedini haški dokument u kojem se pominje Nenad Stevandić, aktualni predsjednik Ujedinjene Srpske i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Stevandić je, naime, tih godina bio pripadnik paravojnih formacija poznatih kao SOS (Srpske odbrambene snage) i direktno je odgovarao Jovici Stanišiću, šefu Miloševićeve Državne bezbjednosti. Od 5. maja 1992. godine Nenad Stevandić će bio član Ratnog štaba Autonomne regije Krajina.

odluka o formiranju Kriznog štaba

 

Od petnaest članova tog Štaba, trojica su procesuirana pred Haškim tribunalom. Radoslav Brđanin i Stojan Župljanin pravosnažno su osuđeni, dok je Momir Talić umro prije izricanja presude.  U prvostepenoj presudi protiv Brđanina, Nenad Stevandić je označen kao vođa jedinice SOS.

“Premda su neke paravojne grupe povezane sa opozicionim stranakama u Srbiji, SOS je bio usko povezan sa SDS-om i Kriznim štabom ARK-a koji je koristio SOS kao operativno sredstvo koje je doprinijelo provođenju Strateškog plana. Nenad Stevandić i Slobodan Dubočanin, prvi šef, a drugi pripadnik SOS-a, bili su članovi Kriznog štaba ARK-a”, navedeno je u presudi u predmetu protiv Radoslava Brđanina.

Paravojne grupe su, piše dalje u presudi, učestvovale u borbenim operacijama koje je izvodio Prvi Krajiški korpus širom Autonomne regije Krajina, a među njima je djelovala i jedinica SOS kojom je komandovao Nenad Stevandić. Jedan od dokaza koji je korišten u Haagu je i presretnuti razgovor između Nenada Stevandića i Radovana Karadžića  od 17. avgusta 1991.

“Pošto smo Brđanina ubacili u šemu, on sad ne da Voji (Kuprešaninu – predsjedniku Skupštine ARK-a i članu Kriznog štaba ARK-a) i Anđelku (Grahovcu – predsjedniku vlade ARK-a) da prave gluposti. Međutim, oni su se onda svi okrenuli protiv Brđanina, i Zoran i Anđelko i Vojo jer, ne radi ljubomore, nego zato što su se htjeli umiješati u ovaj dio posla iz nekih ne znam ni ja”, kazao je Stevandić Radovanu Karadžiću.

U presudi protiv Miće Stanišića i Slobodana Župljanina navedena je i izjava zaštićenog svjedoka  ST183 koji je kazao da su među vođama Srpskih odbrambenih snaga bili Slobodan Dubočanin, Nenad Stevandić, Ljuban Ećim i Zdravko Samardžija.

“U ranim jutarnjim satima 3. aprila 1992. godine, naoružani pripadnici SOS-a podigli su barikade i blokirali grad Banju Luku”, navedno je u presudi u predmetu Stanišić-Župljanin.

Ime predsjednika Ujedinjene Srpske se pominje i u predmetu protiv Radovana Karadžića gdje je označen kao vođa “Crvenih beretki” i SOS jedinica. Državni zastupnik Nenad Stevandić je pominut i tokom suđenja Momčilu Krajišniku, gdje ga je svjedok Ewan Brown pomenuo kao vođu paravojnih snaga. Osim toga, Stevandić je pomenut i u presudi protiv Krajišnika.

Stevandić u presudi Krajišniku

“Paravojna grupa Srpske odbrambene snage (u daljem tekstu: SOS) pod komandom Nenada Stevandića, člana Kriznog štaba ARK-a, djelovala je u Banjoj Luci u proljeće i ljeto 1992. U njenom sastavu su bili osuđivani kriminalci, a bila je povezana s rukovodiocima SJB-a i CSB-a. Pripadnici SOS-a čak su služili kao pratnja visokim funkcionerima SDS-a, na primjer Radoslavu Brđaninu. U vrijeme referenduma o nezavisnosti republike, održanog 29. februara i 1. marta 1992., pripadnici SOS-a blokirali su zgradu opštine u Banjoj Luci”, piše u presudi protiv Momčila Krajišnika.

Natezanje konopca Stevandićevoj stranci : CIK razmatra poništavanje ovjere Ujedinjenoj Srpskoj

Centralna izborna komisija BiH razmatra mogućnost poništavanja ovjere političkog subjekta Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića, a konačna odluka će, saznaje Istraga.ba, biti donesena na nekoj od narednih sjednica Komisije.

Ukoliko, pak, ne bude dovoljno ruku za uklanjanje Stevandićeve stranke iz izbornog procesa na predstojećim lokalnim izborima, CIK će Ujedinjenu Srpsku kazniti maksimalnom novčanom kaznom u iznosu od 10 hiljada maraka, te skidanjem sa liste svih kandidata koji su učestvovali u realizaciji nedavno objavljenog TV spota  kojim se širi etnička, međuvjerska i međunacionalna mržnja u BiH.

