Politika

Zastupnik CDU-a u Bundestagu poručio preko RTRS-a : “Srećan dan Republike Srpske”

“Srećan dan Republike Srpske”, reći će na srpskom jeziku Stefan Kauffman, zastupnik CDU-a Angele Merkel u njemačkom Bundestagu, obraćajući se video porukom građanima tog entiteta preko Radio televizije Republike Srpske.

Prethodno je Kauffman na njemačkom jeziku čestitao neustavni dan RS-a, želeći “Srpskoj sve najbolje povodom godišnjice i praznika”.

“Mnogo uspjeha i da budete zdravi”, kazao je Kauffman u videu objavljenom na javnom servisu Republike Srpske.

Skoro identičnu poruku, povodom neustavnog dana RS-a, građanima tog entiteta poslao je i Raimund Haser, također član CDU-a njemačke kancelarke Angele Merkel i zastupnik u Pokrajinskom parlamentu Baden Virtenberga.

“Srećan dan Republika Srpska. Sve najbolje za nacionalni dan”, kazao je Haser

Stefan Kauffman na obilježavanju dana RS u Štutgartu

Kauffman i Haser prisustvovali su i prijemu organiziranom u predstavništu Republike Srpske povodom neustavnog dana tog entiteta. Stefan Kauffman je već tradicionalni gost vlasti Republike Srpske i pojavljivao se na skoro svim prijemima povodom obilježavanja dana RS-a. U decembru  prošle godine gostujući na RTRS-u Kauffman je kazao kako smatra da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum. U januaru 2020. godine RTRS je izvijestio da je  zastupnik CDU-a u Bundestagu Stefan Kaufman “redovno prisustvovao” obilježavanju dana RS-a 9. januara koje su vlasti tog entiteta organizirale u Štutgartu. Glas Srpske je u januaru 2017. godine izvijestio da je Kaufman na svečanosti povodom dana RS-a u Štutgartu rekao kako “vjeruje da će Republika Srpska nastaviti da se razvija i ide pravim putem naprijed”.

“Vjerujem da će sve to da ide u pozitivnom pravcu i da će Rusija i Njemačka da ulažu kako bi Republika Srpska išla pravim putem naprijed”, rekao je tada Kaufman, a prenio Glas Srpske.

Ovaj se zastupnik u njemačkom Bundestagu u julu 2019. godine susreo i sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.

Višković i Kaufman u julu 2019. godine

“Na početku sastanka sagovornici su razmijenili informacije o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i Baden-Württembergu i konstatovali da je dosadašnja saradnja bila uspješna”, saopćeno je tada iz Vlade RS-a. 

Zastupnik Kauffman, očigledno gaji dobre odnose s čelnicima Republike Srpske koji, unatoč presudama Ustavnog suda BiH, obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta.

“RS je tog 9. januara 1992. samo dobila ime, ali ona je naš odgovor za sva stradanja, poniženja i omalovažavanja kojima su nas kao narod izlagali stotinama godina, pokušavajući da zatru našu nacionalnu i vjersku svijest, što su pokušali i 90-ih godina prošlog vijeka. Zato je RS najsjajniji biser srpske istorije, jer ništa se tako dugo, tako mučno i uz tolike žrtve nije stvaralo”, kazao je povodom dana RS-a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

Prvi predsjednik RS-a Radovan Karadžić u martu 2019. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima koji su bili pod kontrolom vlasti Republike Srpske.

Nova operacija HDZ-a: Borjana Krišto preko Ustavnog suda ruši Sud BiH!

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.ba. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

“Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

“Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To je u naredne dvije godine nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnom nivou. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

Prema informacijama Istrage, Borjana Krišto je ovaj zahjev usaglašavala s Matom Tadićem, sudijom Ustavnog suda BiH koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH.

