Istrage

Otkrivamo pozadinu slučaja Consigliere: Tužioci Hukeljić i Pašić ignorisali dokaze, novi postupajući tužilac uhapsio Titovog tjelohranitelja Dženisa Kadrića u čijim Sky prepiskama se pominje ministar Elmedin Konaković!

Ministar vanjskih poslova i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković pominje se u prepiskama Dženisa Kadrića, tjelohranitelja Edina Gačanina Tita, koji je u srijedu ujutro uhapšen u Sarajevu, saznaje Istraga.ba.

Uhapšeni Kadrić je koristio Sky aplikaciju, kod 315389, pod šiframa Wolverine, Elite Comando i u komunikaciji u koju je bio uključen i sam vođa narko kartela Edin Gačanin Tito, direktno se pominje lider NiP-a Elmedin Konaković. Prepiske koje se odnose na Konakovića sigurnosnim agencijama BiH dostavljene su iz EUROPOL-a i one nesumnjivo dokazuju vezu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sa pripadnicima kartela Tito i Dino. Kao prva veza se pominje “Meme”, odnosno biznismen i Konakovićev kum Gordan Memija.

No, ove prepiske, za sada, nisu u fokusu Tužilaštva BiH po čijoj naredbi su uhapšeni Dženis Kadrić i biznismen Alem Hodović kojeg je SIPA, prije nekoliko godina, zajedno sa Gordanom Memijom prijavljivala zbog pranja novca.

Dženis Kadrić je, rekosmo, u srijedu uhapšen u Sarajevu po naredbi Tužilaštva BiH. U okviru iste akcije uhapšen je i Alem Hodović. Godinama smo na portalu Istraga.ba pisali o njihovim vezama sa narko kartelom Tito i Dino.

Dženis Kadrić je bio pripadnik Specijalne jedinice FUP-a.Vođu narko kartela Edina Gačanina Tita pratio je zajedno sa Ibrom Miladinom, također bivšim pripadnikom Specijalne jedinice FUP-a kojom i danas rukovodi Mustafa Selmanović, kućni prijatelj državnog tužioca Dubravka Čampare.

Prema informacijama Istrage, Miladin i Kadrić posljednjih su se mjeseci našli u nemilosti Edina Gačanina, odnosno, prekomandovani su na poslove u Sarajevu. Tito je, kako saznajemo, posebno bio nezadovoljan ponašanjem supruge Dženisa Kadrića, Anje Gligorić iz Zenice, koja se na Instagramu hvalila raskošnim životom u Dubaiju. Nakon što je Kadrić “prebačen” u Sarajevo, Anja Gligorić je izbrisala svoj profil na Instagramu gdje je imala oko 100 hiljada pratilaca.

S druge strane, Alem Hodović je prvo poslovao sa Mirzom Gačaninom, amidžom Edina Gačanina Tita, a onda je, kasnije, održavao stalne veze sa Stefanom Papićem, također članom narko kartela Tito i Dino koji se od belgijskog pravosuđa skriva u Dubaiju.

Skoro dvije godine Tužilaštvo BiH je imalo dokaze o Hodoviću i Kadriću, ali tužilac Mirza Hukeljić, inače blizak prijatelj tužioca Džermina Pašića i Dubravka Čampare, odbijao da uhapsi  Dženisa Kadrića u čijem Sky-u se direktno pominje lider NiP-a Elmedin Konaković. Tek kada je Hukeljić napustio Tužilaštvo BiH, a njegov predmet preuzeo tužilac Sanjin Kulenović, Dženis Kadrić je uhapšen. Evo i zbog čega.

Dženis Kadrić – pranje 400 hiljada KM

Dženis Kadrić je, prema prepiskama iz Skya sarajevskog advokata Zlatka Ibrišimovića (hapšen 2022.) planirao pranje oko 400 hiljada KM.

Dženis Kadrić je, naime, tražio od Zlatka Ibrišimovića uputu kako da za novac od 400 hiljada KM koji je stekao izvršenjem krivičnih djela u inostranstvu kupi nekretninu u Sarajevu, a da ne mora dokazivati porijeklo novca.

Zlatko Ibrišimović, otkrivaju Sky prepiske, predložio je Kadriću više načina pranja novca, a jedan od njih je podrazumijevao da advokat sa svog vlastitog računa isplati kupoprodajnu cijenu za stan, a da Dženis Kadrić, prije kupovine stana, isplati Zlatku Ibrišimoviću novac u tom iznosu, uvećan za iznos PDV-a i poreza na dobit koji Ibrišimović mora platit.

Komunikacija između Ibrišimovića i korisnika Dženisa Kadrića započinje 05.01.2021. godine kada Ibrišimović iskazuje da se raduje budućem poslovanju i druženju, te konstatuje da je za Kadrićeve potrebe našao najveći mogući stan. Nešto kasnije Ibrišimović javlja da mu treba par dana da provjeri situaciju.

U audio porukama Kadrić govori Ibrišimoviću da želi da kupi stan, da ima određeno pokriće za novac ali da ne želi da ugrožava svoju situaciju zbog ljudi sa kojima radi te ga dalje pita za najbolji mogući način kupovine stana, odnosno pokrića novca kojim će kupiti taj stan. Ibrišimović kasnije sugeriše Kadriću da ni u kom slučaju ne otvara račune u bankama na svoje ime niti na ime članova porodice jer se svi računi vode po njegovom matičnom broju i da se tome vrlo lahko može ući u trag. Dalje mu Ibrišimović predlaže opciju da posredstvom svojih poznanika ili članova svoje porodice kupi nekoliko manjih stanova, vrijednosti 100.000 – 120.000 KM, zatim te iste stanove preprodaju te na kraju polože novac u ukupnom iznosu od oko 400.000 KM. Drugi način kupovine stana, odnosno pranja novca za kupovinu stana koji mu predlaže Ibrišimović jeste da Kadrić posredstvom neke firme ili člana porodice uzme kredit te zatim lično vraća dospjele rate kredita umjesto te firme ili lica koje će podići kredit. Osim navedenog, na kraju Ibrišimović govori da na svom ličnom računu ima 300.000KM i da dodatnih 100.000KM može vrlo lahko „ubaciti“ i za koje može imati pokriće. Zbog toga Ibrišimović predlaže Kadriću da kupi stan na svoje ime, a da mu Kadrić novac za to da unaprijed nakon čega bi za određeno vrijeme taj isti stan prebacio na neku osobu koju odredi Dženis Kadrić

Sredinom januara 2021. godine godine Ibrišimović ponovo korisniku Dženisu Kadriću govori da je najbolja opcija da se kupovina stana izvrši preko njega ali dodaje da će to koštati dosta više od 410.000KM jer on, na 100.000KM koje legalno ubaci, mora platiti 27.000KM, od toga 17.000KM PDV-a i 10.000KM poreza na dobit i da će sračunati sve i pokušati naći najbolju „kombinaciju“. Kadrić pristaje na ovu opciju.

