Zbog sumnje da je krijumčario kokain i prao novac stečen prodajom droge, belgijsko je pravosuđe raspisalo crvenu Interpolovu potjernicu za Stefanom Papićem, bh. državljaninom koji godinama živi u Nizozemskoj, saznaje Istraga.
Papić je, objavljivali smo ranije, član mogćnog narko kartela Tito i Dino koji je iz Perua u Evropu prokrijumčario desetine tona kokaina. Vođa tog kartela je Sarajlija Edin Gačanin zvani Tito i on trenutnu živi u Dubaiju gdje ga čuvaju bivši pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije. Upravo u Dubaiju se, kako saznajemo, skriva i bjegunac Stefan Papić.
Prije nekoliko godina Papić je u Sarajevu osnovao firmu ES Tech d.o.o. čije je sjedište bilo u Avaz Twist Toweru.
Direktor ove firme bio je Alem Hodović, sarajevski “biznismen” i “influenser” kojeg je Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zajedno sa biznismenom Gordanom Memijom, ranije prijavljivala zbog pranja novca i organiziranog kriminala. Hodović je, uglavnom, registrirao fiktivne firme preko kojih je prao novac. Pojavljuje se kao odgovorno lice u nekoliko firmi a jedna od njih je i Papićeva firma ES Tech registirana u Avazovom tornju.
Upravo je preko firme ES Tech novac prao Mirza Gačanin, bh. državljanin koji je pod istragom nizozemskog pravosuđa i koji se trenutno nalazi u kućnom prittvoru u Bredi.
Gačaninove firme poslovale sa Papićevom firmom ES Tech
Mirza Gačanin je stric Edina Gačanina, vođe kartela Tito i Dino kojeg nizozemska policija povezuje sa najmanje 15 tona kokaina zaplijenjenog širom svijeta. Stefan Papić je upravo bio saradnik Mirze Gačanina u nizozemskom gradu Breda gdje je živio sa svojom majkom Majom Kočetkov, suprugom poznatog sarajevskog dizajnera Davora Papića koji je 2017. godine stradao u saobraćajnoj nesreći. Oni su nerijetko bili domaćini “biznismenu” Alemu Hodoviću i njegovoj supruzi Lejli Hodović koja se predstavlja kao “marketinški ekspert” i “influenserka”.
Alem i Lejla Hodović, Maja Kočetkov i Stefan Papić sa suprugom u Bredi
Stefan Papić je, inače, oženjen marokanskom državljankom koja je u srodstvu sa Riduanom Taghijem, vođom bande koja se u Nizozemskoj specijalizirala za likvidacije. Poznati su bili kao “Anđeli smrti” i uglavnom su ubijali za narko kartel “Tito i Dino”. Taghi se dovodi u vezu sa ubistvom advokata Derka Wiersuma, a godinama se skrivao u Dubaiju, gdje boravi i njegov formalni šef Edin Gačanin Tito. Marokanac Riduan Taghi je kasnije, ipak, uhapšen i u Emiratima i deportovan u Nizozemsku. No, sada je u Dubai pobjegao Stefan Papić kojem je nizozemska policija često pretresala stan. Papić je, rekosmo, i pod istragom belgijskog pravosuđa koje ga sumnjiči za krijumčarenje kokaina i pranje novca. U Dubaiju, inače, često boravi i bračni par Hodović.
Alem i Lejla Hodović u Dubaiju
Alem i Lejla Hodović posljednji su put boravili u Dubaiju krajem aprila ove godine. Njihov poslovni partner Stefan Papić u tom je trenutku već bio na crvenoj Interpolovoj potjernici i skrivao se u Emiratima.
Na sjednici Kantonalnog odbora SDA Tuzlanskog kantona u ponedjeljak je došlo do naguravanja između federalnog zastupnika SDA Salke Zildžića i kantonalnog zastupnika te stranke Smaje Mandžića. Teži fizički obračun spriječili su članovi Kantonalnog odbora SDA TK koji su uspjeli razdvojiti Zildžića i Mandžića.
“Zapamtit ćeš me”, kazao je Mandžić Zildžiću dok su ih stranačke kolege pokušavale razdvojiti.
Snimak sukoba možete pogledati ukoliko kliknete ovdje.
U jednom trenutku, Mandžić je pokušao prići Zildžiću s druge strane stola, ali su članovi KO SDA TK izgurali federalnog zastupnika iz stranačkih prostorija. Situaciju je pokušao smiriti Azmir Husić, također bivši kadar PDA koji je odnedavni postao član SDA.
Prema informacijama Istrage, do sukoba je došlo zbog stranačkih listi za predstojeće Opće izbore. No, sjednica je prekinuta, tako da liste nisu usaglašene.
Smajo Mandžić u Skupštinu Tuzlanskog kantona ušao 2018. godine, kao zastupnik PDA Mirsada Kukića. U oktobru 2019. godine isključen je iz Kukićeve stranke, jer nije poštovao odluke stranačkih organa. Nakon toga, Mandžić postaje nezavisni zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona, ali se ubrzo učlanjuje u SDA. Međutim, Salko Zildžić, kao predsjednik Gradskog odbora SDa Tuzla, nakon lokalnih izbora, u julu 2021. godine donosi odluku o isključenju Smaje Mandžića iz SDA. Viši stranački organi, međutim poništili su Zildžićevu odluku i vratili Mandžića u SDA. Od tog trenutka traje nezadovoljstvo Salke Zildžića koji je, u međuvremenu, podnio ostavku na sve funkcije unutar SDA. No, kada su počele da se pripremaju stranačke liste, Zildžić je opet želio aktivno učestvovati u donošenju odluka u SDA. Uprao je zbog toga na sjednici KO SDA TK započeo prvo verbalni obračun sa Mandžićem.
Inače, ovo nije prvi incident Salke Zildžića na stranačkim organima. Sličnu raspravu, manjeg fizičkog intenziteta, Zildžić je imao i sa Dževadom Mahmutovićem, današnjim zamjenikom ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Smajo Mandžić je rođeni Srebreničanin i blizak prijatelj Nasera Orića. Jedini je živi nosilac odlikovanja “Zlatni ljiljan” i ordena “Zlatni ljiljan sa zlatnim vijencem”. Tokom agresije na BiH, ubijena su mu tri brata i otac, a on je šest puta ranjavan. Poslije rata osnovao je zaštitarsku agenciju “BH sigurnost”.