Borjana Krišto i Mato Tadić na jednom od ranijih sastanaka

Ono što Borjani Krišto i Mati Tadiću ne bi moglo ići u prilog je odluka Ustavnog suda BiH od 23. septembra 2001. godine. Tada su, podsjećamo, poslanici iz Narodne skupštine Republike Srpske zatražili od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojeg je nametnuo OHR. Među osporavanim odredbama bile su i one koje su se odnosile na dvostepenost. Ustavni sud je te 2001. godine konstatirao da je Zakon o Sudu BiH u skladu sa Ustavom čak i kada je u pitanju pravni lijek.

Odluka Ustavnog suda BiH iz 2001. godine

“Može se očekivati da će uspostavljanje Suda BiH biti važan element u osiguranju da institucije BiH djeluju u saglasnosti sa vladavinom prava i da zadovoljava uvjete Evropske konvencije u pogledu pravičnih suđenja pred sudovima i efektivnih pravnih lijekova. Ustavni sud, također, konstatuje da će, prema člnu VI/4 Ustava, odluke Suda BiH biti podložne kontroli Ustavnog suda u pogledu njihove ustavnosti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2001. godine.

Istina, Zakon o Sudu BiH je, u međuvremenu, doživio određene izmjene ali je suština odredaba koje regulišu dvostepenost ostala ista. Bez obzira na to, Ustavni sud BiH je 22. decembra ove godine od Parlamentarne skupštine BiH zatražio odgovor na zahtjev Borjane Krišto.

Bivša saradnica Dritana Abazovića piše za Istragu: Zašto rušenje Mila Đukanovića plaćamo crnogorskim identitetom?

“Ove su izbore dobili popovi, ne znam zašto se građanisti raduju”, glasila je moja izjava 31. avgusta ove godine, kada se još uvijek nije naslućivala skala umiješanosti SPC-a u političkii proces u Crnoj Gori na posljednjim parlamentarnim izborima. Bilo kako bilo, mnoga su očekivanja ujedinjenog Srpskog Sveta pala u vodu kada su njihovi lideri konačno shvatili da ih nacionalizam i barbarizam ne vode nikuda, tj. da Zapad koristi efikasne filtere kod izbora političkih predstavnika sa Balkana. Ovdje prvenstveno mislim na lidere Demokratskog fronta kao i na neke novoformirane ogranke ruskih plaćenika koje predvodi doskorašnji novinar Marko Milačić.

Kao što znamo iz iskustva iz bliže, ali i dalje nam istorije, Zapadu nije bitno kojoj političkoj grupaciji pripada balkanski političar ukoliko je taj političar voljan da sprovodi i Zapadne reforme i Zapadne interese. Tako je kod nas nastala postizborna zbrka. Problem je bio u tome što naši političari ne shvataju, a neki su kasno shvatili da Zapad, ustvari, u sprovođenju demokratije kroz posljednji izborni proces u Crnoj Gori samo želi da zamijeni dotrajalu instalaciju tj. da reformiše crnogorsku političku scenu, ali ne i da mijenja pravce pa su se neke stvari vraćale na doradu, a neke samo nastavljale DPS-ovskom trasom, naravno preko novih kablova.

Zbog toga sam, još dok sam bila politički aktivna i insistirala na tome da se DPS-u, koji je već donekle izgradio sebe u očima Evrope, pruži šansa i dozvoli čišćenje od korupcije i kriminala jer bi se time moglo dobiti mnogo više nego što se sada dešava. A sada nam se dešava totalni haos. Da se razumijemo, ne branim DPS, odlično znam ko su i šta su radili od 90tih na ovamo, ali oni su se pokajali (bar za te 90te), dok nas ideologija ovih sada vodi upravo opet u devedeset, i u nove/stare podjele. Zapad želi da vidi napredak, zašto vraćanje unazad kada neke vrijednosti koje smo usvojili na putu za Evropu ne možemo potrijeti. Sa ovom sadašnjom garniturom na vlasti imamo veliki problem sa prošlošću. Njihove vrijednosti su u suprotnosti sa vrijednostima za koje se zalaže moderna, suverena i evropska Crna Gora i oko nekih pitanja uvijek će biti potresa u crnogorskom parlamentu, što će destabilisati crnogorsku političku scenu, a ona dalje izazvati nestabilnosti i u ostalim pravcima. Mislim da takva nestabilnost u regionu odgovara samo određenim interesnim grupacijama. Dok se mi budemo bavili sitnim prebijanjima računa, neki novi talas tajkuna i interešdžija će uskoro uploviti.