O sankcijama Ujedinjenoj Srpskoj danas je, prema informacijama Istraga.ba, raspravljao i Kolegij CIK-a, a najmanje tri člana su za poništavanje ovjere Ujedinjene Srpske. Dvoje članova CIK-a, Irena Hadžiabdić i Vlado Rogić, su protiv, dok preostalo dvoje članova još uvijek nije zauzelo konačni stav o poništavanju ovjere političkog subjekta. Stručna služba CIK-a za današnji Kolegij je pripremila prijedlog sankcije za Ujedinjenu Srpsku. U pitanju je novčana kazna u iznosu od 10 hiljada maraka. No, tri člana CIK-a su naveli mogućnost i poništavanja ovjere političkog subjekta, što je predviđeno i Izbornim zakonom.

“Centralna izborna komisija BiH, kada odlučuje po službenoj dužnosti ili kada odlučuje o prigovorima i žalbama, ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti. Centralna izborna komisija BiH takođe ima ovlaštenja da izrekne sljedeće sankcije: novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 10.000 konvertibilnih maraka; uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu; poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata i zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog Zakona, navedeno je u članu 6.7. Izbornog zakona BiH.

Istim Zakonom, članom 7.3., definisana je lista prekršaja na osnovu kojih bi navedene sankcije mogle biti izrečene. Kandidatima na izborima je, prema tom zakonu, zabranjeno “koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”.

Dakle, postoji pravni osnov za poništavanje ovjere kandidature Ujedinjenoj Srpskoj, ali se pojedini članovi CIK-a plaše sudske prakse. Stoga se, kao najvjerovatnija opcija, razmatra novčana sankcija u iznosu od 10 hiljada maraka, te skidanje sa liste kandidata Dušana Markovića Duleta, nosioca liste Ujedinjene Srpske za Gradsku skupštinu u Tesliću.

lista Ujedinjene Srpske za Teslić

Dušan Marković zvani Dule je, naime, jedan od aktera spornog spota koji je naišao na osude, kako domaće, tako i međunarodne javnosti. On u spotu glumi snagatora  koji iz kafane izbacuje Bošnjake, Hrvate i Albance.

Dušan Marković u spotu Ujedinjene Srpske

“Teslićki vitez” nadimak je Duška Markovića u rodnom gradu. On je pravnik  u ŠG „Borja“ Teslić i, porema pisanju lokalnih tesličkih portala, “zasigurno je najveći čovjek Teslića i okoline. Učestvovao je u takmičenjima bacanja “kamena s ramena” i “natezanje konopca”.

Stevandićev kandidat Marković na takmičenju

Delistiranje Dušana Markovića zvanog Dule skoro je pa izvjesna opcija. CIK je, prema informacijama Istrage, zatražio da se u narednim danima obave dodatne provjere cijelog slučaja, a za jednu od narednih sjednica Komisije će biti pripremljene tri različite odluke koje bi trebale biti stavljene na glasanje. Prva – poništavanje ovjere političkom subjektu Ujedinjena Srpska i izricanje novčane sankcije u iznosu od 10 hiljada maraka. Druga opcija je izricanje samo novčane sankcije, a treća izricanje novčane kazne od 10 hiljada maraka plus skidanje sa lista Ujedinjene Srpske svih onih kandidata koji su bili uključeni u izradu spornog spota.

Istraga u posjedu dokumenata iz Srbije: Ubica Milivoje Lovrenović godinama radio za Ljubana Ećima

Bh. državljanin Milivoje Lovrenović, koji je osumnjičen da je 13. septembra na Novom Beogradu ubio Strahinju Stojanovića, godinama je bio vojnik Ljubana Ećima, bivšeg saradnika Željka Ražnatovića Arkana za kojim je, zbog sumnje da je počinio ratne zločine, bh. pravosuđe raspisalo Interpolovu potjernicu, saznaje Istraga.ba.

Lovrenović je direktne poslovne veze imao sa Željkom Radovanovićem zvanim Krečo, višestruko presuđivanim narko dilerom iz Bijeljine koji je, opet, povezan sa kriminalnom grupom okupljenom oko Ljubana Ećima i Luke Bojovića. Dokazuju to i dokumenti koji su u posjedu našeg portala.

optužnica protiv Željka Radovanovića i Ljubana Ećima

Prema optužnici Specijalnog tužilaštva u Beogradu, podignutoj 14. maja 2008. godine protiv Željka Radovanovića zvanog Votka (u BiH poznatog kao Krečo) i drugih, Milivoje Lovrenović je iznajmio stan u Beogradu u kojem je skrivan kokain. Istom optužnicom obuhvaćen je i Ljuban Ećim, koji je bio potooptuženi, ali je zbog nagodbi sa srbijanskim sigurnosnim agencijama osuđen samo zbog posjedovanja oružja.