Salko Zildžić je bivši kick bokser. Prije nego je postao zastupnik u Predstavničkom domu Federacije BiH, Zildfiž je bio je savjetnik i blizak saradnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare.
Pripadnici Žarndarmerije MUP-a Republike Srpske ušli su u utorak popodne u kasarnu Oružanih snaga u Rajlovcu kod Sarajeva, pod izgovorom da trebaju lišiti slobode jednog vojnika, saznaje Istraga.ba iz više izvora u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama.
“Došla su sa dva policijska vozila od kojih je jedno pripadalo Žandarmeriji. Oko 15 sati su bili na kapiji kasarne u Rajlovcu, tražeći vojnika A.Č. koji je, navodno, osumnjičen da je počinio krivično djelo razbojništvo”, ispričao je jedan od naših sagovornika.
Prema informacijama Istrage, pripadnici Žandarmerije su parkirali vozila na ulazu u kasarnu te su na prijavnici tražili da uđu dalje u krug kako bi priveli osumnjičenog vojnika.
“Ali na njihovom nalogu je bilo napisano pogrešno prezime. Oni su su se kratko zadržali u krugu same kasarne”, objašnjava sagovornik Istrage.
Ovu akciju, tvrde naši sagovornici, MUP RS-a uopće nije najavio Oružanim snagama BiH. Pripadnici Žandarmerije samo su se pojavili na ulazu u kasarnu koja se nalazi na teritoriji Federacije BiH. Prije nego su počeli provoditi aktivnosti na teritoriji Federacije, pripadnici MUP-a Republike Srpske morali su sve to najaviti svojim kolegama u FBiH.
“Mi nismo dobili nikakvu najavu”, kazali su nam u Federalnoj upravi policije, upućujući nas na MUP Kantona Sarajevo, na čijoj se toritoriji nalazi kasarna Rajlovac.
Istraga.ba je u srijedu kontaktirala sarajevskog komesara policije Nusreta Selimovića. No, on nije odgovarao na naše pozive i poruke, tako da smo ostali uskraćeni za odgovor na pitanja ko je i da li je iko pripadnicima MUP-a Republike Srpske dozvolio provođenje akcije u vojnom objektu u Sarajevu.
Kasarne Oružanih snaga posljednjih su sedmica postale bitna tema u medijima. Podsjećamo, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH je najavio formiranje vojske Republike Srpske, ustvrdivši da će će organi RS-a preuzeti i kasarne koje se nalaze na teritoriji tog entiteta. Prateći stavove svog predsjednika Dodika, Glavni odbor SNSD-a je usvojio i nekoliko strateških dokumenata u kojima se, također, pominju Oružane snage BiH i eventualne aktivnosti koje bi uslijedile nakon što RS formira svoju vojsku i pravosuđe.
“Ovaj proces, također, uključuje donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu, Tužilaštvu i svim drugim aktima koje je nametnuo Visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH. Nakon toga slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS sa utvrđenim rokom u kojem treba same da odsele, a ako ne odsele, putem intervencije organa Republike Srpske“, navedeno je dokumentu SNSD-a.
U Sarajevu je večeras teško povrijeđen Suljo Planja, poznatiji kao Suljo Domac, saznaje Istraga.
On je jedna od dvije osobe koje su večeras napadnute u blizini pijace Markale u centru Sarajeva. Druga osoba je ubijena. Prema informacijama Istrage u pitanju je osoba inicijala M.H.
Policija Kantona Sarajevo, objavio je klix, oko 19.50 sati je obaviještena da su dvije osobe povrijeđene na području općine Centar Sarajevo, te se u vezu sa povredama koje su nanesene ovim osobama uz upotrebu noža, na dvije različite lokacije, dovodi isto lice, koje je uhvaćeno od strane policijskog službenika Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo i isto je lišeno slobode.
Od zadobijenih povreda jedno povrijeđeno lice je preminulo, a drugo je prevezeno na ukazivanje ljekarske pomoći.
O svemu je upoznat i dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo koji rukovodi uviđajem.
Suljo Planja je odranije poznat policijskim agencijama. Nekoliko je pušta hapšen zbog raznih krivičnih djela.
Čelnici Vojske Republike Srbije namjeravali su na vježbu u Bosnu i Hercegovinu poslati pripadnike jedinica za specijalne operacije. Upravo je to bio ključni razlog za “odgađanje” zajedničke vojne vježbe BiH i Srbije koja je trebala biti održana od 9. do 16. oktobra ove godine.
“Na spisku vojnika koje je Srbija bila dostavila bili su i pripadnici 63. padobranske brigade iz Niša te 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije”, kazao je za Istragu izvor iz Ministarstva odbrane BiH.
Prema zvaničnoj web stranici Vojske Srbije, “72. brigada za specijalne operacije je taktička jedinica, organizovana na modularnom principu, namenjena i osposobljena za izvođenje specijalnih operacija, diverzantskih, protivdiverzantskih, protivpobunjeničkih i protivterorističkih dejstava, izviđanje i prikupljanje obaveštajnih podataka, prvenstveno u neprijateljevom rasporedu na taktičkoj i operativnoj dubini, u svim zemljišnim, meteorološkim i borbenim uslovima”.
Među zadatima ove jedinice su “izviđanje u operativnoj i taktičkoj dubini, izvođenje diverzija na neprijateljskim vojnim objektima i učešće u obaveštajnim operacijama”.
Kada je u pitanju 63. padobranska jedinica, treba napomenuti da je ona namenjena za prikupljanje obaveštajnih podataka i izvođenje operacija specijalnih snaga u operativnoj i strategijskoj dubini neprijatelja, primenom vertikalnog manevra.
Pripadnike ove dvije jedinice srbijanske su vlasti pokušale “kamuflirati” ali je njihova namjera razotkrivena prije otprilike mjesec i po. Od tada u Ministarstvu odbrane BiH traju konsultacije u vezi sa otkazivanjem vježbe. S obzirom na to da je za “otkazivanje” bila potrebna nova odluka Predsjedništva BiH, sve se moralo riješiti u Ministarstvu odbrane BiH. Na kraju je, kao izgovor, za odgađanje vježbe iskorištena loša epidemiološka situacija.
Radio Slobodna Evropa je u decembru 2019. godine problematizirala “oživljavanje” ove dvije jedinice Vojske Srbije. U tekstu je navedeno da su pomenute dve brigade, kao elitne jedinice, prvo JNA a potom Vojske Jugoslavije, učestvovale od 1991. do 1999. godine na ratištima bivše Jugoslavije.
