Politika

Nagorno-Karabakh Conflict serves as a warning for Serbia and Kosovo

On 10th October 2020 the President of Azerbaijan and the Prime Minister of Armenia signed an agreement brokered by Russian President Vladimir Putin seemingly ending the fighting in the Nagorno-Karabakh region. While the situation remains fluid and developing , this event has generally been viewed as victory in Baku and defeat in Yerevan. As large-scale military operations are seemingly coming to an end, the post-conflict landscape in the region is beginning to quickly take shape, and its difficulties will likely be more complicated, intricate, and drawn-out than the 44-day battlefield dynamic. Russia stood by during much of the conflict, but took advantage of its shift to press for an agreement which included the rapid deployment of Russian peacekeeping forces to the region.

The present conflict in the Western Balkan region between Kosovar and Serbian population looks like perfect model or the future arena for deployment of the same Russian malign influence model. Russian involvement in disputes between sovereign countries to manipulate and maintain their control.

Russia’s behaviour in the Nagorno-Karabakh conflict serves as a warning for Serbia and Kosovo on how Russia uses conflicts between nations to manipulate, dominate, and extend its malign influence abroad. Just as Moscow tries to use the territorial dispute between Serbia and Kosovo to retain its influence in the Western Balkan Region, the Moscow-brokered peace deal between Azerbaijan and Armenia allows the Kremlin to extend its influence in the Caucasus and may be a part of a plan to oust the Armenian leadership so they can be replaced with more pliable individuals.

The Kremlin essentially ignored Armenia’s status as a CSTO member and all but forced the Armenians to accept a humiliating deal viewed as a defeat in Yerevan and a victory in Baku, that protects Moscow’s interests much better than Armenian interests, and now Russian “peacekeepers” will be ensconced for years to come to implement Russian foreign policy  as Russia sees fit.

Russia’s insertion of troops into the Nagorno-Karabakh dispute gives Russia a foothold that allows it to assert its malign influence over the region and manipulate it as desired, while keeping Azerbaijan and Armenian interests. It is possibly that Russia purposely waited to get involved as punishment for Armenia not falling in line with Russian policy? The Russians repeatedly show that they are only in it for themselves – is it possible they will try to replace the Armenian leadership with someone more pliable who will bend to the Russian will? We all know that Russia believes Serbia should be subordinate to Moscow’s rule – is it possible that they will also try to replace the leadership in Serbia to to regain control?

The increased isolationism of US foreign policy and a lack of interest by the European Union and European countries in the region, coupled with the global COVID-19 pandemic’s shifting of most countries’ attention on domestic public health concerns, have all provided an opportunity for Russia in the first place to “hijack” the Nagorno-Karabakh dossier from the Minsk Process and convert it into a regional endeavour in to ease their manipulation and malign influence.

Moskovska “mirovna” diplomacija: Da li bi Rusija na Balkanu mogla iskoristiti recept sa Nagorno-Karabaha?

Kada su 10. oktobra prošle godine predsjednik Azerbejdžana i premijer Armenije potpisali sporazum kojim je posredovao ruski predsjednik Vladimir Putin, smatralo se da su time, faktički, okončane borbe u regiji Nagorno-Karabah. Potpisivanje ovog sporazuma doživljavavao se kao pobjeda u Bakua i poraz Jerevana. Međutim, iako su vojne operacije privedene kraju, odnosi u regiji će vjerojatno biti složeniji, zamršeniji i tenzije će trajati mnogo tuže od 44-dnevnog rata. Rusija je tokom sukoba bila spremna vojno intervenirati, ali su, ipak, vlasti u Moskvi  iskoristile svoj politički uticaj kako bi se potpisao Sporazum koji je uključivao brzo raspoređivanje ruskih mirovnih snaga u regiju. Procjene međunarodnih sigurnosnih stručnjaka su da bi i postojeće tenzije na Zapadnom Balkanu, prvenstveno na Kosovu, mogle biti savršeno tlo za sličnu operaciju Ruske Federacije. Politija Ruske Federacije se često zasniva na tome da koriste međunarodne sporove između suverenih država te da se pojavljuju kao posrednici. Upravo ruske operacije na Nagorno-Karabaha mogle bi poslužiti državana Zapadnog Balkana kao kako Rusija koristi sukobe među državama i kako bi manipulirala stanjem na terenu kako bi ojačala svoj uticaj. Baš kao što Moskva pokušava iskoristiti sporenja između Srbije i Kosova kako bi zadržala svoj utjecaj u regiji zapadnog Balkana, mirovni sporazum između Azerbajdžana i Armenije uz posredovanje Moskve omogućava Kremlju da proširi svoj utjecaj na Kavkazu i, u konačnici, smijeniti armensko rukovodstvo na člije bi mjesto instalirali Rusiji odanije zvaničnike. Armenija je, inače, članica ODKB-a, ruske verzije NATO-a, čiji su članovi zemlje bivšeg Svojetskog saveza. Kremlj je, u osnovi, ignorisao status Armenije kao članice ODKB-a i nije im pružio pomoć tjerajući ih tako da prihvate ponižavajući dogovor koji se smatra porazom u Jerevanu i pobjedom u Bakuu. Sada će ruski “mirovnjaci” biti prisutni u regiji i, faktički, prisiljavati Armeniju da svoju vanjsku politiku provodi onako kako to Rusija želi. Ubacivanje takozvanih mirovnih ruskih trupa u spor oko Nagorno-Karabaha Rusiji, zapravo, daje novo uporište koje joj omogućava djelovanje u toj regiji, utičući i na Azerbejdžan i Armeniju. Rusija opet pokazuju da su iznad svega samo njihovi vanjskopolitički interesi.