Srbijanska policija je u decembru 2007. godine provela akciju protiv kriminalne grupe koja je u Beogradu trgovala kokainom, u okviru koje su uhapšeni Željko Radovanović, Aleksandar Stevanović, Velimir Bile, Predrag Njegovan, Ljuban Ećim, Veljko Banović, Veselin Pejović i Istok Lazarević. Zaplijenjeno je oko 50 kilograma droge.

optužnica protiv Željka Radovanovića i Ljubana Ećima

Srbijanski Blic tada je objavio da je uhapšen jatak Radovana Karadžića, označavajući Ljubana Ećima kao saradnika u tom trenutku najtraženijeg haškog bjegunca. Tačno pola godine kasnije, Specijalno tužilaštvo Srbije podiglo je optužnicu u kojoj se pominje i ime Milivoja Lovrenovića, bh. državljanina koji je živio u Gradišci, za kojim je prošle sedmice raspisana Interpolova potjernica zbog sumnje da je 13. septembra ove godine podmetnuo eksplozivnu napravu ispod automobila Strahinje Stojanovića, kojeg srbijanski mediji povezuju sa Lukom Bojovićem, jednim od vođa Zemunskog klana koji se nalazi u zatvoru u Španiji.

“Okrivljeni Radovanović Željko i Njegovan Predrag, u Beogradu, u više navrata neovlašćeno stavili u promet opojnu droge heroin i kokain, tako što je po zahtjevu okrivljenog Radovanović Željka, okrivljeni Njegovan Predrag u stanu u Ulici Stojana Protića broj 39, stan broj 1, koji stan je iznajmilo lice Lovrenović Milivoje, a koji stan je za skrivanje opojne droge namijenjene prodaji koristio okrivljeni Njegovan Predrag”, piše u optužnici podignutoj 14. maja 2008. godine.

Lovrenovićevo ime u beogradskoj optužnici

Nadalje, u optužnici se pominje i stan u Ulici Franca Rozmana na broju 18 u Beogradu, koji je kupio Mladen Grbić iz Gradiške, a koji je korišten za skrivanje droge. Ključeve od tog stana imao je Predrag Njegovan koji je živio u kući koju je koristio – Ljuban Ećim. Beogradski tužioci su napisali da je Milivoje Lovrenović Predraga Njegovana predstavljao kao svog rođaka. Inače, Njegovan je rođen u Novoj Gradišci u Hrvatskoj, gdje je rođen i Milivoje Lovrenović koji je u međuvremenu preselio na desnu obalu Save, u Gradišku, na teritoriji BiH.

Godinama je Ljuban Ećim je slovio za jednog od najmoćnijih ljudi banjalučkog i beogradskog podzemlja, jer je bio jedan od saradnika Željka Ražnatovića Arkana i njegove supruge – Cece. Prilikom policijske akcije u decembru 2007. godine, kod Ećima je pronađen i pištolj sa posvetom koji je dobio od Arkana.

“Ljubanu. Od komandanta Arkana”, pisalo je na pištolju koji pokazan medijima u MUP-u Srbije, neposredno nakon akcije. Osim pištolja, u stanu Ljubana Ećima su pronađeni i lažni dokumenti koje je koristio prilikom dolaska u BiH, gdje je bio osumnjičen, a danas i zvanično optužen za ratne zločine u Kotor Varoši.

Nakon što je u januaru 2000. godine ubijen Željko Ražnatović Arkan, Ljuban Ećim je nastavio održavati prijateljske veze sa njegovom suprugom Svetlanom Ražnatović.

Ceca Ražnatović i Ljuban Ećim

Sarađujući sa Ražnatovićima, Ećim se povezao i sa njihovim nasljedinicima u srbijanskom podzemlju, pa je tako postao jedan od ljudi Zemunskog klana, a kasnije i Luke Bojovića. Prema pisanju srbijanskih medija, nedavno ubijeni Strahinja Stojanović također je bio je povezan sa Lukom Bojovićem, a dovođen je i u vezu sa ubistvom Dragoslava Miše Ognjanovića, beogradskog advokata koji je zastupao upravo – Luku Bojovića. Međutim, Stojanović nikad nije zvanično optužen zbog ubistva advokata počinjenog u julu 2018. godine. Strahinja Stojanović je, podsjećamo, ubijen 13. septembra ove godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava. Za to ubistvo zvanično je osumnjičen Milivoje Lovrenović, kojeg je, već smo naveli, 2008. godine beogradsko pravosuđe povezalo sa Ljubanom Ećimom.

Osim u optužnici Specijalnog srbijanskog tužilaštva iz maja 2008. godine, ime Milivoja Lovrenovića povezivano je sa Ljubanom Ećimom još davne 1997. godine. Naime, u septembru 1997. godine pripadnici MUP-a Republike Srpske u jednoj privatnoj kući u banjalučkom naselju Starčevac pronašli su dvije mine sa mehaničkim upaljačem i po deset kilograma eksploziva. Te naprave, saopćila je tada policija, podmetnuo je upravo Milivoje Lovrenović i to po naredbama Ljubana Ećima i Predraga Kojića. Osim sa Ećimom, Milivoje Lovrenović godinama je sarađivao i sa Željkom Radovanovićem zvanim Krečo, koji je 2008. godine, zajedno sa Ljubanom Ećimom bio optužen, a kasnije i osuđen, zbog trgovine narkocima. Krečo je 2012. godine uhapšen u okviru akcije Titan, koju su proveli pripadnici MUP-a RS-a zbog sumnje da je, iz fočanskog zatvora, rukovodio prodajom narkotika. Radovanović je posljednjih godina, prema informacijama Istrage, često putovao u Gradišku gdje je imao kontakte sa Lovrenovićem. Obojica su, također, nerijetko putovali i u Crnu Goru, a prema našim informacijama, granicu su uglavnom prelazili u kasnim noćnim satima. Policijske agencije u BiH sumnjaju da je su obojica imali veze sa pripadnicima Škaljarskog klana.