Žao mi je samo što je svijest o građanskoj državi potonula toliko duboko i to zahvaljujući upravo građanskom pokretu URA. Kao što sam i predviđala da ovakva postizborna politika ove partije neće doprinijeti nikakvom pomirenju, već, naprotiv, dovesti do dubljih podjela i očigledne mržnje, a isto tako i jačanja nacionalnih korpusa. U prethodnom periodu mučno je bilo slušati sve izjave njihovog lidera Dritana Abazovića, od onih nadmenih odmah poslije izbora, preko direktiva sa Zapada pa sve do ovih zadnjih o ucjenama i prijetnjama u kojima se ispoljavala očigledna politička nezrelost. Po meni, on je trebao da podnese ostavku zbog pada broja glasača na 5% u izbornom danu u odnosu na period u avgustu kada je tri dana prije njegove izjave o koaliciji sa DF-om taj procenat je bio 7,8%. To je bio dovoljan razlog da jedan ozbiljan lider jedne ozbiljne građanske i proevropske partije dostojanstveno podnese ostavku. Osim toga, ovim potezom je URA mogla da postavi nove principe oko formiranja vlasti i traži bolje rješenje, ne dovodeći u pitanje opstanak crnogorskog identiteta. Gospođa Božena Jelušić je bila idealna kandidatkinja za novu predsjednicu GP URA u tom trenutku, i sa aspekta zelene politike koji obuhvata jedan od Sustainable Development Goal’s tj. rodna ravnopravnost, žena lider itd. Ne znam kako to nijesu vidjeli, ili možda nijesu željeli da vide. Da su zaista bili okrenuti zelenoj politici ovakvu priliku bi jedva dočekali. U svakom slučaju, sada su u nezavidnom položaju, neke postupke će morati da pravdaju pokoljenjima koja dolaze, zašto su pogazili svoje građanske principe do te mjere da su dali šansu kleronacionalistima da vode drzavu, zašto su bili opsjednuti tolikom mržnjom prema vladajućoj partiji i njihovom lideru Milu Đukanoviću i zašto cijenu rušenja DPS-a plaćaju crnogorskim identitetom? Da bi opravdali prvu demokratsku smjenu vlasti? Čuli smo to već, ali sada i znamo na šta su spremni i za čije interese bi se prodali, a to je izdaja svojih nacionalnih interesa u korist nacionalnih interesa druge države. Srbija je druga država kao sto je BiH druga država, Hrvatska je druga država, Albanija itd…Interesi svoje države su ispred svih drugih interesa, ispred ličnih interesa- za šta smo krivili DPS, a naročito ispred interesa drugih država!

Zbog toga sam mišljenja da je crnogorskom drustvu od demokratije potrebnija harmonija, građanska ujedinjenost. Koliko je to moja iluzija vrijeme će pokazati, ali ovo sada što nam nosi je nestabilnost, a nestabilnost je nešto od čega Balkan često boluje. Kriza koja je obuhvatila svijet ne ide u prilog ni najbogatijim zemljama, osjećamo je i mi ovdje u UK, iako je Balkan naučio da se nosi sa ekonomskim krizama, sa krizom indentiteta je uvijek imao teška iskustva i nezalječive rane. Nadam se da se tako nešto neće ponoviti. U Britaniji je nekulturno pričati o nacionalnoj pripadnosti i političkoj opredijeljenosti, radujem se danu kada će to jednom i kod nas preovladati. Crna Gora je država svih njenih građana ma kako se oni izjašnjavali, to je njihovo intimno opredjeljenje i tradicionalno nasljedstvo, što šarenije, to bogatije. I zbog toga ne bi trebali da se mrze i dijele. Ne zaboravimo da su na balkanskom prostoru svi više ili manje izmiješani, uostalom fizionomije nam to govore, a političari i organizovana religija su ti koji nas i dalje dijele.