„Ono po čemu ih najviše prepoznajemo verovatno je učešće 72. brigade, a zatim i delova 63. padobranske, u borbama oko Sarajeva, odnosno obe brigade su poslate u decembru 1993. godine na područje Vogošće sa zadatkom da preuzmu kontrolu nad brdom Žuč što je bila strateški važna pozicija za srpske snage u Bosni i Hercegovini. Taj podatak znamo iz presude (Haškog tribunala, prim. aut.) Momčilu Perišiću“, kazala je tada za RSE Jovana Kolarić, istraživačica u Fondu za humanitarno pravo.
Osim angažmana specijalaca iz Srbije, bila je planirana još jedna “diverzija”. Naime, prema informacijama Istrage, čelnici Republike Srpske namjeravali su organizirati tri “punkta” na kojima bi građani tog entiteta “samoinicijativno” cvijećem zasipali Vojsku Srbije. Jedan od tih punktova trebao je biti u blizini Doboja, a cilj je bio da se Vojska Srbije prikaže kao “oslobodilačka” vojska u BiH. I ova saznanja dostavljena su Ministarstvu odbrane BiH koje je u ponedjeljak donijelo odluku o “odgađanju” vježbe do daljnjeg. S obzirom na to da odluka Predsjedništva BiH vrijedi isjključivo do kraja ove godine, teško je očekivati da će ova vježba biti uopće i održana.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je odluka ministra odbrane BiH Sifeta Podžića “frontalni napad na Srbiju i srpski narod, njegova prava i njegove interese”
“Podžić nije imao ovlašćenje Predsjedništva i time je učinio krivično djelo zloupotrebe nadležnosti i na taj način će biti tretirano ovo pitanje. S druge strane, ovo je čisti akt mržnje prema srpskom narodu i Srbiji kao državi. Sve vrijeme se pokušava, nakon donošenja odluke u Predsjedništvu, da se opstruiše ovakva odluka i sada potpuno neovlašćeno, navodeći razloge koji ne stoje”, kazao je Dodik.
Godinama je sukob među „najbitnijim“ bošnjačkim porodicama tinjao. No, nakon što su Beograd i Zagreb pojačali pritisak na institucije BiH, i sukob među „bošnjačkom elitom“ je eskalirao. Istraga.ba donosi kompletnu priču o tome ko je s kim, ko je protiv koga, ko kontroliše koje medije i institucije. Na početku ćemo odmah navesti ko su vođe tzv. „bošnjačkih klanova“. Prvim rukovodi porodica Izetbegović, drugim Bakir Alispahić, trećim Hasan Čengić u okviru kojeg djeluje i “malezijski klan“ Amera Bukvića, četvrtim klanom upravlja porodica Čampara, a petim Fahrudin Radončić.
KLAN IZETBEGOVIĆ
Bakir i Sebija Izetbegović
Otkako je, smrću Sulejmana Tihića, preuzeo SDA, Bakir Izetbegović uspostavio je potpunu kontrolu u rukovodstvu Stranke demokratske akcije. Uspio se riješiti većine kadrova Sulejmana Tihića. Redom su odlazili Amir Zukić, Mirsad Kukić, Sadik Ahmetović, Salko Sokolović … Izetbegović je u vrh stranke instalirao ljude koji, barem u javnosti, nemaju izražen „vlastiti stav“,niti pokazuju bilo kakvu odlučnost u trenucima kada treba stati u zaštitu institucija BiH. Među tim kadrovima su Safet Softić, Mirsad Zaimović, Halid Genjac… Jedini kadar Sulejmana Tihića koji je uspio ostati kao „prvi do Bakira“ bio je Asim Sarajlić. Opterećen aferama, Sarajlić je napustio stranačke organe, tako da, osim Adila Osmanovića, u rukovodstvu SDA više nema nijednog Tihićevog čovjeka. Iako formalno nije u Predsjedništvu BiH, Izetbegović, faktički, rukovodi politikom Šefika Džaferovića, bošnjačkog člana Predsjedništva koji je, zapravo, čuvar državne stolice na kojoj u ovom mandatu ne može sjediti lider SDA. Iz kuće Izetbegovića se rukovodi i vanjskom politikom, jer je ministrica Bisera Turković direktni izbor obitelji Izetbegović. Među najbližim Izetbegovićevim saradnicima su biznismeni koji su svoje carstvo gradili zahvaljujući isključivo bliskosti sa njegovom porodicom. Biznismen Šefkija Okerić slovi i danas za najbližeg prijatelja Bakira Izetbegovića. Tu je još i Hamed Ramić kao vlasnik firme Euroasfalt, koji, ovisno o tome ko je na vlasti“, mijenja „bliske prijatelje“. Ovaj klan suvereno upravlja Kliničkim centrom u Sarajevu kojim rukovodi Sebija Izetbegović, te BH Telecomom iz kojeg je Izetbegoviću bliska porodica Okerić godinama izvlačila novac. Federalni premijer Fadil Novalić isključivo radi po uputama ove grupacije, te im omogućava poslove u namjenskoj industriji. Za sigurnosni sektor, u ime ovog klana, zadužen je Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno sigurnosne agencije BiH, koji je godinama bio pratilac Alije Izetbegovića. Jedan od „ideologa“ ovog klana je i Fikret Muslimović, bivši službenik KOS-a. Grupaciji pripada i Fikret Prevljak, aktualni predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, „vladar Ilidže“ i ratnog sarajevskog tunela preko kojeg je ulazila sva pomoć u Sarajevo. „Operativci“ na nižem novou su uposlenik BBI banke Ahmed Čorbo, te Haris Zahiragić koji je u stranačko-prijateljskim odnosima sa Jasminom Izetbegović. Tu je i Muhamed Šabanović, široj javnosti poznat kao „Hu iz ju“.
Haris Zahiragić, Jasmina Izetbegović i Ahmed Čorbo
Toj grupi još pripada direktor Zavoda za statistiku Federacije BiH Emir Kremić. Od „manjih stranaka“ na koju ovaj klan polaže pravo je i dio DF-a Željka Komšića. Kada su u pitanju mediji, klan kontroliše Simurg mediu, odnosno portal Faktor i magazin STAV. Ova grupa ima podršku vlasti Redžepa Tajipa Erdogana.