Napad na gradove koje ne kontroliše SDA: Predizborne akcije Federalne policije

Za svega dvadeset dana septembra ove godine, Federalna uprava policije provela je četiri akcije usmjerene, isključivo, protiv kadrova koji su oponenti Stranci demokratske akcije. Izuzimana je dokumentacija iz GRAS-a, potom Općine Stari Grad Sarajevo, te gradskih uprava Visoko i Zenica. I sve je to urađeno dva mjeseca prije lokalnih izbora.

“Kantonalni sud u Zenici, po prijedlogu Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, izdao je Naredbu za privremeno oduzimanje predmeta, odnosno originalne dokumentacije od Gradske uprave Grada Zenica i JKP “ Zenicatrans” prijevoz putnika d.d. Zenica”, glasilo je saopćenje zeničkog Tužilaštva izdato 16. septembra 2020. godine.

Pretres su izvršili pripadnici Federalne uprave policije kojom rukovodi Ensar Korman neformalni kadar SDA. Podsjećamo, slučaj Zenicatrans bio je aktualan krajem prošle i početkom ove godine, ali se zeničko tužilaštvo, zajedno sa FUP-om, na izuzimanje dokumentacije odlučilo dva mjeseca prije lodržavanja lokalnih izbora na kojima će, između ostalog, biti biran i gradonačelnik Zenice. Na čelu gradske uprave Zenica se nalazi Fuad Kasumović, bivši visoki funkcioner SDA, koji je na prošlim lokalnim izborima, kao nezavisni kandidat,postao gradonačelnik. SDA na predstojećim izborima pokušat će da vrati kontrolu nad tim gradom, a njihov je kandidat Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH.

“Pripadnici Federalne uprave policije pretresli su Gradsku upravu Visoko”, glasila je vijest objavljena 23. septembra ove godine.

Prema saopćenju Gradske uprave Visoko, inspektori FUP-a su po nalogu Kantonalnog tužilaštva Zenica izuzeli dokumente koji se odnose na subvencioniranje cijene priključaka na gasnu instalaciju. I na ovaj pretres FUP i zeničko Tužilaštvo su se odlučili  mjesec i po prije lokalnih izbora. Gradonačelnica Visokog je Amra Babić, bivša članica SDA koja je na prošlim lokalnim izborima reizabrana kao nezavisni kandidat. Stranka demokratske akcije namjerava vratiti kontrolu nad tom Gradskom upravom, a kandidovali su aktualnog premijera Ze-Do kantona Mirzu Ganića. Upravo Ganićeva Vlada odlučuje o finansiranju rada Kantonalnog tužilaštva Zenica.

Uporedo sa pretresanjem ove dvije gradske uprave, FUP, prema informacijama Istrage, provodi i istražne radnje koje se odnose na Općinu Stari Grad Sarajevo, a istražuju se, navodne, nezakonitosti načelnika Ibrahima Hadžibajrića. Policijsko-tužilačke aktivnosti su intenzivirane neposredno pred početak predizborne kampanje za lokalne izbore. Hadžibajrić je, podsjećamo, bivši kadar SDA, koji je u međuvremenu osnovao svoju partiju koja je opozicija Stranci demokratske akcije na nivou Kantona Sarajevo. SDA-ov kandidat za poziciju načelnika Općine Stari Grad Sarajevo je Jusuf Pušina, ratni kadar SDA kojem se trenutno sudi zbog ratnog zločina nad zarobljenim pripadnicima JNA koji su ubijeni u Velikom parku u Sarajevu.

I, na kraju, pripadnici FUP-a su 17. 9. 2020. godine pretresli prostorije GRAS-a. Prema informacijama Istrage, dio izuzete dokumentacije odnosi se na nabavku polovnih trolejbusa, o čemu su mediji pisali početkom ove godine. Ovaj posao organizirali su kadrovi bivše Vlade Kantona Sarajevo sa Edinom fortom na čelu, ali je Federalna uprava policije istragu intenzivirala dva mjeseca pred lokalne izbore.

 

Istraga u posjedu pisma tužiteljice Simeunović: “Tadić, Nešković i Misirača dogovarale šta da mi “ponude”za odustajanje od kandidature za VSTV

Državna tužiteljica Biljana Simeunović obavijestila je rukovodstvo Tužilaštva BiH da joj je tužiteljica Ozrenka Nešković u ime glavne državne tužiteljice Gordane Tadić nudila funkciju glavne tužiteljice u Okružnom tužilaštvu u Bijeljini, a da zauzvrat odustane od kandidature za članicu VSTV-a.