Sve ove dokaze, rekosmo, Tužilaštvo BiH je imalo od 2022. godine, ali tužioci Mirza Hukeljić i Džermin Pašić nisu željeli uhapsiti Kadrića, jer bi raspakivanje njegovog Skya direktno ugrozilo lidera NiP-a Elmedina Konakovića.

Alem Hodović – pranje novca

Da bi se lakše razumjela priča, ukratko ćemo pojasniti nekoliko činjenica. Alem Hodović je sarajevski biznismen sa dugogodišnjim iskustvom u otvaranju fiktivnih kompanija preko kojih je izvlačen novac ili je vršeno pranje novca preko fiktivnih marketinških usluga. Hodović je određene fiktivne poslove poslove radio i za Gordana Memiju, a u Nizozemskoj je imao dobre veze sa Mirzom Gačaninom i Stefanom Papićem kojeg belgijsko pravosuđe traži krijumčarenja kokaina. Papić se, rekosmo, sada skriva u Dubaiju i pod zaštitom je Edina Gačanina Tita.

Tužilaštvo BiH je imalo dokaze o sumnjivim poslovima Alema Hodovića i Gordana Memije prije skoro šest godina, ali predmet nikada nije okončan. Osim toga, Hodovićeve veze sa Stefanom Papićem su dokumentovane kroz Sky prije dvije godine, ali tužilac Hukeljić je odlučio da ih ne hapsi u okviru iste akcije kada je uhapšen advokat Zlatko Ibrišimović. Evo dokaza iz Sky aplikacije.

Dana 21.01.2020. godine Stefan Papić govori advokatu Zlatku Ibrišimoviću da mu je Alem Hodović sredio kupovinu dva stana, bosanski pasoš i platu zbog čega je mislio da mu je Hodović pomogao. Međutim, tvrdi Papić, Hodović ga je prevario, te moli advokata Ibrišimovića da mu provjeri da li je Hodović platio hipoteku za stan.

“Mislim da me laže. Dužan mi je 50 000 KM”, napisao je Papić.

Tri dana kasnije Stefan Papić šalje audio poruku Zlatku Ibrišimoviću u kojoj navodi na koji način je došao do vozila, pa tako kaže da je „Porsche leasing“ dao auto na lizing „Auto radu“, „Auto rad“ je dao „Asa rentu“, „Asa rent“ je dao „E.S.T.“.

U martu 2020. godine, Stefan Papić obavještava advokata Ibrišimovića da će ga nazvati osoba i koja će mu dati 5500 eura, a zatim da te pare Zlatko Ibrišimović preda Alemu Hodoviću kako bi platio dug u banci i hipoteke.

Nešto kasnije Papić napominje Ibrišimovića da nazove Alema Hodovića i kaže mu da dođe do njega, ali da ništa više ne govori telefonom.

“Kada Alem dođe pravi se kao da ništa ne znaš. Samo predaj kovertu i ne govori od koga si je dobio, ja sam javio Alemu da su pare kod tebe”, poručio je putem Sky aplikacije Stefan Papić advokatu Zlatku Ibrišimoviću.

Dana 14.03.2020. godine, Stefan Papić govori Ibrišimoviću da mu javi koliko da počaste „nju“ (za sada nepoznata osoba), a zatim kaže da je kupio stan u Španiji, kao i firmu na nečije ime.

Mjesec kasnije Stefan Papić pita Ibrišimovića da li je tačno 31 hiljada eura, od toga plaća njemu 5 hiljada eura kako bi unaprijed napunio kredit kod njega i ostaje mu 26 hiljada eura.

“Ovih dana će opet doći para, biće između 90 – 100 hiljada eura”, navodi Papić u poruci Ibrišimoviću.

U nastavku razgovora Stefan Papić govori da nikada ništa nije legalno radio.

Tokom razgovora, Papić Alema Hodovića naziva budalom.

“Samo da budala ne počne lajati o meni. Ali kad se sve ovo završi dobiće on batine i neće znati odakle dolazi, Rolex će mu oteti, a sve na finjaka”, poručuje Papić advokatu Ibrišimoviću.

Sredinom maja 2020. godine, Stefan Papić obavještava Ibrišimovića da mu je Alem Hodović javio da je dug u banci 24000 KM, on je platio 15000 KM, znači još 9000 KM da se plati bez kreditne kartice, kreditna kartica je 5000 KM, znači još 14000 KM ima otvoreno.

„Nakon toga ću da da ubacim par milja da plaćamo normalno hipoteku mjesečno i dadžbine. Ali ne dam mu (Hodoviću) ja pare, hoću da vidim svojim očima, da zajedno poplaćamo pa sam na nuli u banci“, zaključio je Papić u prepiskama sa advokatom Ibrišimovićem koji je koristio aplikaciju pod kodnim imenom “Consigliere”.

Upravo na osnovu Ibrišimovićeve šifre u Sky-u nazvana je akcija tokom koje su uhapšeni Alem Hodović i Dženis Kadrić. Svi dokazi su, rekosmo, godinama bili u Tužilaštvu BiH, ali tužioci Džermin Pašić, Mirza Hukeljić i Dubravko Čampara nisu željeli uhapsiti Kadrića koji je bio povezan i sa putovanjima Elmedina Konakovića u Dubai.

Obrat na Sudu BiH: Sudija Mirsad Strika zatražio presignaciju, Miloradu Dodiku sudit će sutkinja Sena Uzunović!

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku od danas neće suditi sudija Mirsad Strika, saznaje Istraga.ba. Ovim predmetom je, kako saznajemo, zadužena sutkinja Suda BiH Sena Uzunović.

Sudija Mirsad Strika je početkom ove godine zatražio presignaciju predmeta jer je već ranije ispunio uslove za penzionisanje. Stoga je krajem prošle sedmice CMS sistemom određeno da postupajuća sutkinja bude Sena Uzunović koja bi već danas, u ponedjeljak, trebala biti u sudnici Suda BiH.

Suđenje Miloradu Dodiku, faktički, još uvijek nije ni počelo, jer je glavni pretres do sada odgađan tri puta.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), i Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta, odbili su se izjasniti o krivici po optužnici u kojoj se terete da su počinili krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.

“Ne znam zbog čega je podignuta optužnica protiv mene. Ne razumijem optužnicu”, kazao je Dodik na ročištu održanom 16. oktobra prošle godine.