KLAN BAKIRA ALISPAHIĆA
Bakir Alispahić
Drugim klanom rukovodi Bakir Alispahić, ratni ministar unutrašnjih poslova RBiH koji je zbog slučaja Pogorelica završio na crnoj listi SAD-a. Najbitniji Alispahićev suradnik je Enver Mujezinović, dugogodišnji kadar Službe državne bezbjednosti, odnosno AID-a. Alispahić je osnivač firme AC Quattro koja je godinama bila ekskluzivni dobavljač automobila u javnim preduzećima kojima su upravljali kadrovi Sulejmana Tihića, odnosno SDA. Nakon što je Bakir Izetbegović preuzeo SDA, Alispahić je izbačen iz stranačkih struktura. Ovom klanu pripadao je i bivši federalni ministar energije, rudarstva i energetike Erdal Trhulj koji je ključne pozicije u namjenskoj industriji prepustio Bakir Alispahiću. Tako je za direktora Pretisa postavljen Hajrudin Pezo, bivši uposlenik AC Quattra, dok je član Nadzornog odbora konjičkog Igmana bio Haris Alispahić, sin Bakira Alispahića. Prvog Alispahićevog saradnika, bivšeg AID-ovca Envera Mujezinovića, Trhulj je postavio za direktora Direkcije za namjensku industriju FBiH, odakle ga je, nekoliko godina kasnije, uklonio Izetbegovićev kadar Fadil Novalić. U sigurnosnom sektoru Alispahić je kontrolisao poslove Edina Vranja, bivšeg šefa kriminalističke policije FUP-a. Vranj je nakon penzionisanja u FUP-u, zajedno sa Enverom Mujezinovićem osnovao privatnu detektivsku agenciju PRO Veritas koja, za potebe ovog klana, prati političke protivnike.
zajednička firma Envera Mujezinovića i Edina Vranja
Klan upravlja i Novinskom agencijom Patria, odnosno portalom NAP preko kojeg se Alispahić obračunava sa neistomišljenicima. Osim bivših kadrova SDA, grupaciji su bliski i pojedini kadrovi DF-a, poput Mide Karovića i Rusmira Mesihovića, te kompletan SDP sa Nerminom Nikšićem na čelu. Tokom premijerskog mandata Nermina Nikšića Alispahić je rasporedio svoje kadrove u namjensku industriju, a njegove su firme izvodile radove i na gradnji autoputeva. Osim SDP-a, tu je još i dio Naše stranke koji kontroliše Sabina Ćudić, inače kćerka Seada Ćudića, dugogodišnjeg službenika UDBA-e i jednog od najbližih saradnika Envera Mujezinovića. Klan Alispahić zahvaljujući Enveru Mujezinoviću gaji dobre veze sa srbijanskim trgovcima oružjem okupljenim oko porodice Slobodana Tešića. Osim Alispahića i Mujezinovića, veliki uticaj u ovoj grupaciji imaju braća Ismet i Faris Gavrankapetanović, koji upravljaju Općom bolnicom. Gavrankapetanovići su, tokom Alispahićevog vladanja SDA-om, suvereno upravljali zdravstvom u Kantonu Sarajevo. Tokom mandata Nedžada Korajlića Fakultet kriminalističkih nauka godinama je bio “naučna” baza ovog klana koji je godinama bio u sokobu sa klanom Čampara, ali su nedavno „zakopali ratne sjekire“.
KLAN ČAMPARA
Rabija Čampara
Iako mnogi Denisa Zvizdića smatraju vođom ove grupacije, klanom, zapravo, upravlja Rabija Sada Čampara. U pitanju je bivša „državna službenica“ u MUP-u Kantona Sarajevo koja je penzionisana u činu policijskog generala. Ona je majka, u javnosti poznatih, Dubravka i Aljoše Čampare. Rabija Čampara je, inače, tetka Denisa Zvizdića. Najaktivniji član ove grupe je Aljoša Čampara, federalni ministar unutrašnjih poslova, potpredsjednik Doma naroda FBiH, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i neoficijelni urednik portala Pressmedia. Ovaj je klan namjeravao Dubravka Čamparu instalirati za sudiju Ustavnog suda Federacije BiH, što je, u konačnici, spriječio Bakir Izetbegović. Nakon toga započeo je obračun na relaciji Čampare-Izetbegovići. Baza ovog klana je u Novom Gradu u Sarajevu, gdje je uspostavljena puna saradnja sa Husom Ćesirom, biznismenom poznatom po napadu „na kameru“. Zastupnica Admela Hodžić koja je napustila SDA i pridružila se Čampari bivša je uposlenica Ćesirovih firmi. Klan Čampara najvećim dijelom kontroliše bošnjačke kadrove u pravosuđu, a svoj su uticaj pojačali zbližavanjem sa predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom, zatim njegovim prijateljem Muhamedom Ajanovićem i, na kraju, sa potpredsjednikom HDZ-a Mijom Krešićem. Jedan od „pravosudnih kadrova“ ovog klana je i državni tužilac Džermin Pašić koji je istraživao slučaj respiratori po uputama Dubravka Čampare. Klan je popravio odnose i sa Olegom Čavkom , državnim tužiocem koji potpisuje sve dokumente protiv direktora OSA-e Osmana Mehmedagića kojeg ovaj klan, u saradnji sa SNSD-om i HDZ-om, nastoji srušiti. „Sigurnosni operativci“ ove grupe su Damir Vejo, direktor policijske akademije, te Adis Drnda, dugogodišnji službenik SIPA-e, koji je ranije bio privođen zbog sumnjivih poslova sa vehabijskim pokretom.
Hasan Hodžić, Aljoša Čampara, Damir Vejo i Adis Drnda
Kada su u pitanju mediji, klan Čampara u potpunosti kontroliše Pressmedia, ali znatan uticaj ima i na HDZ-u bliskom portalu Klix.ba, te portalu Inforadar Almedina Šišića. Grupaciju, također, promoviše i „nezavisna analitičarka Ivana Marić“ Biznismeni koji podržavaju ovaj klan su Senad Kevelj i Hamid Pršeš. Kevelj je vlasnik IT firme u Mostaru, te je godinama od Čampari bliskih kadrova u SDA dobijao poslove.