Istraga.ba došla je u posjed novog pisma koje je tužiteljica Simeunović u utorak poslala na najmanje pet adresa u kojem detaljno navodi ko je iz Tužilaštva Bih pokušao trgovati uticajem.

“Dana 15. 9. 2020. godine tužilac Nešković Ozrenka došla je u moju kancelariju i rekla mi sljedeće: Pozvat će te u kabinet Glavna tužiteljica i ponuditi da povučeš kandidaturu za člana VSTV-a, a da ti se srediti da budeš Glavni tužilac u Bijeljini. Istog momenta sam rekla – ne dolazi u obzir. Nabijem vas na k…. sve, i tebe i Glavnu, i Milana, i Novaka. U tom momentu je u moju kancelariju ulazio kolega tužilac i čuo je naš prethodni razgovor i moju reakciju”, napisala je Biljana Simeunović.

Tri dana nakon što je tužiteljica Simeunović odbila ponudu, u Kabinetu Glavne državne tužiteljice Gordane Tadić zavladala je panika.

“U petak 18.9. 2020.godine u moju kancelariju je došla stručna savjetnica Vedrana Maslić i rekla sljedeće: Evo mene kao poštar, da Vam kažem da je tužiteljica Jadranka Lokmić Misirača poručila da ona nema ništa sa prijedlogom odustanete od kandidature za člana VSTV-a i ponudom za radno mjesto Glavnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini”, navela je tužiteljica Simeunović.

Očito je, nastavlja dalje, Jadranka Lokmić Misirača imala saznanja da se razgovaralo o ponudii i kakva je bila moja reakcija u razgovoru sa Ozrenkom. Nakon jutarnje posjete 18. 9., glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je u popodnevnim satima Biljanu Simeunović pozvala na razgovor.

“Glavna tužiteljica mi je, ničim izazvana, rekla sljedeće: Evo, Ozrenka neki dan kaže da ti se ponudi mjesto glavnog tužioca u Bijeljini, a da odustaneš od kandidature za VSTV, a ja sam joj rekla, kako ćemo, mi to ne možemo”. Zbog čega sam bila tema razgovora između tužilaca Jadranke, Gordane i Ozrenke i kome je smetala moja kandidatura znam, a to treba da objasne učesnici razgovora o ovoj temi”, piše u pismu Biljane Simeunović.

Uprkos svemu, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je odlučila da Ozrenku Nešković imenuje za člana Komisije za verifikaciju i nadzor izbora člana VSTV-a. Izbori zu zakazani za četvrtak ujutro, a svi državni tužioci će birati svoju predstavnicu,  koja mora biti srpske nacionalnosti, u VSTV. Kandidatkinje su – Biljana Simeunović, Vedrana Mijović, Ivana Petković i Violeta Mandić. Tužiteljica Vedrana Mijović je kandidatkinja iza koje stoje predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i Gordana Tadić. Jedna od četiri navedene tužiteljice će zamijeniti u VSTV-u Jadranku Lokmić Misirača. Ukoliko Biljana Simeunović bude izabrana, to bi moglo ugroziti većinu koju u VSTV-u ima Milan Tegeltija. Upravo zbog toga, čelnici VSTV-a i Tužilaštva BiH su odlučili da podrže Vedranu Mijović za buduću članicu VSTV-a. Vedrana Mijović je kćerka SNSD-ovog zvaničnika Slavka Jovičića Slavuja i ona je postupajuća tužiteljicima u predmetima protiv Dragana Mektića i Ranka Debeveca.

U srijedu popodne, odnosno dan uoči izbora člana VSTV-a, uplašena pismom Biljane Simeunović Gordana  Tadić je Ozrenku Nešković “izbacila” iz Komisije za izbor i nadzor. Na njeno mjesto je postavljen Ljubo Badnjar, također tužilac blizak Gordani Tadić.

 

Izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine: Poručnik Radovan Višković učestvovao u operaciji Krivaja 95

Premijer Republike Srpske Radovan Višković nalazi se na spisku učesnika u srebreničkom genocidu kojeg je prije 16 godina sačinila posebna Komisija za istraživanje događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. Jula 1995. godine. Tu Komisiju je, podsjećamo, formirala Vlada Republike Srpske 15. decembra 2003. godine, na inicijativu OHR-a. Izvještaj je objavljen u julu 1995. godine, a sastavni dio tog izvještaja je spisak osoba koje su učestvovale u operaciji Krivaja 95. Na tom spisku se nalazi više od 20 hiljada imena, ali on tada nije objavljen.

Istraga.ba došla u posjed tog spiska, i na njemu se, pod rednim brojem 13715 nalazi ime Radovan Višković, sin Borivoja, rođen 1. februara 1964. godine u mjestu Boljević. U pitanju su, dakle, podaci identični podacima navedenim u biografiji aktualnog predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.

Radovan Višković, navedeno je u dokumentu, imao je čin poručnika i bio je član Glavnog štaba Vojske Republike Srpske sa Ratkom Mladićem na čelu.

Isti ovaj poručnik Radovan Višković pomenut je i u iskazu svjedoka Željka Kerkeza, načelnika Odjeljenja saobraćajne službe u Glavnom štabu vojske Republike Srpske.