Njemačka i službeno saopćila članovima Predsjedništva BiH: Inzko treba da ide, Berlin želi Christiana Schmidta na čelu OHR-a

Kada su je jučer pred zgradom Predsjedništva BiH novinari upitali o čemu je razgovarala sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, njemačka ambasadorica Marget Uebber samo je odmahnula rukom i sjela u službeni automobil. Sastanak Uebber- Komšić trajao je nešto malo manje od sat vremena. Izjava nakon sastanka nije bilo. Detalji su, službeno, nepoznati.

No, Istraga neslužbeno saznaje da je ambasadorica Uebber Željku Komšiću saopćila isto ono što je dan ranije kazala i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću. Njemačke vlasti žele početkom naredne godine za Visokog predstavnika za BiH, umjesto Valentina Inzka, postaviti svog diplomatu Christiana Schmidta.

„O tim namjerama već su upoznate najbitnije članice Vijeća za implementaciju mira (PIC)“, kazao je sagovornik Istrage iz Predsjedništva BiH.

Za to vrijeme aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko „mirno spava“. U četvrtak popodne iz OHR-a su medijima dostavili saopćenje za javnost.

“Visoki predstavnik će se suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena u smislu njegovog potencijalnog nasljednika. Pažnja visokog predstavnika će kao i dosad biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila.  Visoki predstavnik pozdravlja svaki korak koji bi vodio jačanju OHR-a i jačanju opredijeljenosti međunarodne zajednice da ostvari taj cilj. Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija koja još uvijek prevladava u BiH čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim. Kako se Visoki predstavnik želi suzdržati od bilo kakvih špekulacija o ovoj temi, eventualna pitanja treba uputiti članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira”, saopćili su iz OHR-a.

Njemačka ambasadorica članica je Upravnog odbora PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) i, unatoč medijskim upitima, izjave nije davala. Ali saznajemo da je dvojici članova Predsjedništva BiH već naznačila da Vlada u Berlinu namjerava zamijeniti Valentina Inzka te na njegovu poziciju postaviti Christiana Schmidta. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Schmidtu Orden Red Ante Starčevića zbog zalaganja za interese Republike Hrvatske. Osim ove nagrade, Schmidt je 2009. godine primio priznanje i Njemačko hrvatsko društvo Bonne. Dok je obavljao funkciju ministra poljoprivrede u Vladi Njemačke Schmidt je pokušavao izgraditi dobre odnose sa Ruskom Federacijom, ističući da bi Njemačka i Rusija trebale biti otvorenije jedna prema drugoj. Odnosi Njemačke i Rusije tokom decembra ove godine značajno su poboljšani, a najbitniji posao ove dvije države je izgradnja plinovoda poznatog kao Sjeverni tok 2. Zbog oštrih rekacija SAD-a gradnja tog plinovoda bila je obustavljena skoro godinu dana. Američke vlasti najavile su uvođenje sankcija svim državama i firmama koje pomažu gradnju Sjevernog toka 2 čije je puštanje u pogon bilo predviđeno za početak 2020. godine. Ovaj plinovod bi trebao udvostručiti kapacitete isporuke ruskog plina i zagarantovati sigurnost opskrbe Zapadne Evrope preko Baltičkog mora. SAD smatraju da bi Sjeverni tok 2, zapravo, zemlje istočne Evrope napravio još ovisnijim o Ruskoj Federaciji. No, unatoč prijetnjama sankcijama, Njemačka i Rusija su 12. decembra ove godine, nakon jednogodišnje pauze, nastavile sa gradnjom ovog plinovoda, što je ove sedmice izazvalo novu reakciju SAD-a i novo upozorenje sankcijama.