Isto tako, kada je u pitanju Balkan, Rusika Federacija podrazumijeva i vjeruje da bi Srbija trebala biti podređena isključivo vladavini Moskve i prošlogodišnji proteste protiv Aleksandra Vučića, uglavnom su koordinirale organizacije povezane sa Moskvom. Na taj način Ruska Federacija nastoji ojačati svoj uticaj u Beogradu.

Pojačanii izolacionizam američke vanjske politike i nezainteresiranost Evropske unije i evropskih zemalja u regiji, zajedno sa globalnom pandemijom COVID-19 i usmjeravanjem pažnje većine zemalja na domaće probleme javnog zdravstva, pružili su priliku Rusiji da indirektno intervenira na Nagorno-Karabahu.  Da li je na redu Balkan?

Koalicija SDP, Naša stranka i PDA saglasna: HDZ bez ijednog zastupnika dobija ministra u Vladi TK

Iako nema nijednoig zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, HDZ će u novom sazivu Vlade TK imati ministra, odlučila je nova većina koju čine SDP BiH, PDA Mirsada Kukića i Naša stranka.

“Na osnovu Vaše Odluke o imenovanju kandidata na mjesto premijera Tuzlanskog kantona dostavljam Vam prijedklog kandodata za ministre”, piše u dopisu kojeg je jutros Skupštini tog kantona dostavio kandidat za mjesto premijera TK Kadrija Hodžić.

Za ministra zdravstva Tuzlanskog kantona mandatar Kadrija Hodžić je predložio doktora medicine Božu Jurića. U pitanju je kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH koja u u Skupštini TK nema nijednog zastupnika. Inače, na prošlogodišnjim lokalnim izborima Jurić je bio kandidat HDZ-a BiH za gradskog vijećnika u Tuzli i, prema rezultatima dostupnim na stranici CIK-a, osvojio je 233 glasa.

Božo Jurić je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. U julu 2019. godine izabran je za tajnika Gradskog odbora HDZ-a BiH. U pitanju je kadar odan Miji Krešiću, dugogodišnjem funkcioneru HDZ-a BiH. Osim Jurića kandidati za nove ministre su Midhat Dobrnić (MUP), Una Harčin (Ministarstvo pravosuđa i uprave), Elvis Branković (Ministarstvo obrazovanja), Vedran Lakić (Ministarstvo finansija), Zlatan Muratović (Ministarstvo kulture, sporta i mladih), Hamza Bašić (Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja), Esad Džidić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak), Mevludin Hodžić (Ministarstvo privrede), Fedahija Ahmetović (Ministarstvo za boračka pitanja), Vahidin Smajlović (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede). Skupština TK bi se u utorak trebala izjasniti o ovom prijedlogu čime će zvanično biti uspostavljena koalicija SDP, Naša stranka, PDA i HDZ BiH.

Hofmanove kapi: Upozoravao na “okupljanje Bošnjaka”, skriva podatke o hrvatskim operacijama na granici sa BiH i prijavljuje novinare zbog kritiziranja Hrvatske

Za Hofmana sam prvi put čuo prije dvasesetak godina kada mi je kolega na fakultetu ispričao jedan, poprilično, loš vic. Uglavnom, da ga ne prepričavam, dovoljno je da zaguglate “Hofmanove kapi” i moći ćete pročitati taj glupi vic koji mi je ostao u sjećanju isključivo zbog nečega što se zove Hofman. Kasnije ću od brojnih kolega, novinara, saznati da u Graničnoj policiji BiH postoji izvjesni Svevlad Hoffman, sa dva F, koji, navodno, nema nikakve veze sa onim Hofmanom iz lošeg vica. I taj pravi Hoffman, sa dva F, bio je poznat po tome što je podnosio prijave protiv svojih kolega i svojih nadređenih. Sve dok ga ravnatelj Granične policije Zoran Galić nije unaprijedio u predstojnika Ureda ravnatelja nakon što je on upozorio “na okupljanje Bošnjaka u Graničnoj policiji”. Od tada Hofman sa dva F podnosi prijave protiv novinara.