Denis Zvizdić, Aljoša Čampara i Senad Kevelj Foto:sportsport.ba
Hamid Pršeš je suvlasnik Privredne banke Sarajevo i dioničar u nekoliko firmi namjenske industrije. Pršeša i Čamparu spaja „mržnja“ prema Fadilu Novaliću i firmi KM Trade, a u pozadini svega je podjela plijena u namjenskoj industriji kojom sada, preko Novalića, vlada Izetbegovićev klan. Zahvaljujući vezama sa Pršešom, Aljoša Čampara ima dobre relacije u „međunarodnoj zajednici“. Naime, funkciju političke direktorice Delegacije EU u BiH obavlja Elizabet Tomasinec koja je supruga Hamida Pršeša, pa je, stoga, u Izvještaju o napretku BiH koji je nedavno objavila EU, posebno istaknut slučaj respiratori. Iako su godinama bili u sukobu sa Fahrudinom Radončićem, klan Čampara je posljednjih mjeseci s njim uspostavio primirje.
KLAN RADONČIĆ
Fahrudin Radončić Foto:detektor.ba
Klan Fahrudina Radončića, najuspješnijeg doseljenika u BiH, veći dio svoje moći crpi preko Dnevnog avaza koji služi kao batina za „neposlušne kadrove”. Drugi dio moći Radončić crpi preko pravosudnih funkcionera koje kontroliše. Jedan od njih je državni tužilac Oleg Čavka koji je, zajedno sa Dijanom Kajmaković, bio ličnost godine Dnevnog avaza. Čavka je obustavio sve istrage protiv Avazovog biznis partnera Nasera Keljmendija i bio ključni svjedok protiv tužioca Bože Mihajlovića koji izdao naredbu za hapšenje Fahrudina Radončića.
Oleg Čavka ličnost godine Dnevnog Avaza
Dio ove grupacije je i Jadranka Lokmić Misirača, još uvijek aktualna potpredsjednica VSTV-a, čiji je sin Boriša direktor Operatora za obnovljive izvore energije. Radončićeva „spona“ sa pravosuđem je dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamed Ajanović koji je jedan od najbližih prijatelja Milana Tegeltije. Za parlamentarni život i procedure Radončićev čovjek od povjerenja je Munib Jusufović, aktualni delegat u Domu naroda. Osim toga, Sanela Prašović je zadužena za „kontroliranje“ sutkinje Suda BiH Dalide Burzić. Za sigurnosna pitanja zadužen je Bakir Dautbašić, dugogodišnji sekretar Ministarstva sigurnosti BiH. Ovoj grupaciji pripadao je i Almir Džuvo, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije. Na medijskom planu, Radončićev klan kontroliše Avaz i portal Raport. Klan Radončić, preko Edite Đapo i Fuada Čibukčića kontroliše i projekte u oblasti “ekologije” preko kojih se godišnje iz budžeta FBiH izvuče najmanje deset miliona maraka. Za cestogradnju je zadužen Adnan Terzić. Grupacija blisko sarađuje sa svim kadrovima HDZ-a BiH i SNSD-a, jer Radončić godinama gaji dobre veze sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.
MALEZIJSKI KLAN
Amer Bukvić i Amel Kovačević
Hasan Čengić godinama je slovio za jednog od najmoćnijih Bošnjaka. Njegovo ime nalazi se na crnoj listi SAD-a zbog veza sa Iranom. Svoju moć je crpio isključivo preko Islamske zajednice u BiH. Jedan od njegovih najodanijih kadrova je Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad. Čengić je ideolog i Rifatu Hozanoviću, duhovnom vođi lokalne stranke u Cazinu poznate kao A-SDA.
Hasan Čengić i Rifat Hozanović
Kao podgrupa Čengićevog klana djeluje tzv. „malezijski klan“, a koji predvodi direktor BBI Banke Amer Bukvić. Ovaj klan upravlja Narodom i Pravdom Elmedina Konakovića. Za sigurnosna pitanja zadužen je Kemal Ademović, bivši visokopozicionirani službenik AID-a i kum aktualnog direktora OSA-e Osmana Mehmedagića koji ga je i uveo u obavještajne poslove. Brat Kemala Ademovića je službenik SIPA-e, a usko sarađuju i sa zaštitarskom agencijom SWORD Security. „Malezijski klan“ upravlja i televizijom Al Jazeera. Jedan od direktora Al Jazeere Tarik Đođić tokom rata je bio šef kabineta Hasana Čengića, dok je Edhem Fočo oženio Nađu Lutvikadić, dajdžičnu Hasana Čangića. U okviru ove grupacije djeluje i biznismen Gordan Memija, a račune BBI Banke za pranje novca je koristio i Mirza Gačanin, član kartela Tito i Dino. Jedan od članova ove grupacije je i Amel Kovačević, bivši NiP-ov ministar finansija i dugogodišnji izvršni direktor BBI Banke. Njegovo ime se našlo u aferi „Panama Papers“. „Malezijski klan” je uspostavio dobre odnose sa Alispahićevom grupacijom, a sve je izvjesnija saradnja i sa Fahrudinom Radončićem.
“Uglavnom, predsjednik hoće i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem”, pisalo je u Sky poruci koju je 23. decembra 2020. godine primio Dženis Kadrić, desna ruka narko bossa Edina Gačanina Tita.
Bila je to jedna u nizu poruka koje je Kadrić primao između 22 sata i 7 minuta i 22 sata i deset minuta.
“Punac mi govori”, pisalo je u prethodnoj poruci dostavljenoj Dženisu Kadriću, “da idu sa ženama njih dvojica”.
“A što se tiče ono što si spominjao”, nastavlja Dženisov sagovornik,”nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”.
Ovo su prepiske kojima raspolažu sve policijske agencije u BiH. Dženis Kadrić je, rekosmo, godinama bio pratilac Edina Gačanina Tita. Njegov sagovornik, sumnjaju istražitelji, njegov je brat. Punac je Mahir Hodžić. A predsjednik – Elmedin Konaković.
Dakle, brat Dženisa Kadrića koji je porodično povezan sa Mahirom Hodžićem, kadrom Naroda i Pravde u Novom Gradu , šalje Titovom pratiocu poruku u kojoj piše – “predsjednik hoće”.
“Brusimo formu za borbe koje dolaze. Ekipno. Mahir Hodžić, Edo Okerić, Nermin Muzur, Narod i pravda”, napisat će pet mjeseci kasnije Elmedin Konaković na svom Facebook profilu, postavljajući fotografiju na kojoj, u teretani, pozira sa svojim saradnicima iz NiP-a.