Kerkez je 25. jula 2008. godine, svjedočeći na otvorenoj sjednici u haškom suđenju u predmetu Vujadin Popović i drugih oficira Vojske RS-a optuženih za genocid, direktno pominjao poručnika Radovana Viškovića s kojim je zajedno, dva dana nakon pada Srebrenice išao u Potočare, te se “zaustavljao” u Novoj Kasabi, gdje su vidjeli Bošnjake zatočene na stadionu u tom mjestu kod Milića. Svjedok Kerkez je potvrdio da je u istom automobilu sa Radovanom Viškovićem išao i na sastanak sa Rajkom Krsmanovićem, načelnikom odjeljenja za saobraćaj Drinskog korpusa. Evo izvoda iz njegovog svjedočenja.

“Znači, kad sam stigao u Potočare, primjetio sam određeni broj vozila koji je postrojen i veći broj naroda, znači, muslimanskog življa. Znači, žena, djece, mladića, staraca kako se sa odrenđenim stvarima koje su nosili, znači, u rukama, ukrcava u ta postrojena vozila. Tu sam zatekao jedinice civilne policije, jedinice vojske i bila je odreñena grupa UNPROFOR-a, koja je obezbjeđivala to ukrcavanje. Tu je, pošto je bila vojska, bilo i određeni broj stariješina a… koje sam poznavao iz viđenja iz Drinskog korpusa. Jedino, lično sam znao ovog načelnika saobraćajne službe, pukovnika Krsmanovića s kojima /sic/ sam stupio u kontakt i razgovarao. (Pitanje: O čemu ste to razgovarali sa pukovnikom Krsmanovićem?) Znači, uglavnom razgovor je tekao o procesu transporta. Znači, da li ima dovoljno transportnih sredstava, i da li ima problema oko toga. Na što mi je odgovorio da je sve obezbijeđeno i da ne treba nikakve intervencije”, kazao je Kerkez.

Krsmanović, kojeg svjedok Kerkez pominje, se zove Rajko i njegovo ime je navedeno u prvostepenoj presudi  Haškog tribunala protiv Vujadina Popovića, Ljubiše Beare, Drage Nikolića, Ljubomira Borovčanina, Radivoja Miletića, Milana Gvere i Vinka Pandurevića osuđenih za genocid. I Krekez i Rajko Krsmanović se pominju u fusnoti 330 presude, kojom se opisuje ko su bili pozadinci tokom operacija u Srebrenici.

“Odluka o činjenicama o kojima je presunđeno koje je predložilo tužilaštvo, činjenica br. 80; Božo Momčilović, T. 14071–14072 (22. avgust 2007. godine). Odjeljenjem za pozadinu komandovao je pukovnik Lazar Aćimović. Pukovnik Rajko Krsmanović bio je načelnik saobraćajne službe u Odjeljenju za pozadinu. Željko Kerkez, T. 24088 (25. juli 2008. godine); Dragoslav Trišić, T. 27066 (20. oktobar 2008. godine), piše u fusnoti.

Dakle, presuđene  su činjenice da se načelnik saobraćajne službe Drinskog korpusa zvao – Rajko Krsmanović, a ne Milan Krsmanović, kako je na jednom od ročišta u Hagu saopćeno, na što se poziva RTRS, pokušavajući da prikrije odgovornost premijera Republike Srpske.

Nadalje, u istoj presudi, fusnota 930 je navedeno da je zaštićeni “svjedok PW-109, T. 14589–14591 (djelimično zatvorena sjednica) (31. avgust 2007. godine) (gdje je izjavio da su u tom razgovoru učestvovali i general Krstić i pukovnik Krsmanović, i da su ti ljudi razgovarali o autobusima za prebacivanje stanovnika, bosanskih Muslimana”.

Dakle, ponovo se pominje pukovnik Rajko Krsmanović, a ne Milan Krsmanović, kako tvrdi RTRS.