Sutkinja za prethodno saslušanje Jasmina Dedović Ćosić tada je konstatirala da se radi o “nepoštivanju suda” i , po službenoj dužnosti, donijela odluku prema kojoj su se Dodik i Lukić izjasnili da nisu krivi.

Nakon toga predmet je dodijeljen sudiji Mirsadu Striki koji je trebao suditi u ovom predmetu. Prvi glavni pretres je bio zakazan za 22. novembar ali je odgođeno zbog “Dodikovih službenih obaveza”, odnosno sastanka s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. Sljedeće ročište trebalo je biti održano 6. decembra, ali ročište nije održano jer je Dodikova odbrana tražila odgodu zbog žalbe koju su namjeravali uložiti na prethodnu odbijenicu Suda da se suđenje premjesti u Banja Luku. Potom je glavni pretres zakazan za 20. decembar prošle godine, ali je odgođen jer postupajući tužioci Tužilaštva BiH nisu bili spremni za uvodne riječi dok je Dodikova odbrana je tražila izuzeće svih tužioca. Nakon toga, Dodik se pred Sudom Bosne i Hercegovine trebao pojaviti 17. januara, ali je glavni pretres po treći put. Ročište je odgođeno jer je Dodikova odbrana zatražila izuzeće sudije Mirsada Strike i još sedam sudija Suda BiH. Nekoliko dana kasnije iz  Suda BiH su saopćili da su odbacili zahtjev za izuzeće sudija Zorana Božića, Vesne Jesenković, Šabana Maksumića, Darka Samardžića, Hilme Vučinića, Redžiba Begića i Minke Kreho.

„U odnosu na ovih sedam sudija, Sud je donio odluku kojom se zahtjev odbrane odbacuje kao nedopušten. Suđenje koje je sudija Mirsad Strika najavio za 30. januar odgođeno je i novi termin je zakazan za 5. februar“, naveli su iz Suda BiH.

Ročište zakazano za 30. januar je pomjereno za 5. februar. U međuvremenu je sudija Mirsad Strika zatražio izuzeće, a predmet je zadužila sutkinja Sena Uzunović.

Sud BiH optužnicu protiv Dodika i Lukića potvrdio je početkom septembra. Terete ih za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Milorad Dodik i Miloš Lukić optuženi su za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, za što im u slučaju osuđujuće presude prijeti kazna u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Osuđujuća presuda znači i automatsku zabranu obnašanja dužnosti na kojima se nalaze.

Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojima će se suditi Dodiku i Lukiću nametnuo je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula prošle godine, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je entitetski parlament, Narodna skupština Republike Srpske pokušala blokirati provedbe njegovih odluka, kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Iako je Schmidt temeljem svojih ovlasti poništio sporne zakone, Dodik je ipak potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku entiteta, pa su tako obojica prekršili zakon.

Vlada FBiH obezglavila BH gas: Od maja prošle godine Nikšić po uputama HDZ-a ne želi imenovati Nadzorni odbor preduzeća koje bi, prema pismu sekretara Blinkena, trebalo upravljati južnom interkonekcijom

“Prethodnom sazivu Nadzornog odbora je istekao mandat i očekuje se imenovanje novog Nadzornog odbora”, piše od maja prošle godine na web stranici Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BHGas d.o.o.

Ali od maja 2023. godine, do danas, februara 2024. godine, tabela u kojoj bi trebala pisati imena članova NO je prazna.

Prema Zakonu o privrednim društvima i Statutu BH Gasa, Nadzorni odbor ima velika ovlaštenja, među kojima su davanje saglasnosti na opće akte društva (npr. plan poslovanja), daj preporuke o raspodjeli dobiti ili pokrivanju gubitaka, utvrđuje cijene gasa, te, pored ostalog, odobrava poslovanje, kupovinu, kreditiranje, prodaju u BH Gasu čija vrijednost prelazi 15 posto ukupnog kapitala društva. Nadzorni odbor daje saglasnost i na Plan javnih nabavki BH Gasa.

Dakle, Nadzorni odbor kojeg nema jedan je od ključnih organa poslovanja BH Gasa. Stoga je poslovanje ovog privrednog društva u 2024. godine ugroženo. I sve ovo dolazi u situaciji kada se bh. javnosti i međunarodnim krugovima vodi rasprava o tome ko će upravljati južnom plinskom interkonekcijom.

Prema informacijama Istrage, čelnici HDZ-a BiH žele obezglaviti BH gas i dovesti ga na rub propasti kako bi bilo nužno formiranje novog plinskog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo južnom interkonekcijom. Nakon što je krajem aprila prošle godine odlukom OHR-a nametnuta Vlada FBiH, premijer Nermin Nikšić i drugi ministri iz Trojke, iako imaju većinu, nisu željeli bez saglasnosti HDZ-a imenovati članove Nadzornog odbora  BH Gasa. Tako sada ovo privredno društvo već devet mjeseci posluje bez Nadzornog odbora. Prošle godine bila je znatno povoljnija situacija jer je bivši saziv NO na početku kalendarske 2023. godine uspio usvojiti ključne akte koji se odnose na poslovanje Društva. Međutim, poslovanje tokom 2024. godina sada je u potpunosti ugroženo.

Podsjetimo, 11. januara ove godine američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. U pismu je direktno pomenut i BH Gas.

“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

Lider HDZ-a, podsjećamo, insistira da bude osnovano novo preduzeće u Hercegovini koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom koja bi smanjila ovisnosti BiH o ruskom plinu. Preko južne plinske interkonekcije u BiH bilo bi moguće dopremati gas iz Azerbejdžana i iz Hrvatske u kojem bi se nalazio američki ukapljeni plin.

Pravosnažna presuda Suda BiH: Fadilu Novaliću, Fikretu Hodžiću i Fahrudinu Solaku potvrđene zatvorske kazne, Jelka Miličević pravosnažno oslobođena!

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori”, saznaje Istraga.ba iz više izvora. To znači da su bivši premijer FBiH Fadil Novalić, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak i osnivač kompanije “Srebrna malina” pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne.

Podsjetimo, u maju prošle godine prvostepeno sudsko vijeće osudilo je Novalića na četiri godine zatvora, Fikreta Hodžića na pet i Fahrudina Solaka na šest godina zatvora.  Ove kazne su, kako saznaje Istraga.ba, u cjelosti potvrđene.

Svi oni su proglađeni krivim zbog nezakonitog postupanja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa.

U presudi je navedeno da su optuženi Fadil Novalić, Fahrudin Solak, Fikret Hodžić oglašeni su krivim, a pravna osoba „F.H. Srebrena malina” d.o.o. Sućeska, Srebrenica, zastupana po odgovornom licu trećeoptuženom Fikretu Hodžiću, oglašena odgovornom da su radnjama opisanim u osuđujućem dijelu izreke presude počinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. Krivičnog zakona Federacije BiH (KZFBiH), a optuženi Fahrudin Solak i krivično djelo krivotvorenje službene isprave iz člana 389. istog Zakona.