Uporedo sa jačanjem rusko-njemačkog prijateljstva “rođena” je i ideja o novom Visokom predstavniku za BiH. Berlin je ove sedmice i službeno upoznao pojedine članice PIC-a da želi razriješiti Valentina Inzka i na njegovo mjesto postaviti Christiana Schmidta. Sve to njemačka diplomacija namjerava završiti prije nego novoizabrani američki predsjednik Joe Biden uspostavi kontrolu nad kompletnom administracijom.

Joe Biden i Valentin Inzko

Valentin Inzko već dugo je na udaru Milorada Dodika i Dragana Čovića, lidera SNSD-a i HDZ-a s kojima se nedavno u Sarajevu susreo ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prilikom posjete Sarajevu Lavrov je govorio o potrebi zatvaranja OHR-a. No, donošenje odluke o zatvaranju OHR-a je prosto nemoguće bez saglasnosti stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, pa su Nijemci, kako bi “smirili situaciju”, odlučili preuzeti inicijativu i na poziciju Visokog predstavnika dovesti svog čovjeka Christiana Schmidta koji je, pored ostalog, veoma blizak službenom Zagrebu i zagovara “otvoreniji odnos Rusije i Njemačke”.  Aktualni šef OHR-a Valentin Inzko od 2011. godine se nalazi u nemilosti zvaničnika HDZ-a BiH, jer ga smatraju glavnim krivcem što je 2011. godine formirana Vlada Federacije BiH bez te stranke. Tada je, naime, visoki predstavnik Valetnin Inzko, nakon konsultacija s ambasadorima Vijeća za implementaciju mira, donio odluku o privremenoj suspenziji odluka Centralne izborne komisije BiH koje su se odnosile na Dom naroda Parlamenta FBiH te na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. HDZ BiH je tako ispao iz vlasti na nivou FBiH. U tom trenutku Inzko je dobio apsolutnu podršku američke administracije sa Barackom Obamom i Joe Bidenom na čelu.

Berlin u saradnji s Moskvom: Njemačka ruši Inzka da dovede Schmidta

Njemačke vlasti pokreću inicijativu za “razrješenje” aktualnog visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka te da nakon toga na njegovo mjesto postave njemačkog diplomatu Christiana Schmidta, saznaje Istraga iz više međunarodnih i domaćih izvora.

Prema informacijama Istrage, njemačka ambasadorica u BiH Margret Uebber ove bi sedmice trebala imati odvojene sastanke sa dvojicom članova Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem tokom kojih bi ih trebala upoznati o namjerama Berlina.

Na potez Njemačka se, tvrde naši izvori, odlučila nakon konsultacija sa Ruskom Federacijom.

“To bi trebao biti kompromis između EU i Rusije koja insistira na ukidanju OHR-a”, pojasnio je jedan od izvora.

Schmidt u “Redu Ante Starlevića”

Plan je da se na martovskoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) ozvanični ta inicijativa te da se odmah “razriješi” Valentin Inzko, a za novog šefa OHR-a postavi Christian Schmidt. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. godine bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj Vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Christianu Schimdtu orden “Red Ante Starčevića”.

“Zadovoljstvo mi je uručiti odličje Predsjednika Republike Red Ante Starčevića, odličje koje RH u ovom konkretnom slučaju daje velikom prijatelju Hrvatske. Christian Schmidt, dugogodišnji je njemački političar, zastupnik u Bundestagu, Savezni ministar ali iznad svega čovjek koji je u svom političkom putu  pomagao Hrvatsku”, kazao je tada Plenković.