Nadalje, u revidiranoj konsolidovanoj optužnici Tužilaštva u Hagu u predmetu protiv Vujadina Popovića i drugih je navedeno: “Udruženi zločinački poduhvat s ciljem da se muslimansko stanovništvo Srebrenice i Žepe prisilno premjesti ili deportuje i udruženi zločinački poduhvat s ciljem da se vojno sposobni muškarci Muslimani iz Srebrenice pobiju navode se u Optužnici kao dva udružena zločinačka poduhvata. Međutim, u oba su učestvovali isti oficiri, među kojima su bili sljedeći:Radovan Karadžić, predsjednik RS; general Ratko Mladić, komandant VRS-a; general Milenko Živanović, komandant Drinskog korpusa; general Radislav Krstić, načelnik Štaba/zamjenik komandanta i komandant Drinskog korpusa; general Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno- bezbjednosne poslove, Glavni štab; general Radivoje Miletić, načelnik Odjeljenja za nastavno-operativne poslove i zastupnik načelnika Glavnog štaba; general Milan Gvero, pomoćnik komandanta za moral, vjerska i pravna pitanja; pukovnik Petar Salapura, načelnik za obavještajne poslove Glavnog štaba; pukovnik Ljubiša Beara, načelnik za bezbjednost Glavnog štaba; pukovnik Radoslav Janković, oficir za obavještajne poslove Glavnog štaba; major Dragomir Pećanac, oficir za bezbjednost Glavnog štaba; potpukovnik Vujadin Popović, načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa; potpukovnik Rajko Krsmanović, načelnik saobraćajne službe Drinskog korpusa; pukovnik Lazar Aćamović, pomoćnik komandanta pozadinskih službi Drinskog korpusa; pukovnik Vidoje Blagojević, komandant Bratunačke brigade; kapetan Momir Nikolić, načelnik za bezbjednost i obavještajne poslove Bratunačke brigade; pukovnik Vinko Pandurević, komandant Zvorničke brigade; potpukovnik Dragan Obrenović, zamjenik komandanta i načelnik Štaba Zvorničke brigade; poručnik Drago Nikolić, načelnik bezbjednosti Zvorničke brigade; kapetan Milorad Trbić, oficir za bezbjednost Zvorničke brigade; i Ljubomir Borovčanin, zamjenik komandanta Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS.”

Dakle, ponovo se, kao dio UZP-a, pominje ime Rajko Krsmanović, a ne Milan Krsmanović, kako, koristeći jednu grešku u sudnici Haškog tribunala, navode mediji u Republici Srpskoj.

Upravo taj Rajko Krsmanović je vodio razgovor da Željkom Kerkezom i poručnikom Radovanom Viškovićem, što u svom iskazu potvrđuje svjedok Željko Kerkez. Istog dana, 13. jula u 21 sat vođen je telefonski razgovor između osoba: Krsmanović i Višković, a koji se odnosio na transport zarobljenih Bošnjaka u selu Sandići, koje se nalazi između Bratunca i Konjević Polja. Istraga je u posjedu originalne verzije prijevoda na engleski jezik i nigdje se ne navodi da je u pitanju “Goran Višković”, kako tvrdi RTRS. Istina, u operaciji Krivaja 95. je sudjelovala osoba po imenu “Goran Višković”, ali sa činom “vodnika” i nema nikakve veze sa transportom.

Radovan Višković je, podsjećamo, imao čin poručnika i bio je pomoćnik načelnika za saobraćaj u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske sa Ratkom Mladićem na čelu. To je, već smo naveli, u svom iskazu potvrdio i svjedok Željko Kerkez, koji je priznao da ga je u Potočare i Novu Kasabu 13. Jula 1995. godine vozio poručnik Radovan Višković. Dakle, isti onaj Radovan Višković koji se nalazi na spisku Komisije za Srebrenicu, sa istim podacima navedenim u biografiji Radovana Viškovića, aktualnog premijera Republike Srpske.  U avgustu 2018. godine Vlada Republike Srpske sa Željkom Cvijanović na čelu je poništila Izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine. Nakon toga je formirana nova Komisija koja treba da sačini novi izvješta i finansira se novcem Vlade RS, sa Radovanom Viškovićem na čelu.

Državna tužiteljica Biljana Simeunović obavijestila kolege: „Nudili su mi mjesto glavnog tužioca u Bijeljini da odustanem od VSTV-a“

Tužiteljica Tužilaštva BiH Biljana Simeunović obavijestila je u ponedjeljak sve državne tužitelje i glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić da joj je nuđena pozicija glavne tužiteljice u Okružnom tužilaštvu u Bijeljini, a da zauzvrat odustane od kandidature za člana VSTV-a, saznaje Istraga.ba.

Ponudu su joj, navela je u svom dopisu tužiteljica Simeunović, prenijele tri državne tužiteljice. Njihova imena, za sada, nije otkrila.

faksimil pisma tužiteljice Biljane Simeunović

„Nadam se da će poslije čitanja ovog dopisa tužiteljica-kurir u prenosu tuđih zamisli i kombinatorike mene i druge kolege upoznati čija je bila osnovna zamisao da mi se ponudi gore navedeno mjesto, a da odustanem od kandidature za člana VSTV-a“, napisala je Simeumnovićeva.

Da pojasnimo, ove sedmice Tužilaštvo BiH bira svog predstavnika u VSTV-u, koji bi trebao naslijediti Jadranku Lokmić Misirača, još uvijek aktualnu potpredsjednicu VSTV-a. Odluku o novom predstavniku Tužilaštva BiH donose svi državni tužioci, i to tajnim glasanjem. Prema žrijebu VSTV-a, Tužilaštvo BiH mora izabrati svog predstavnika koji je srpske nacionalnosti i ženskog spola. Do sada su se za ovu poziciju kandidirale državne tužiteljice Biljana Simeunović, Vedrana Mijović i Violeta Mandić. Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, prema informacijama Istrage, podržavaju Vedranu Mijović, državnu tužiteljicu koja je formirala predmet protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i koja je već ranije podigla optužnicu protiv bivšeg ministra sigurnosti Dragana Mektića. Ukoliko Vedrana Mijović bude izabrana u VSTV, Milan Tegeltija će, ponovo, preuzeti većinu u toj instituciji, s obzirom na to da njegova potpredsjednica i dosadašnja predstavnica Tužilaštva BIH u VSTV-u  Jadranka Lokmić Misirača ne učestvuje u radu zbog bolesti.