Sud je optuženima za navedena krivična djela izrekao sljedeće kazne:

  • Fadilu Novaliću kaznu zatvora u trajanju od četiri (4) godine. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 29.5.2020. do 31.5.2020. godine;
  • Fahrudinu Solaku za počinjeno produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. KZFBiH, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina, a za krivično djelo krivotvorenje službene isprave iz člana 389. KZFBiH, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine i šest (6) mjeseci, nakon čega je optuženom Fahrudinu Solaku izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest (6) godina. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 28.5.2020. do 31.5.2020. godine;
  • Fikretu Hodžiću kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina. Optuženom se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme tokom kojeg je bio lišen slobode od 28.5.2020. do 31.5.2020. godine;
  • Pravnom licu „F.H. Srebrena malina” o.o. Sućeska, Srebrenica novčanu kaznu u iznosu od 200.000,00 KM.

Od optuženog Fikreta Hodžića i pravnog lica “F.H. Srebrena malina“ d.o.o., Sućeska, Srebrenica se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela u iznosu od  694.747,78 KM, od kojeg iznosa je dio u iznosu od 87.000,00 KM  privremeno oduzet po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Sud je optuženom Fadilu Novaliću i Fikretu Hodžiću izrekao mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta upotrijebljenih za izvršenje krivičnog djela kao u izreci presude.

Bivša HDZ-ova ministrica finansija u Vladi FBIH Jelka Miličević pravosnažno je oslobođena svih optužbi.

Tokom izrucanja prvostepene presude, član sudskog vijeća sudija Branko Perić je izuzeo mišljenje, tvrdeći da optuženi nisu krivi. Nakon toga protiv njega je pokrenut disciplinski postupak koji je obustavljen zbog toga što je sudija Perić penzionisan.

Nakon što je okončao premijerski mandat, Fadil Novalić je ostao u klupama Predstavničkog doma FBiH gdje je izabran na izborima 2022. godine. Na Kongresu SDA izabran je za potpredsjednika te stranke. Sada, nakon što je mu je izrečena pravosnažna zatvorska kazna Novalić će ostati bez mandata u Parlamentu FBiH.

 

Novi skandal na N1 Sarajevo: Nakon filma o Draganu Čoviću, “ukinut” i film o ruskom utjecaju u BiH!

U istom periodu kada je cenzuriran film o Draganu Čoviću, rukovodstvo N1 televizije Sarajevo cenzuriralo je i film o rukom utjecaju u BiH, saznaje Istraga.ba.

Za razliku od filma o Draganu Čoviću koji je cenzuriran nakon montaže, film o ruskom utjecaju cenzuriran je tokom snimanja tako što rukovodstvo te televizije sa Amirom Zukićem na čelu naredilo obustavu snimanja. Do tog trenutka autor serijala Ispod površine, novinar Boris Brezo, već je bio snimio ili dogovorio snimanje  nekoliko sagovornika o ovoj temi. Jedan od tih sagovornika je bio i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

“Tačno je da je snimljena moja izjava, ali ne znam ništa o sudbini filma”, kazao nam je kratko profesor Turčalo.

Istraga.ba je kontaktirala i autora Borisa Brezu, ali on nije želio govoriti o ovoj temi, jer je već napustio N1 TV. Stoga smo bili primorani zatražiti stav direktora Zukića.

“Gospodine Zukiću, zbog čega N1 TV nije emitirala dokumentarni film o ruskim diplomatama u BiH”, glasilo je pitanje Istrage,

“Take dokumentarac”, odgovorio je Zukić, “nije urađen, pa kako nije urađen nije mogao biti ni emitiran. N1 je proizveo i emitirao niz TV priloga i intervjua o ruskom utjecaju u BiH, što i sam znaš, jer si vjerni gledatelj N1, na čemu ti zahvaljujem”.

“A da li je”, nastavili smo s pitanjima, “bio u pripremi takav dokumentarac? Nekoliko ljudi nam je potvrdilo da su bili sagovornici i da njihove izjave nisu emitirane”.

“Da. Snimljene izjave su emitirane u tekućim emisijama N1, a sagovornici koje pominješ gostovali su u našem programu i govorili o ruskom utjecaju”, potvrdio je Zukić za Istraga.ba.

U filmu op ruskom utjecaju su, kako saznajemo, trebale biti obrađene teme koje se odnose na dolazak ruskih diplomata u BiH, kao i plinska problematika, odnosno izgradnja južne interkonekcije. Za potrebe filma bilo je planirano snimanje analitičara poput Zlatka Hadžidedića, Zijada Bećirovića, te novinara BIRN-a koji su istraživali priču o ruskim diplomatama u BiH. Međutim, prije nego što su sva snimanja realizovana, Zukić je naredio da dalje snimanje obustavi, a cijeli serijal Ispod površine – ukine. Autor serijala Boris Brezo je ubrzo napustio N1 i prešao na UNA TV.

Podsjetimo, početkom januara zagrebački NACIONAL je je objavio da je N1 BiH, bosanskohercegovačka podružnica jedne od najvjerodostojnijih televizija u regiji, prvi put u svojoj povijesti podlegao autocenzuri: bosanskohercegovačka redakcija N1 u rujnu je “bunkerirala” svoju već snimljenu istraživačku emisiju o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, objavio je zagrebački Nacional u svom današnjem izdanju.

Riječ je, kako je objavio autor Boris Pavelić, bez ikakve sumnje, o uređivačkom propustu kakav se na N1 BiH ne pamti, a koji biva još i težim kada se zna da je, s cenzurom emisije o Čoviću ukinut i cijeli dotad vrlo uspješan istraživački serijal “Ispod površine” u sklopu kojega je spomenuta emisija i snimljena, i to usprkos činjenici da su prethodne emisije tog serijala o Miloradu Dodiku ili smijenjenom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, na primjer – doživjele visoku gledanost i pohvale kako gledateljstva tako i uredništva i uprave N1 BiH.

“Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić u kolovozu dao izjavu bosanskohercegovačkoj redakciji N1 televizije za emisiju o Draganu Čoviću, Nacional je želio doznati zašto taj rad nije objavljen ni tri mjeseca nakon predviđenog emitiranja u rujnu. Autor serijala i emisije Boris Brezo potvrdio je Nacionalu da je emisija snimljena, ali nije emitirana, no odbio je iznijeti pojedinosti slučaja. Nacional je zato proteklog tjedna razgovarao s više izvora s televizije N1 BiH, koji su željeli ostati anonimni, ali i s ostalim sugovornicima u toj nikad objavljenoj emisiji. Riječ je, doznali smo, o emisiji u kojoj je autor, na temelju dostupnih sudskih i službenih dokumenata i izjava relevantnih sugovornika – političara, novinara i politologa – istražio i analizirao pravosudne, političke i moralne kontroverze te političku moć predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, najmoćnijeg hrvatskog političara u BiH te jednog od najmoćnijih političara u susjednoj zemlji. Nije bila riječ o istraživačkoj emisiji u doslovnom smislu, jer se u njoj ne otkrivaju nove informacije i ne iznose nedokazane indicije koje bi mogle biti predmet sudskih tužbi: riječ je o sažimanju i preglednom ali informativnom prikazu poznatih, ali rjeđe spominjanih detalja Čovićeve političke karijere koju prate brojne kontroverze: autor je, na primjer, podsjetio kako su u jednom od više sudskih predmeta protiv Dragana Čovića, nakon što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, sudski dokazi misteriozno nestali u prijevozu iz zgrade Suda BiH u zgradu kantonalnog tužiteljstva, pa je oslobođen zbog nedostatka dokaza; emisija se bavila i činjenicom da je tužitelj Zdenko Kovač u jednom predmetu protiv Čovića optužnicu napisao nakon što je nastupila zastara, pa je takva optužnica, naravno, na sudu odbačena – a danas je isti taj Zdenko Kovač glavni tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Neobjavljena emisija o Čoviću bavila se i aktualnom temom energetskih odnosa u BiH, takozvanom “južnom interkonekcijom”, odnosno, osnivanjem tvrtke koja bi ubuduće, nakon što bude izgrađena potrebna infrastruktura, trebala voditi lukrativan posao uvoza plina s krčkog LNG terminala u BiH preko većinski hrvatskih područja te zemlje. Emisija o Draganu Čoviću, dokazuje Nacional, produkcijski je bila kvalitetnija od svih dosadašnjih pa se cijela redakcija N1 BiH televizije radovala njezinu objavljivanju, tim više što je prethodna istraživanja tog serijala o najvećim kontroverzama u BiH gledateljstvo primalo s velikim interesom i pohvalama”, piše Nacional.

Kako je Trojka prevarila Blinkena: Nikšićeva Vlada povukla Zakon o južnoj interkonekciji, Konaković u Vijeću ministara odobrio rusku interkonekciju, a južnu ostavio na čekanju. Sada sve ovisi o Dodiku!

Još u maju prošle godine Istraga.ba je objavila da su stranke Trojke, predvođene Elmedinom Konakovićem i Nerminom Nikšićem, obmanule američku administraciju glede izgradnje južne plinske interkonekcije. Ali službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu, sa ambasasdorom Michaelom Murphyem na čelu, bježali su od istine koja komprimitira njuhove političke favorite. Pola godine kasnije, američki državni sekretar Antony Blinken shvatio je da je obmanut. No, njegovo pismo upućeno ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću pokazuje da se i od Blinkena i danas skriva prava istina o južnoj interkonekciji.

Ukratko, izgradnja južnog plinovoda koji smanjuje ovisnost BiH o ruskom plinu ne ovisi o Draganu Čoviću, već o ruskom igraču Miloradu Dodiku. Osim toga, zakon o južnoj interkonekciji Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem je povukla iz parlamentarne procedure svega nekoliko dana nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt uz direktnu podršku Ambasade SAD-a nametnuo aktualnu federalnu vlast. Stoga u nastavku podsjećamo na ključne detalje.

“Danas smo na Vijeću ministara usvojili odluku o početku pregovora sa Hrvatskom i Srbijom o južnoj i istočnoj interkonekciji za plinsku infrastrukturu”, pohvalio se 11. maja prošle godine na Twitteru državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.

Fortin koalicijski partner i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković će istog dana, zbog “usvajanja” južne i istočne interkonekcije saopćiti da je sjednica Vijeća ministara BiH od 11. maja 2023. godine “najproduktivnija sjednica u historiji”.

No, dokumenti otkrivaju da su Edin Forto i Elmedin Konaković tada obmanuli javnost. Vijeće ministara BiH nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu plinsku interkonekciju koja bi smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Vijeće ministara je, zapravo, samo donijelo odluku o pokretanju procedure za zaključivanje međudržavnog ugovora između BiH i Srbije koja se odnosi na Novu istočnu interkonekciju Republike Srpske. Ispod ovog pasusa je saopćenje Vijeća ministara BiH izdato nakon sjednice održane 11. maja ove godine.

Saopćenje Vijeća ministara BiH

Obratite pažnju na riječi u crvenim okvirima. U kontekstu “Južne interkonekcije” piše da je Vijeće ministara BiH “razmotrilo” Prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske, dok u kontekstu Nove istočne interkonekcije piše da je Vijeće ministara “utvrdilo” Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije. Razlika između riječi “razmotrilo” i “utvrdilo” je više nego jasna. Vijeće ministara BiH, dakle, nije donijelo nikakvu odluku koja se odnosi na Južnu interkonekciju. A da su i Forto i Konaković od početka bili upoznati da nema nikakve odluke koja se odnosi na Južnu interkonekciju pokazuje i zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju. Naime, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, prije rasprave na sjednici Vijeća ministara BiH sva pitanja u nadležnosti ministarstava BiH koja ulaze u sastav odbora obvezno se prethodno raspravljaju na sjednicama odbora. Članovi ovog odbora su državni ministri Staša Košarac, Elmedin Konaković, Zoran Tegeltija, Edin Forto …

Ovaj Odbor za ekonomiju jednoglasno je, prije sjednice Vijeća ministara BiH je zaključio da nikakve odluke koje se odnose na Južnu interkonekciju ne trebaju biti donesene. Dokazuje to i zapisnik koji je u posjedu Istrage.

“Odbor je jednoglasno podržao navedeni nacrt (Južna interkonekcija, o.a.) uz prihvaćene sljedeće sugestije Vijeću ministara BiH:

  1. da se Nacrt osnova razmotri na sjednici Vijeća ministara BiH  bez izjašnjavanja
  2. da Vijeće ministara dadne punu podršku Projektu “Južna interkonekcija BIH i Hrvatske”
  3. da Vijeće ministara utvrdi kako se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma iz razloga nepostojanja Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija usvojenog na nivou Parlamenta Federacije te da se iz toga razloga izjašnjavanje o ovom nacrtu odgodi
  4. da se u Nacrtu osnova dodatno preciziraju pojedine odredbe kao što su odgovornost za štete, pravo vlasništva itd…
zapisnik sa sjednice Odbora za ekonomiju

Dakle, Odbor za ekonomiju Vijeća ministara BiH je predložio, a Vijeće ministara zaključilo da se još nisu stekli uslovi za zaključivanje predmetnog sporazuma o Južnoj interkonekciji. Što znači da uopće nije pokrenuta procedura za zaključivanje sporazuma kako su to javnosti saopćili ministri Elmedin Konaković i Edin Forto.