Sagovornici Istrage tvrde da je Schmidtova bliskost sa HDZ-om bila presudna da njemački zvaničnici njega odaberu kao potencijalnog kandidata za novog Visokog predstavnika u BiH. Osim toga, ni Ruska Federacija ne bi imala ništa protiv tog imenovanja jer smatraju da je Valentin Inzko blizak administraciji novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena. O “slabljenju” ili ukidanju OHR-a bilo je govora i tokom nedavne posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. On se tada sastao sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Na konferenciji za medije nakon sastanka sa Dodikom Lavrov je kazao da treba ukinuti OHR.

“Ovaj vanjski protektorat koji predstavlja Ured visokog predstavnika u BiH, u potpunosti je prevaziđen. Postojanje OHR-a pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i prema suverenitetu ove zemlje. Svaki pokušaj da se ruši Dejtonski sporazum može imati nesagladive posljedice. Veoma je teško bilo izgraditi krhku ravnotežu i bez samo jedne komponente može se ugroziti čitava stabilnost”, rekao je Lavrov.

No, kako Ruska Federacije u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira nema potpunu podršku za ukidanje OHR, prešlo se na “plan B”, a to je “uklanjanje” proameričkog visokog predstavnika Valentina Inzka i dovođenje diplomate iz Njemačke. Članice UO PIC-a su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska. UO PIC-a predlaže kandidata za Visokog predstavnika, a potvrđuje ga Vijeće sigurnosti UN-a. S obzirom na različite stavove stalnih članica Vijeća sigurnosti jasno je da nema ukidanja OHR-a. Stoga se imenovanje njemačkog diplomate nameće kao rješenje koje bi prihvatila i Moskva koja je posljednjih godina popravila odnose sa Njemačkom:

Sjeveretni tok: spajanje rusko-njemačkih interesa

“Njemačka i Rusija spremne dovršiti Sjeverni tok 2”, glasila je vijest koju je 6. decembra ove godine objavio njemački Deutsche welle.

Gradnja ovog plinovoda zaustavljena je prije godinu dana i to pred sam završetak projekta. Tada su američke vlasti zaprijetile sankcijama firmama koje učestvuju u gradnji ovog plinovoda koji bi istočnu Evropu, faktički, ostavio na milost i nemilost Rusima. U saopćenju njemačke Uprave za vodene puteve i brodski saobraćaj, objavljenom početkom decembra, navedeno je da će “vjerovatno” između 5. i 31. decembra biti obavljano “podvodno polaganje cijevi” u tom dijelu Baltika. Sankcije kojima je zaprijetio  Washington njemački zvaničnici su nazvali “neprihvatljivim”.

Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

Prva analiza izbornih rezultata u Mostaru: Probosanske snage na korak do 18 vijećnika, presuđuje dijaspora