To je, dakle, Mahir Hodžić – Punac, koji je, prema Sky prepiskama iz telefona Dženisa Kadrića, rekao da je najbolje da “predsjednik” i on u Dubai dođu “sa ženama”.
Bio je to, dakle, decembar 2020. godine i ovo su prepiske koje je EUROPOL dostavio bh. policijskim agencijama. Dženis Kadrić je koristio Sky pod imenom “Wolverine Elite Comando”, pod brojem 3I5389. Evo ključnog dijela.
“Može i privatno, tako je najbolje. Ali kad vide s kim sjede, koja je funkcija, ko su, gdje su. Da zna koga će povesti sa sobom. Punac mi govori, najbolja opcija je da idu sa ženama njih dvojica. E, sad, da se radi nešto što je bitno, a to će znati kada vide s kim sjede, onda ako treba povesti ljude sa sobom to nije problem. Uglavnom, predsjednik hoće, i nema problema. Sam ili sa diplomatijom, nikakav problem. A što se tiče ono što si spominjao, nek predsjednik odluči treba li on ili ne treba”, pisalo je u porukama pronađenim u Sky telefonu Dženisa Kadrića.
Nepuna dva mjeseca kasnije, tačnije, 14. februara 2021. godine, Kadrić šalje ceduljicu na kojoj su ispisani brojevi pasoša Elmedina Konakovića, njegove kćerke K.A.K., Dalije Hasanbegović-Konaković, Nijaze Hodžić i Mahira Hodžića.
Brojevi pasoša “Punca” i “Predsjednik” “sa ženama” pronađeni su prilikom raspakivanja Sky aplikacije Dženisa Kadrića. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je priznao da su “ljudi iz stranke” grupi uglednih građana iz Dubaija poslali brojeve pasoša. A taj ugledni građanin je Dženis Kadrić, bivši pripadnik Federalne uprave policije i godinama šef osiguranja Edina Gačanina Tita. Nekoliko policijskih agencija u BiH dobilo je sve ove poruke na osnovu kojih je EUROPOL nešto ranije sačinio shemu u kojoj je navedeno da se lider NiP-a sa Edinom Gačaninom Titom susreo u martu 2021. Konaković sada tvrdi da u martu 2021. godine nije bio u Dubaiju, u kojem je inače boravio 2021. i 2022., prije nego što je postao diplomata.
“Mi smo tu, dok je tata na sastanku”, napisala je u opisu jedne od fotografija iz Dubaija Dalija Konaković-Hasanbegović.
No, tu objavu,nastalu prije nego što je Elmedin Konaković postao ministar vanjskih poslova Dalija je izbrisala sa svog Instragram profila.
Nakon što je Istraga objavila shemu EUROPOL-a Konaković je pisao vlastima u Dubaiju, tražeći potvrdu da u martu 2021. godine nije bio Emiratima. I dobio je. Od istih onih vlasti koje su, prema pisanju nizozemskih medija, naprasno pustile na slobodu Edina Gačanina Tita, iako je pravosuđe te države tražilo njegovo izručenje.
Podsjećamo, Istraga.ba je ranije objavljivala dokumente prema kojima je jasno da je Konakovićev kum Gordan Memija bio domaćin narko bosa Edina Gačanina Tita u Sarajevu, te da je Konakovićev prijatelj Dražen Čobović bio jedan od pratilaca Edina Gačanina u Sarajevu i Dubaiju.
Po jednog sina od tri direktorove sestre . To je, ukratko, bio princip zapošljavanja u Termoelektrani Kakanj tokom mandata Envera Merdića, SBB-ovog kadra koji se, usput, odužio i SDA-u zbog postavljenja na tu poziciju. U ovu podružnicu Elektroprivrede BiH zaposlio je suprugu tadašnjeg zeničkog premijera Mirze Ganića koji je, u međuvremenu, postao gradonačelnik Visokog. I supruga Alma je, također, promijenila radno mjesto. Sada radi u Elektrodistribuciji Sarajevo.
Mirza Ganić, bivši premijer i aktualni gradonačelnik
No, to su tek sitnice u odnosu na Merdićeve metode zapošljavanja.
Zekeriijah Sikira je ratni vojni invalid i zaposlenik Termoelektrane Kakanj. On je službenicima Interne kontrole Elektroprivrede BiH u februaru prošle godine posvjedočio da je doskorašnjem direktoru Termoelektrane u Kaknju Enveru Merdiću dao 18 hiljada maraka u vodu pozajmice kako bi bio unaprijeđen za šefa voznog parka u tom preduzeću.
Služba interne kontrole: izjava Zekerijaha Sikire
“Zekerijah, dalje, navodi da je pokušao da smanji iznos davanja što je direktor Merdić odbio, rekavši da mu novac treba za predizbornu kampanju i da novac dijeli sa više osoba koje treba podmazati i to: Semihom Bjelopoljak, Abdulahom Delibašićem i NEdžadom Kovačom”, navedeno je, pored ostalog, u Izvještaju Službe interne kontrole Elektroprivrede BiH.
Kako je realizacija ugovorenog posla sporo išla, piše dalje u dokumentu, za šefa vozog parka u Termoelektrani Kakanj postavljen je Huso Terzić koji je, prema svjedočenju Zekerijaha Sikire dao više novca. Nakon toga Sikira je “upozorio” direktora Merdića da ga je snimao prilikom primopredaje novca te je tražio da mu vrati pare s obzirom na to da je “posao propao”.
“Direktor je 15. oktobra 2019. godine Sikiri isplatio iznos od 10 hiljada maraka, a ostao je dužan 8000”, navedeno je u dokumentu.