Šta je južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.

Južna interkonekcija

Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Šta je istočna interkonekcija?

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

Ovim trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.

Da bi ova dva gasovoda bila izgrađena, nužno je potpisati međudržavne sporazume sa Srbijom za Istočnu i Hrvatskom za Južnu interkonekciju.

Kako se potpisuju međudržavni sporazumi?

Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisana je je procedura zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.

“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.

U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike Srpske je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavila inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom. MVTEO  je ocijenilo da je projekat opravdan i materijali su dostavljeni Vijeću ministara koje je 11. maja usvojilo Prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Materijali su, potom, proslijeđeni Predsjedništvu BiH koje, u skladu sa članom 6 ovog Zakona, donosi odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom,donosi odluku o potpisvanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.

Dakle, Nova istočna interkonekcija je, zahvaljujući glasovima Elmedina Konakovića i ministara iz Trojke prošla prvu prepreku, odnosno Vijeće ministara BiH je pokrenulo postupak. Istovremeno, za Južnu interkonekciju nije donesena nikakva odluka. A da bi Odluka bila donesena, mora za nju glasati i Staša Košarac, SNSD-ov ministar koji ima pravo veta na utvrđivanju dnevnog reda sjednica Vijeća ministara BiH. To znači da pokretanje realizacije projekta Južne interkonekcije ovisi o SNSD-u i Miloradu Dodiku, a ne o Draganu Čoviću, kako to u pismu navodi američki državni sekretar Antony Blinken.

Zakon o južnoj interkonekciji

U pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković američki državni sekretar Antony Blinken navodi da se hitno mora usvojiti zakon o južnoj plinskoj nterkonekciji FBiH koji je, piše u pismu, “usvojen u Predstavničkom domu FBIH”. Očito je da službenici Ambasade SAD-a u Sarajevu nisu detaljno informisali sekretara Blinkena. Naime, Vlada Federacije BiH dva dana nakon što je Nermin Nikšić preuzeo dućnost premijera, povukla je iz parlamentarne procedure Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Federalni premijer Nermin Nikšić nakon prve sjednice novoimenovane Vlade uputio je 5. maja 2023. godine dopis Parlamentu Federacije BiH kojim povlači sve zakone koji su trenutno u proceduri. Na spisku povučenih zakona je i onaj koji se odnosi na južnu interkonekciju.

Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu, ali HDZ BiH je više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FbiH, tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda. Klub Hrvata je svojim amandmanom predložio projektom upravlja preduzeće “Južna plinska interkonekcija’ d.o.o. Mostar.

“Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno poduzeće) koje bi se osnovalo od strane županija kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH”, navedeno je u obrazloženju amandmana Kluba Hrvata iz juna 2022. godine.

Do danas, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu ovaj zakon nije vratila u parlamentarnu proceduru. A čak i ako ga vrati, zakon mora ponovo u Predstavnički dom FBiH. Što je suprotno navodima iz pisma američkog državnog sekretara ANtiny Blinkena.

Pozadina sukoba u elektroenergetskom sektoru FBiH: Kukić se sveti zbog ugovora sa Lagerom, Nikšić pritišće Upravu EP BiH da popusti Banovićima, Buljubašić saopćio da ne želi biti direktor Elektroprivrede!

Vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić, izvjesno je, neće se prijaviti na konkurs za tu poziciju. To znači da Buljubašić, kadar SDP-a BiH, neće biti novi generalni direktor najznačajnijeg energetskog preduzeća u državi. Buljubašić, prema informacijama Istrage, ne želi biti saučesnik u uništavanju elektroenergetskog sektora BiH. A evo šta je u pozadini svega.

Bivši direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica namjeravao je koristiti Buljubašića kao potpisnika za svoje poslove. Istodobno,  od Buljubašića se očekivalo da ispunjava i želje Mirsada Kukića, neformalnog šefa PDA i stvarnog gazde Rudnima mrkog uglja Banovići. No, kako je Buljubašić odlučio da više ne učestvuje u igri, Grabovica i Kukić su u potrazi za novim rješenjima. Za sada se razmatraju dva imena – Fahrudin Tanović i Sanela Jurišić. Tanović je trenutno v.d. izvršnog direktora za proizvodnju, dok je Jurišić v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove. Istina, kao jedan od kandidata pominje se i Nevad Ikanović, ali šanse da ovaj  kadar PDA su male, s obzirom na to da su sukobio Mirsadom Kukićem tokom posljednjeg tendera u Elektroprivredi BiH kada je nabavljeno 400 hiljada tona uglja od kompanije Lager iz Posušja.

Upravo je taj tender, prema informacijama Istrage, doveo do nesuglasica u samoj vladajućoj koaliciji, odnosno na relaziji PDA-SDP, što je rezultiralo obustavom isporuke uglja iz RMU Banovići prema Termoelektrani Tuzla.

Podsjetimo, Elektroprivreda BiH je u oktobru i novembru prošle godine provela postupak nabavke 400 hiljada tona uglja za potrebe Termoelektrane Kakanj. Na tender su se tacda prijavile četiri firme: Lager d.o.o. Posušje, Arnex Trading iz Ujedinjenih Emirata, LX International iz Južne Koreje, te konzorcij Ilić trgovina Zvornik i Sole Komerc iz Srbije. Kompanija Lager je HDZ-u bliski biznismen iz Posušja Milenko Bašić dok je vlasnik obje kompanije koje su činile Konzorcij, Ilić trgovina i  Sole Komerc, Slobodan Ilić, srpski biznismen porijeklom iz Banovića. Ilićeve kompanije godinama su glavni partner RMU Banovići i uglavnom preko njegovih kompanija Mirsad Kukić kontrolira izvoz banovićkog uglja za Srbiju.

Kada je EP BiH raspisala tender za nabavku 400 hiljada tona uglja, Kukić je, prema informacijama Istrage, dogovorio sa Ilićem da on ponudi ugalj Elektroprivredi BiH po znatno većoj cijeni, a da taj ugalj njegove kompanije po znatno nižim cijenama nabave od RMU Banovići. Međutim, Grabovica i čelnici SDP-a BiH su odlučili da ugalj bude nabavljen od HDZ-u bliske kompanije Lager iz Posušja, pa tako Fahrudin Tanović 17. novembra 2023. godine donosi odluku o diskvalifikaciji Ilićevog konzorcija i proglašava Lager jedinom kvalifikovanom kompanijom za nabavku 400 hiljada tona uglja.