Kako bi tužiteljicu Biljanu Simeunović izbacili iz „utrke“ za člana VSTV-a, Tegeltija je, preko svog prijatelja Muhameda Ajanovića, inače dekana Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, na portalu Raport.ba plasirao tekst o tome kako je Biljana Simeunović „kadar SDA“. Istim tekstom podržana je kandidatura tužiteljice Vedrane Mijović, inače kćerke SNSD-ovog zvaničnika Slavka Jovičića Slavuja.

tužiteljica Vedrana Mijović, Tegeltijina favoritkinja
tužiteljica Vedrana Mijović, Tegeltijina favoritkinja

Upravo taj tekst nagnao je tužiteljicu Simeunović da u ponedjeljak pošalje mail svim svojim kolegama i glavnoj tužiteljici.

„Poštovane kolege, dostavljam vama i Glavnom tužiocu tekst objavljen na portalu raport.ba radi upoznavanja, a u nadi da će se brzo saznati ko iz Tužilaštva BiH stoji iza ovog teksta kojim se narušava ne samo moj moralni i profesionalni integritet, već integritet kolega pomenutih u istom i samog Tužilaštva BiH“, napisala je Biljana Simeunović.

U tekstu objavljenom na Raportu je navedeno da je Biljana Simeunović bliska predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu koji lobira za nju.

„Što se tiče gospodina Debeveca sa istim sam bliska kao i sa svakim kolegom iz Tužilaštva BiH. Predmet Debevec i rad koleginice Mijović nije nikada bio u sferi moga interesovanja i o predmetima znam onoliko koliko je objavljeno u medijima i iz priča Jadranke Loikmić Misirača, sadašnje članice VSTV-a BiH, a čije se ime u tekstu portala raport.ba ne pominje“, piše tužiteljica Simeunović.

faksimil pisma tužiteljice Simeunović
faksimil pisma tužiteljice Simeunović

Nadalje, državna tužiteljica Simeunović navodi da joj je „već duže vrijeme poznato kome je, kada i zašto obećano da će biti izabran za člana VSTV-a BiH“, te koje osobe „rade na ostvarenju tog obećanja“.

„Smatram da Tužilaštvo BiH mora imati pravilnik kojim se regulišu postupanja u izboru člana VSTV-a iz reda tužilaca Tužilaštva BiH. To je postupak koji se ne može sprovoditi na osnovu trenutne inspiracije pojedinca ili pojedinaca, bez obzira koju funkciju obavljaju u Tužilaštvu BiH“, piše u dopisu Biljane Simeunović.

Na kraju, državna tužiteljica Simeunović koja se kandidirala za članicu VSTV-a piše o ponudama koje je dobila.

„Nadam se da će poslije čitanja teksta iz portala raport.ba i mog dopisa, tri tužiteljice upoznati ostale kolege čija je namjera da mi se ponudi mjesto Glavnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, ako odustanem od kandidature za člana VSTV-a BiH, a jedna od tužiteljica i koji je moj odgovor, bar onaj slikoviti“, navela je državna tužiteljica Biljana Simeunović.

Prema informacijama Istrage, pojedini tužitelji Tužilaštva BiH su već reagirali na ovaj mail, te su u odgovoru koji je dostupan svim tužiteljima naveli da u navodima Biljane Simeunović postoje elementi krivičnog djela, te da bi trebalo ispitati ko joj je i u ime koga iz Tužilaštva BiH nudio funkciju u Bijeljini.

Ranije smo objavljivali da  Milan Tegeltija i Gordana Tadić namjeravaju u VSTV-u instalirati tužiteljicu Vedranu Mijović. Kako bi joj olakšali izbor, Tegeltija i drugi su, prema informacijama Istrage, „ubijedili“ tužiteljicu Ivanu Petković da ne lobira za sebe. Međutim, u igri su ostale još Violeta Mandić i Biljana Simeunović. Da bi razbio glasove Biljane Simeunović i time olakšao izbor Vedrane Mijović, u lobiranje se uključio i državni tužilac Dubravko Čampara koji je „ubijedio“ Violetu Mandić da je ona kandidat koji ima šansu. No, posljednih dana toga su postali svjesni i drugi državni tužitelji koji ne podržavaju Vedranu Mijović, pa su se uključili u lobiranje za Biljanu Simeunović. Svjesni opasnosti, Tegeltija i Gordana Tadić su, potom, krenuli u diskreditaciju Biljane Simeunović.

NAJČITANIJI ČLANCI

Istraga objavljuje materijalne dokaze i fotografije: Čamparina savjetnica poslala anonimnu prijavu...

“Dobro vam veče. U večerašnjem dnevniku gledajte: kako SDA preko Obavještajno bezbjednosne agencije prisluškuje svoje neistomišljenike. RTRS u posjedu krivične prijave protiv direktora OBA-e...