Kako cjelokupan iznos “mita” nije bio vraćen, Sikira je angažirao advokata koji je najavio podnošenje tužbe protiv direktora Merdića zbog duga od 8000 KM. Odmah nakon toga Merdić je vratio novac. Sve ove transakcije vođene su kao – pozajmica kako bi se izbjeglo krivično gonjenje.
dio spiska zaposlenih u Termoelektrani Kakanj
Inače, dokom mandata direktora Merdića desetine osoba je promljeno bez ikakve konkursne procedure u Termoelektranu Kakanj. Prema dokumentu Službe za internu kontrolu zapošljavanje je teklo ovako. Faik Baiš je primljen u septembru 2019. godine. On je tečić direktora Envera Merdića. Istog dana, 20.9.2019. godine na neodređeno vrijeme je primljen i Asim Merdić. On je sin od sestre direktora Merdića. Asimov brat Kasim Merdić primljen je dvije godine ranije, odnosno u junu 2017. godine. Ismet Škulj je primljen u Termoelektranu u decembru 2017. godine. On je sin od tetke direktora Envera Merdića. Mjesec ranije je primljen Sead Berbić. U pitanju je muž od bratične Envera Merdića. Mugdim Gorak je primljen u julu 2017. godine. On je zet direktora Envera Merdića, odnosno suprug direktorove kćerke. Amela Delić je primljena u aprilu 2019. godine. Ona je tečišna direktora Envera Merdića. Njen brat Amel Delić je primljen u junu 2018. godine. Mersad Delić je primljen u julu 2017. godine. On je dajdžić direktora Envera Merdića.
Istraga.ba u posjedu je kompletnog izvještaja Službe za internu kontrolu i u narednim danima objavit ćemo druge detalje o sumnjivim i nezakonitim poslovima u Termoelektrani Kakanj.
Saradnici i prijatelji federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare umiješani su slučaj nezakonitog praćenja federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića, saznaje Istraga.ba.
Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo je, naime, krajem prošle sedmice uhapšen Alden Hot koji je osumnjičen da je u aprilu prošle godine ispod vozila ministra Džindića postavio uređaj za praćenje. Hot je, kako saznajemo, priznao postupajućem tužiocu da je to uradio po nalogu Damira Veje, službenika Federalnog minitarstva unutrašnjih poslova, te da je u cijeli slučaj bio uključen i službenik SIPA-e Adis Drnda koji je dugogogodišnji prijatelj ministra Aljoše Čampare. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrdili su za Istragu da su prošle sedmice proveli akciju protiv osoba osumnjičenih da su počinili krivično djelo “Neovlašteno prisluškivanje i zvučno snimanje“, te da je Alden Hot uhapšen.
“Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo provodi istragu protiv više lica radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo “Neovlašteno prisluškivanje i zvučno snimanje“ iz člana 188. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu KZ F BiH), kao i krivično djelo „Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija„ iz člana 371. stav 1 KZ FBiH i „Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“ iz člana 239. stav 3 KZ FBiH, a sve u vezi sa članom 54 istog Zakona, u vezi čega je dana 8.6.2022. godine. Uz prethodno pribavljenu Naredbu Općinskog suda u Sarajevu izvršeno pretresanje više lokacija te je tom prilikom slobode lišeno lice Alden Hot i lice koje su može dovesti u vezu s predmetnim krivičnim djelima. S obzirom da je istraga u toku ne možemo podijeliti više detalja u odnosu na naprijed navedeno i radnje koje se poduzimaju, izuzev da je Tužilaštvo u odnosu na lica koja su tom prilikom lišena slobode poduzelo zakonom previđene procesne radnje i Općinskom sudu u Sarajevu predložilo izricanje mjera zabrane u skladu sa članom 140. i 140.a stav 1. tačka i c) i d) i 140b tačka 1 Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, te nastavlja dalje radnje i aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju krivičnog djela u saradnji sa Federalnom upravom policije”, saopoćeno je za Istraga.ba iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Podsjećamo, u aprilu prošle godine 2021. ispod vozila federalnog ministra Nermina Džindića, parkiranog ispred kuće, pronađen je tada nepoznati elektronski uređaj. Kamere videonadzora su tada zabilježile nepoznatu osobu koja koja preskače ogradu i prilazi automobilu. Uređaj je izuzet i poslat na vještačenje, tokom kojeg je utvrđeno da se radi o uređaju za praćenje kretanja. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je naredilo Federalnoj upravi policije da provede istragu o ovom uređaju. Istražitelji su, prvo, utvrdili da je uređaj kupljen puten online prodaje. Ubrzo je pronađen prodavac koji je priznao da rekao da je uređaj prodao Aldenu Hotu iz Sarajeva. Nekoliko mjeseci kasnije, Tužilaštvo KS je izdalo naredbu za hapšenje Aldena Hota. Akcija je provedana 9. juna. Prilikom pretresa kod Hota su pronađene manje količine droge i pištolj sa prigušivačem. Prisnut dokazima, on je odlučio da postupajućem tužiocu prizna kompletnu pozadinu slučaja. Prema informacijama Istrage, Hot je rekao da ga je za ovaj posao angažovao njegov komšija Damir Vejo, a da je u cijelu operaciju bio uključen i Adis Drnda, inspektor SIPA-e koji je godinama nerazdvojan prijatelj ministra Aljoše Čampare. Daljom provjerom je utvrđeno da Damir Vejo zaista živi na istoj adresi na kojoj živi i uhapšeni Hot.
Damir Vejo je, inače, direktor Policijske akademije na Vracama, a na tu funkciju je imenovan na prijedlog ministra Čampare s kojim je, sve do januara ove godine, bio u prijateljskim odnosima. Vejo je na tu poziciju postavljen nakon što ga je ministar Nermin Džindić razriješio funkcije direktora UNIS Grupe koja je djelovala u okviru namjenske industrije. Nakon što je razriješen u Unisu, Vejo je podnio tužbu protiv Džindiževog Ministarstva, a za advokata je, prema pisanju Avaza, angažirao Maidu Čamparu, suprugu državnog tužioca Dubravka Čampare (brata federalnog ministra Aljoše Čampare). S obzirom na to da je Vejo ostao bez posla, Aljoša Čampara je odlučio da ga imenuje za direktora Policijske akademije na Vracama. Da je za Vejin novi posao bio zainteresiran i prošle sedmice uhapšeni Alden Hot dokazuje i njegova objava na Facebooku,
Kako se može vidjeti, Hot je podijelio i link oficijelne web stranice Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
Hot je, pratimo li dalje njegove objave, bio vrlo zainteresiran i za rad federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare.
“Aljoša Čampara. Uvijek sam cijenio iskrene ljude koji se ne boje nikoga”, napisao je Hot u oktobru 2020. godine.
Osim prema Veji i Čampari, Hot je, očigledno, bio zainteresiran i za poslove Adisa Drnde, službenika SIPA-e koji je, također, dugogodišnji prijatelj ministra Aljoše Čampare (zajedno obavili i Umru).