Nezadovoljan ovom odlukom Kukić dogovara sa Ilićem da se uputi žalba Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), što odgađa konačno potpisivanje ugovora Lagera i Elektroprivrede BiH. Federalni premijer Nermin Nikšić i Elvedin Grabovica, međutim, ne žele odustati od svoje nakane da ugalj nabave od Lagera. U sve se, potom, uključuje Nevad Ikanović, vd izvršnog direktora za snabdijevanje i trgovinu (PDA) koji odlazi na sastanak sa predstavnicima Lagera i nudi nagodbu, a da zauzvrat Ilićeve kompanije odustanu od žalbe. Nakon što je Kukić saznao za taj susret, započinje obračun da Ikanovićem pa ga, tako, prvi put otkako je počeo raditi u rudarskoj industriji ne pozivaju na obilježavanje Dana rudara u RMU Banovići.

Dan rudara – Vojin Mijatović, Mirsad Kukić, Elzina Pirić i Dragan Mioković

Kada je shvatio da Kukić preko Slobodana Ilića usporava nabavku uglja od Lagera, Nermin Nikšić je, prema informacijama Istrage, pozvao Mirsada Kukića i zatražio od njega da Sole komerc povuče žalbe. Inače, zaprijetio je Nikšić, Vlada bi mogla smijeniti Kukićevu upravu RMU Banovići.

Ilićev konzorcij vrlo brzo povlači žalbu i Elektroprivreda BiH 21.12. potpisuje ugovor sa Lagerom. Neposredno prije toga, Vlada FBiH je donijela odluku o Odluku kojom je data saglasnost na cijene uglja za termoelektrane, i to 7,80 KM/GJ za ugalj iz površinske i 7,80 KM/GJ za ugalj iz podzemne eksploatacije. Međutim, Kukić shvata da ta cijena nije dovoljna za opstanak Rudnika Banovići. Stoga preko Sindikata kojeg kontrolira započinje obračun sa Vladom FBiH i Elektroprivredom BiH.

“Nemamo ugovor s Elektroprivredom BiH i ne možemo voziti ugalj u Termoelektranu Tuzla. Kada postignemo dogovor o novom ugovoru, isporuka uglja će biti nastavljena”, izjavio je početkom januara ove godine direktor RMU Banovići Rasim Dostović.

Ubrzo je direktora RMU Banovići podržao i Sindikat koji je pod Kukićevom kontrolom.

Kukić na sjednici Sindikata RMU Banovići

Pritisnut nezadovoljstvom rudara s jedne i većinom u Predstavničkom domu FBIH (Elzina Pirić odlučuje o većini) Nikšić zahtijeva od Elektroprivrede BiH da prema RMU Banovići ne primjenjuje Odluku o cijenama uglja. PRema informacijama Istrage, Nikšić i Vlada FBIH traže od Uprave EP BiH da pristanu na Kukićeve ucjene. Međutim, svjestan posljedica vd generalnog direktora Sanel Buljubašić odbija ponuditi Rudniku Banovići novi ugovor po drugačijim cijenama te obavještava Vladu FBiH da se neće prijaviti na konkurs za generalnog direktora EP BiH.

Inače, situacija u Elektroprivredi je alarmantna i već se razmišlja o nabavci novih 200 hiljada tona lignita od Rudnika Stanari. I to po znatno većim cijenama zbog kojih bi gubici Elektroprivrede BiH ove godine mogli biti mnogo veći od planiranih.

Tužilaštvo BiH proširilo istragu: Mehmedagić osumnjičen i da je nezakonito dao OSA-inu iskaznicu Erduanu Kafedžiću, a Debevec za skrivanje i uništavanje više od pedeset akata Suda BiH koji se mogu dovesti u vezu sa prisluškivanjem!

Tužilaštvo BiH proširilo je istragu protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, saznaje Istraga.ba. Istraga je proširena nekoliko dana prije isticanja jednomjesečnog pritvora, što znači da će Tužilaštvo tražiti produženje pritvora za još dva mjeseca.

Osim zbog prisluškivanja tri broja (službeni broj telefona Suda BiH i brojevi telefona dvojice istražitelja Tužilaštva BiH), bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić je, kako saznajemo, sada osumnjičen i da je nezakonito davao tri počasne iskaznice OSA-e. U pitanju su iskaznice izdate direktoru Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo Erduanu Kafedžiću, bivšem sekretaru Ministarstva vanjskih poslova BiH Adiju Hadžikapetanoviću (preminuo) i sarajevskom “ugostitelju” Denisu Stojniću.

Počasne iskaznice nemaju nikakav operativni značaj, no Tužilaštvo sada provjerava da li je prekršena procedura prilikom dodjele ovih iskaznica OSA-e.

Suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca Tužilaštvo BiH sada dodatno sumnjiči i za uništavanje šezdesetak akata Suda BiH koji bi se mogli dovesti u vezu sa naredbama za prisluškivanje. Debevec je, oprema sumnjama Tužilaštva BiH, angažovao svoju sekretaricu da uništi ili prikrije dio dokumentacije.

Podsjetimo, Ranko Debevec i Osman Mehmedagić su uhapšeni 19. decembra prošle godine. Prilikom obrazlaganja prijedlogu za određivanje jednomjesečnog pritvora postupajuća tužiteljica Bojana Jolović je navela da sumnja da su Debevec i Mehmedagić nezakonito prisluškivali službeni broj Suda BiH kojeg su koristile dežurne sudije za prethodni postupak i dva broja istražitelja Tužilaštva BiH.

“Iz iskaza svjedoka je evidentno da u vezi predmeta OSA-e koji se vezuje za sudski broj Su-03-10-6/20 da je zakonska procedura bila zadovoljena tako što je bila formirana tzv. zatvorena operacija, odnosno operacija čiji dokumenti odnosno informacije proistekle iz iste nisu ušle u analitičke fondove. Ta operacija je podrazumijevala primjenu određenih mjera za koje je bilo potrebno sudsko ovlaštenje, te je u više navrata produžavana na osnovu Naloga Suda BiH”, navedeno je u jednom od dokumenata Tužilaštva BIH.

Dakle, evidentno je da je predsjednik Suda BiH izdavao naredbe za praćenje određenih telefonskih brojeva i da je OSA postupača u skladu sa naredbama koje je, u skladu sa Zakonom o OSA-i, izdavao predsjednik Suda BiH. Međutim, sumnju u zakonitost tih postupke unosi činjenica da je dio prateće dokumentacije koja se odnosi na prisluškivanje tih telefonskih komunikacija uništen, odnosno da je nestao.