Prema neslužbenim i prelimininarnim rezultatima, probosanske stranke, za sada, imaju najmanje 16 gradskih vijećnika u Mostaru. Ukoliko u izbornim područjima Zapad i Jugozapad koalicije BH Blok i Koalicija za Mostar osvoje dva mandata, imat će dovoljno ruku za izbor gradonačelnika. Trenutno stanje je ovakvo. Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Po svemu sudeći, Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će tri vijećnika, dok će BH blok osvojiti dva vijećnička mjesta. Na području Sjever Koalicija za Mostar osvojit će oba gradska vijećnika, koliko će osvojiti i na području Jugoistok. To znači da će probosanske stranke u gradskim područjima Sjever, Stari Grad i Jugoistok osvojiti devet mandata. Gradsko područje Jug daje dva gradska vijećnika. Prema trenutnim rezultatima HDZ-u pripadaju oba gradska vijećnika, ali nisu prebrojani glasovi iz dijaspore. Koaliciji za Mostar potrebna je desetak glasova da bi osvojili jedan mandat na Jugu. U tom slučaju HDZ-u bi pripao jedan mandat, dok bi Koalicija osvojila jedan, čime bi se probosanske snage “popele” na deset mandata. Na gradskom području Jugozapad BH Blok koji čine Naša stranka i SDP osvojit će sigurno jedan od ukupno sedam vijećnika. I Koalicija za Mostar na tom gradskom području ima šansu da osvoji još jedan mandat. No, i bez toga, probosanski blok bi imao jedanaest mandata. Na području Zapad BH Blok bi mogao imati jednog gradskog vijećnika. U tom slučaju, probosanske snage bi osvojile dvanaestog gradskog vijećnika. Kada je u pitanju Gradska lista, ona daje 13 vijećnika. Prema trenutnim rezultatima Koalicija za Mostar osvojila je pet mandata, HDZ bi imao četiri, BH Blok dva, Hrvatska republikanska stranka jedan i koalicija Ostajte ovdje (SNSD) jedan mandat. Zbroje li se mandati Koalicije za Mostar (pet) sa vijećnicima BH Bloka (dva), to znači da bi sa gradske liste probosanske snage osvojile ukupno sedam mandata. Tako bi probosanske stranke osvojile ukupno devetnaest mandata, što bi bilo dovoljno ruku za izbor gradonačelnika Mostara. Međutim, situacija se može okrenuti ukoliko Koalicija za Mostar ne osvoji nijednog vijećnika na Jugu, te BH Blok ne uspije dohvatiti jedan mandat na Zapadu. U tom slučaju HDZ i hrvatske stranke pojačane Koalicijom Ostajte ovdje (SNSD) osvojile bi osamnaest gradskih vijećnika, pa bi mogle izabrati gradonačelnika. Međutim, u svakoj od navedenih opcija bi bilo problema za usvajanje budžeta jer je za to potrebna podrška 24 vijećnika.

Izbori u Mostaru su završeni, pratite rezultate

Mostarci su danas izabrali 35 gradskih vijećnika koji bi trebali u narednom periodu izabrati gradonačelnika tog grada. Gradsko vijećnici Mostara biraju se iz šest gradskih područja, koja su nekad bila općine. Područje Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.

23.00 Prema trenutnim rezultatima, Koalicija za Mostar i BH Blok bi imali sigurnih 16 glasova. Rezultati u gradskim područjima Zapad i Jugozapad odlučit će da li će probosanske snage moći skupiti 18 glasova koliko je potrebno za izbor gradonačeknika.

22. 45 Najnoviji rezultati za Stari grad. Koalicija za Mostar 5643, BH Blok 2251

22.00 Gradska lista – najnoviji rezultati.

21.26 Najnoviji rezultati za područje Jugozapad

21.17: Prema trenutnim rezultatima iz gradskog područja Zapad probosanske stranke ne mogu osvojiti nijedan mandat. Taj mandat mogao bi biti ključan za izbor gradonačelnika. Čak i ako BH blok osvoji mandat na području Jugozapad, to ne bi bilo dovoljno za formiranje probosanske koalicije koja bi izabrala gradonačelnika. No, rezultati su nepotupni i podložni su promjenama.

 

21.11 Trenutni rezultati za gradsko područje Zapad koji daje četiri vijećnika

21.04 Najnoviji rezultati za gradsko područje Jugozapad koje daje sedam vijećnika

20.57 Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

20.52 Gradsko područje Jugozapad daje sedam vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

2.41 Novi rezultati za Gradsko područje Zapad koje daje četiri vijećnika

20.36 Koalicija za Mostar povećala predsnost na nivou gradske liste. HDZ je na drugom mjestu

20.30: Najnoviji reazultati za gradsku listu koja daje 13 vijećnika (po četiri iz reda sva tri konstitiutivna naroda i jednog iz reda ostalih)

20.23 Ovo su trenutni rezultati za gradsko područje Sjever

20.20: Prema 3092 obrađena listića za gradsku listu, HDZ vodi sa 1359 glasova. Koalicija za Mostar osvojila je 1304 glasa, dok je BH Blok na 507 glasova

20.09: Novi rezultati za gradsko područje Stari grad

20.01: Počelo je prebrojavanje listića. Ovo su trenutni rezultati na području Stari grad