Inspektora Drndu i ministra Čamparu vezuje i slučaj državljstvo, zbog kojeg je FUP podnio Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Aljoše Čampare. Ministar je, naime, na sumnjiv način dodijelio državljanstvo Džaferu Drndi, ocu svoj prijatelja Adisa.
Čampara i Drnda
Aljoša Čampara i Adis Drnda i danas su u prijateljskim odnosima, dok je u januaru ove godine Damir Vejo “udaljen” iz društva. U međuvremenu je Čampara počeo podnositi prijave protiv Damira Veje, nastojeći da ga smijeni sa pozicije na koju ga je i imenovao. I to dok su bili u sukobu sa ministrom Nerminom Džindićem pod čije je auto spornom periodu Alden Hot podmetnuo uređaj za praćenje, zbog čega je i uhapšen.
Tog jutra, 29. maja 2020. godine, federalni premijer Fadil Novalić još iz SIPA-e nije bio prebačen u nadležnost Tužilaštva BiH. No, vijest o njegovom hapšenju odjeknula je u domaćim i regionalnim medijima. Mostarac Kristijan Marić znao je pravu istinu. Već tada je bio neformalni “svjedok-saradnik” Tužilaštva BIH, kojem će, kasnije, pod nerazjašnjenim okolnostima, i nelogičnim redoslijedom, na prijedlog tužioca Džermina Pašića, tadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić dati imunitet od krivičnog gonjenja.
“Jutro, Mačak”, napisao je Marić u poruci koju je oko 10 sati ujutro, putem vibera, tog 29. maja 2020. godine poslao svom prijatelju Nenadu.
U sljedećoj poruci poslao je link teksta sa portala bljesak.info u kojem je pisalo da je “SIPA uhitila Fahrudina Solaka i Fikreta Hodžića, te da je zadržan i premijer Novalić”
“Sve ih uhapsili. Sad će ove s vrha SDA. Ima da mi HDZ spomenik digne”, napisao je Marić prijatelju Nenadu koji će svoje čuđenje opisati sa “auu”.
“Izgubi telefon”, predložio je Nenad svjedoku Kristijanu Mariću.
“To mi je i plan”, odgovorit će Marić.
Kristijan Marić je utemeljitelj udruge “Mreža mladih” koja je okupljala “mlade poduzetnike”. Kada je proglašena pandemija koronavirusa, počeo je, uz visoku proviziju, posredovati u nabavkama medicinske opreme. Sarađivao je sa izvjesnim Bornom Cicero iz Hrvatske, sa Sanjom Lekić iz Crne Gore i sa Samirom Cerićem iz Londona. Uspostavio je kontakt i sa Fikretom Hodžićem, obećavajući mu isporuku respiratora. Nakon što je vlasnik “Srebrne maline” zaobišao Marića u posredovanju, on je sa svojim prijateljima počeo prijetiti Hodžiću. U međusobnoj prepisci svjedoci iz ovog predmeta su razmjenjivali fotografije pištolja.
“Neće da plati?”, napisao je na zajedničkoj grupi Banjamin Nuhanović, također svjedok tužioca Džermina Pašića.
Potom se javila osoba po imenu Marko Mađar.
“Šalji mu Kico, reci da sto sutra u 12 ispred plastenika u Srebrenici”, napisao je Mađar.
Kristijan Marić se nadovezuje u komunikaciji i kaže: “đe ste, p…, stig’o Al Kapone”.
Potom članovi grupe razmjenjuju fotografije pištolja kojim trebali “ubijediti” Fikreta Hodžića da im plati proviziju za respiratore iz Kine.
No, ove osobe, osim Marka Mađara, postale su svjedoci Tužilaštva BiH u istrazi protiv Fikreta Hodžića, Fadila Novalića i Fahrudina Solaka. Kristijan Marić je, pored svega, dobio imunitet od krivičnog gonjenja, iako je u njegovom računaru Tužilaštvo BiH pronašlo dokaze da je krivotvorio dokumente Vlade Federacije. Marić je postati ključni svjedok Tužilaštva BiH. Ali brojne nelogičnosti su u ovom slučaju.
Bio je 16. maj kada je Fikret Hodžić gostovao na Face TV. To je, očito, iznerviralo Kristijana Marića koji kaže da će vlasniku “Srebrne maline” “leći po kostima”.
“Dušu ću mu uzeti, samo polako”, piše Marić, dok njegov njegov prijatelj Benjamin Nuhanović kaže da je samo “dobro da ne odu u medije.
“Ti nećeš sigurno, ali ja ću vjerovatno kako ovi prekrše imunitet”, kaže Marić.
Nuhanoviću nije bilo jasno o kakvom imunitetu Marić govori. Traži dodatno objašnjenje i dobija ga.
“Potpisao sam izjavu sa zaštitom osobnih podataka i imunitet na slučaj respiratori”, objašnjava Marić.
U pitanju je, dakle, 16. maj 2020. godine. Ako se pogledaju dokazi Tužilaštva BiH, onda se može vidjeti da je Marić “imunitet od krivičnog gonjenja” dobio tek 12. juna 2020. godine. I to na osnovu zapisnika od 11.juna iste godine u kojem je traži imunitet. Rješenje o imunitetu je došlo pet mjeseci kasnije, odnosno u novembru 2020. godine.. Radi preglednosti, još ćemo jednom poredati datume.
Kristijan Marić 16. maja tvrdi da je “potpisao imunitet” sa Tužilaštvom BiH.
Tužilaštvo BIH, odnosno Džermin Pašić 11. juna saslušava Kristijana Marića i on formalno traži imunitet.
Tadašnja glavna državna tužiteljica Gordana Tadić dan kasnije, 12. juna daje izjavu o imunitetu.
Tužilac Džermin Pašić 13. juna saslušava Marića pod imunitetom.
Pet mjeseci kasnije, u novembru 2020. godine je doneseno rješenje o imunitetu.
Kristijan Marić je, tako, postao ključni svjedok Tužilaštva BiH. Sklon krivotvorenju istine i dokumenata.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Direktor ove firme bio je Alem Hodović, sarajevski “biznismen” i “influenser” kojeg je Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zajedno sa biznismenom Gordanom Memijom, ranije prijavljivala zbog pranja novca i organiziranog kriminala. Hodović je, uglavnom, registrirao fiktivne firme preko kojih je prao novac. Pojavljuje se kao odgovorno lice u nekoliko firmi a jedna od njih je i Papićeva firma ES Tech registirana u Avazovom tornju.