Prilikom hapšenja Debeveca ui Mehmedagića od njih su oduzeta ukupno četiri telefona. Jedan telefon je pripada bivšem direktoru OSA-e-. On je, kako saznajemo, forenzičarima SIPA-e dao pristupne kodove, ali u samom telefonu nije pronađeno ništa. Kada su u pitanju tri telefona suspendovanog predsjednika Suda BiH Rankia Debeveca oni nisu otključani. U pitanju su dva iPhone i jedan Samsung.

Ni kriminalci nisu isti: Lidija Bradara pomilovala dvojicu osuđenih Hrvata i odbila pomilovanje za svih trinaest Bošnjaka!

Predsjednica Federacije Lidija Bradara pomilovala je dvije pravosnažno osuđene osobe, dok je pomilovanje odbijeno za sedamnaest osoba. I ništa tu ne bi bilo sporno da dvije pomilovane osobe nisu Hrvati, dok su svi Bošnjaci i Srbi koji su tražili pomilovanje – odbijeni.

“Usvajaju se zamolbe za pomilovanje osuđenim osobama:

Kulić Stjepan, sin Rudolfa i majke Ljubice rođene Mišković, rođen 06.11.1955. godine u Pascima, općina Tuzla, nastanjen u Živinicama, državljanin BiH. Presudom Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 03 0 K 014295 19 K 2 od 13.07.2020. godine, za krivično djelo “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja” iz člana383. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 55. KZ F BiH, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine. Presudom Vrhovnog suda F BiH broj: 03 0 K 014295 20 Kž 2 od 16.02.2021. godine, kazna je preinačena na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godineDa se djelimično oslobodi od izdržavanja kazne zatvora za period u trajanju od 9 (devet) mjeseci.

Žilić Josip, sin Zlatka i majke Zrinke rođene Vujica, rođen 08.02.1981. godine u Travniku, nastanjen u ulici Nova Bila 27, općina Travnik, državljanin BiH i RH. Presudom Općinskog suda Travnik, broj: 51 0 K 182309 21 K od 06.12.2021. godine, za krivično djelo “Teška tjelesna ozljeda” iz člana 172. stav 1. KZ F BiH i krivično djelo “Nedozvoljena nabava i nošenje vatrenog oružja” iz člana 69. Zakona o nabavi, držanju i nošenju oružja i streljiva SBK, osuđen je najedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseciDa se djelimično oslobodi od izdržavanja kazne zatvora za period u trajanju od 4 (četiri) mjeseca“, navedeno je u Odluci o pomilovanju pravomoćno osuđenih osoba koju je donijela i potpisala predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.

Ovo su dakle, jedine osobe koje je pomilovala predsjednica Bradara. Istovremeno, predsjednica Federacije BiH odbila je je 14 zahtjeva za pomilovanje. Svi Bošnjaci koji su tražili pomilovanje su odbijeni.

Odbijaju se zamolbe za pomilčovanje osuđenim osobama: Riković Delimustafić (Sead) Džana, Mahmić (Hamdija) Semir, Rašidagić (Nasih) Nedžad, Hadžić (Ešef) Nermin, Babajić (Hajrudin) Amar, Smajlović (Ferid) Edin, Burić (Ibrahim) Admira, Matulović (Željko) Kristijan, Dilaver (Avdo) Almedin, Oliva (Slavko) Anton, Kovač (Čašif) Fehim, Karalić (Emir) Samir, Tešević (Miodrag) Igor, Tabaković (Hasan) Haris, Telalović (Hajrudin) Mersad, Mikić (Stanko) Josip, Imamović (Enes) Maja”, navedeno je u Bradarinim odlukama donesenim 28.12. 2023. godine.

Od sedamnaest odbijenih, trinaest je Bošnjaka. Odnosno, svi Bošnjaci koji su tražili pomilovanje su odbijeni, dok se pomilovane osobe izjašnjavaju kao Hrvati. Pored toga, pomilovani Josip Žilić je državljanin i Republike Hrvatske.

Vlada FBiH odobrila novac prvobitno namijenjen za gašenje požara: Čovićevom Zrinjskom i Nikšićevom Veležu po milion i po maraka iz Budžeta Federacije!

Fudbalski klub Zrinjski kojim suštinski upravlja potpredsjednik Amir Gros Kabiri dobit će iz Budžeta Federacije BiH 1,5 miliona maraka. Identičan odnos dobit će i drugi mostarski klub Velež. Odluku o dodjeli novca donijela je Vlada Federacije BiH sa  Nerminom Nikšićem na čelu.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 23. sjednici, održanoj 22.12.2023. godine, donosi Odluku o dopuni odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele  sredstava “kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – izgradnja športske dvorane Mostar i drugih športskih objekata u Mostaru utvrđenih proračunom Federacije BIH za 2023. godinu”, navedeno je u Odluci”, kojom je ukupno šest i po miliona maraka prebačeno u Mostar.

Sredstva će se raspodijeliti, odlučila je Vlada FBiH, na sljedeće korisnike: troškove izgradnje objekta KSC u Mostaru: 3.500.000,00 KM, troškove izgradnje/rekonstrukcije FK Velež: 1.500.000,00 KM, troškove izgradnje/rekonstrukcije NK Zrinjski:1.500.000,00 KM.

Podsjetimo, prvobitnim prijedlogom Budžeta FBiH za 2023. godinu, bivši saziv Vlade FBIH je planirao izdvajanje 3,5 miliona maraka za izgradnju sportske dvorane u Mostaru. Međutim, stranke Trojke i HDZ su, usvajajući Budžet, odlučile da dodaju još dva miliona maraka na ovu poziciju, uzimajući taj iznos sa pozicije kojom je bila planirana nabavka letjelica za gašenje požara. Amandmanom HDZ-a u martu prošle godine se mijenja i sam naziv pozicije, pa se tako nakon riječi “izgradnja sportske dvorane Mostar” dodaju i riječi “drugih sportskih objekata u Gradu.

Tako se, formalno, otvorio prostor za gradnju objekata u vlasništvu Zrinjskoj i Veleža. Posljednjom izmjenom Budžeta FBiH s kraja prošle godine ova pozicija je ojačana dodatnim milionom maraka, što znači da je za “izgradnju sportske dvorane i drugih sportskih objekata u Mostaru” ukupno planirano 6,5 miliona maraka. Nakon toga, Vlada FBiH 22. decembra 2023. godine donosi odluku i s te pozicije odobrava po milion i po maraka Zrinjskom i Veležu.

Koaliciju na nivou Federacije BiH čine stranke Trojke koje predvodi SDP i HDZ BiH. Na čelu SDP-a i Vlade FBIH je Nermin Nikšić, deklarisani navijač Veleža. Na čelu HDZ-a BiH je Dragan Čović, deklarisani navijač Zrinjskog.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...