19.58: Izlaznost na području Zapad

19,57 Izlaznost na području Jugozapad

19.55: Izlaznost na području Jug

19.55: Izlaznost na području Sjever

19.41 U odnosu na 2008. godinu kada su održani posljednji lokalni izbori u Mostaru sada je izašlo oko 6000 više birača.

19.36: Izlaznost na području Stari grad

 

19.20: Izlaznost do 19 sati je 51,24 posto ili 49 594. Gradsko područje Zapad: 8987 ili 48,21 posto, Sjever: 5704 ili 56,60, Jugozapad 13981 ili 46,83 posto, Jugoistok 4214 ili 53,34 posto, Stari grad 11855 ili 53,40 posto, Jug 4853 ili 59,74 posto

Izborni dan u Mostaru: Loša izlasnost – ostanak u prošlosti

“Jebo vas izbori. Velež je tek stao na noge i sad treba da glasamo”, govori nam konobar dok čekamo mostarske kolege da nam se pridruže u bašti hotel Bristol.

Sedin Ćenan je došao prvi. Zabrinut je zbog loše izlasnosti. Malo zatim dolaze Štefica Galić i Amel Bahtijar.

“Ja samo što nisam krenula plakati”, govori Štefica koje je upravo pristigla iz Starog grada.

Kaže da je tužna jer “narod ne izlazi” i da bi ta loša izlaznost mogla ostaviti Mostar tamo gdje je sada. Kolega Amer Bahtijar  upravo je dobio poruku i čita izlaznost od 15 sati.

“Zapad 31,82 posto ili 5932 birača , Sjever 35,55 ili 3582, Jugozapad 27,38 8175, Jugoistok 31,33 2475, Stari Grad 7320 ili 32,97, Jug 2613 ili 32 posto”, iščitava Bahtijar.

Sta ovo znači, pitam Bahtijara i mostarskog novinara Sedina Ćenana.

“Po ovome bi trebalo biti dobro”, kaže Bahtijar.

Gradsko vijeće Mostara trebalo bi imati 35 vijećnika. Iz šest područja, koja su nekad bila općine, biraju se 22 vijećnika i za njih glasaju građani prijavljeni na tim područjima: Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.
“Zapad i Jugozapad su ključni. Ako probosanske stranke osvoje po jedan mandat iz ova dva područka, šanse su ogromne”, objašnjava Ćenan.
“Ali pod uslovom da sa lista probosanskih stranaka užu dva Srbina na nivou gradske liste”, dodaje Bahtijar.
Ako dobro razumijem, veća izlaznost probosanskim snagama odgovara u svim gradskim područjima osim na Zapadu i Jugozapadu. Informacije s terena govore da se oko 16 sati sve više ljudi pojavljuje na biralištima.

Prekršen Izborni zakon: Dragan Čović sa stranačkim obilježjima na biračkom mjestu

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jutros se na biračkom mjestu u Kosači u Mostaru pojavio sa stranačkim obilježjima svoje stranke. Time je lider HDZ-a BiH prekršio Izborni zakon.

“Nije dozvoljeno donošenje obilježja i simbola sa političkom konotacijom na biračko mjesto i u njegovu okolinu”, navedeno je u stavu 5 člana 5.6 Izbornog zakona BiH.

Iako Zakon jasno propisuje da na izborna mjesta nije dozvoljeno donošenje simbola sa političkom konotacijom, Čović je na biračko mjesto došao sa maskom na kojoj je bio logo Hrvatske demokratske zajednice BiH sa izbornim sloganom te stranke: “Mostar pobjeđuje”.

U Mostaru se od jutros, nakon 12 godina, održavaju lokalni izbori na kojima stanovnici tog grada biraju gradske vijećnike koji će, potom, biragi gradonačelnika. Biračka mjesta otvorena su u 7 sati, a lokalni izbori 2020. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara održavaju se i uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. Glasanje će trajati do 19 sati.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...