Mene je, kaže za objektivni Hrvatski medijski servis, prijavio zbog raspirivanja etničke, rasne i međunacionalne mržnje jer sam kazao da dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi u interesu Srbije i Hrvatske. I, evo, da mu pojačam dokaze koje će dostaviti Tužiteljstvu BiH ponavljam – dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi za Beograd i Zagreb. I u ovom slučaju uopće nije bitna njihova nacionalnost. Bitno je da rade. I Svevlad Hoffman to dobro zna jer je sve svoje javne nastupe prilagodio  službenom Zagrebu, odnosno politici Republike Hrvatske. A kada smo već kod Republike Hrvatske da uprostimo sve. Svevlad Hoffman je, u ime Granične policije BiH kojom rukovodi hrvatski državljanin Zoran Galić,  podnio prijavu protiv mene, državljanina BiH, Tužilaštvu BiH kojim rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić. I sada bi hrvatska državljanka Gordana Tadić, raspoređena na poziciji glavne držvne tužiteljice BiH, trebala istraživati zbog čega ja pišem da Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu ilegalno ubacuje migrante. Jer Gordana Tadić, ali i Zoran Galić, ne mogu i ne smiju istraživati kako i zbog čega hrvatska policija u Bosnu i Hercegovinu ilegalno prebacuje migrante koje prethodno bičuje i kamenuje.

“Tko neovlašteno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj osobi  ili osobi koja za njih radi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u članu 348, stav 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

Dakle, hrvatski državljani Gordana Tadić i Zoran Galić počinili bi krivično djelo u susjednoj državi ukoliko bi, za interes BiH, istraživali na koji način hrvatske vlasti organiziraju ilegalno prebacivanje migranata u BiH. I onda se nameće jednostavno pitanje – smiju li državljani Republike Hrvatske zaposleni u sigurnosnim agencijama BiH uopće raditi u interesu države Bosne i Hercegovine, a kontra službenih interesa Republike Hrvatske. E, zbog toga predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman mora štiti interese Republike Hrvatske kada je u pitanju cijelom svijetu poznati pushback u režiji policije RH.

“Avdiću je poznato da je BiH sklopila Sporazum s Republikom Hrvatskom prema kome svi oni koji nezakonito pređu granicu između BiH i R. Hrvatske mogu bez posebnih formalnih procedura biti vraćeni na teritoriju države s koje su nezakonito ostvarili ulazak na teritoriju druge susjedne države.Dakle kada bi se na granici BiH i R. Hrvatske nezakonito i protuustavno otvorila granica, svi oni koje bi po Avdićevom receptu bili propušteni ubrzo bi bili vraćeni tamo odakle su i krenuli”, pisao je Hofman početkom ove godine dok je još tragao za dokazima koji bi mogli potkrijepiti njegove navode da sam počinio neko kazneno djelo.

Hoffmanu je nepoznato, za razliku od onih koji čitaju Sporazume na koje se on poziva, da su se “Ugovorne stranke” obavezale “prihvatiti bez posebnih formalnosti državljane trećih država, koji su na protuzakonit način prešli državnu granicu između ugovornih stranaka u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da je osoba protuzakonito prešla državnu granicu”.

“Ako se prihvat iz stavka 1. ovoga članka odbije zatražit će se najava prihvata u roku od 72 sata. Najavu predaje uputit će sa strane Republike Hrvatske Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a sa strane Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.  Zamoljena ugovorna stranka mora ugovornoj stranci koja traži prihvat svoju odluku priopćiti pisanim putem i to u roku od 48 sati koji se eventualno može produžiti na najdulje do 7 dana” , piše u Sporazumu na koji se pozivao predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman, kojeg od od “lika” iz vica dijeli tek jedno “F”.

Na ovaj način, tokom prošle godine, BiH je od Hrvatske zvanično prihvatila 208 migranata. Na onaj drugi način, zbog kojeg se zgražava cijeli svijet, prošle je godine iz Hrvatske u BiH prebačeno 7210 migranata. I oni ne postoje za službenike Granične policije BiH koji “ne rade u interesu Republike Hrvatske”.

Svevlad Hoffman je sredinom januara, gostujući u Bihaću, optužio MUP USK da iznose “paušalne i neutemeljene podatke” nakon čega se izgubio iz vidokruga policijskog komesara USK-a Muje Koričića čije su kolege još prije tri godine zadokumentovale da je Granična policija “pustila” hrvatskog policajca Zorana Melkića, zatečenog na teritoriji BiH prilikom ilegalnog prebacivanja migranata. I to nije vic u kojem je glavni akter Mujo (Koričić). Ovo je, ipak, ozbiljna priča čiji je glavni akter Hoffman kojeg od onog Hofmana iz vica razlikujemo tek po dva F.

Milorad Dodik vrijeđao članicu CIK-a: “Predstavlja se da zastupa srpski narod, a udata za Bošnjaka”

“Gospođa koja se predstavlja kao da predstavlja srpski narod, udata je za Bošnjaka u Sarajevu. Neko će reći kakve to ima veze. Ma nemojte?”, rekao je u četvrtak predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik govoreći o odluci Centralne izborne komisije BiH da poništi izbore u Srebrenici.

Za tu odluku glasala su dva člana CIK-a iz reda srpskog naroda, Jovan Kalaba i Vanja Bjelica – Prutina koju je Dodik “prozvao” zbog toga što je udata za Bošnjaka.

“To da neki Srbin dođe u poziciju da glasa protiv izbora o Srebrenici to isključivo da izbori nisu bili valjani na mjestima gdje su Srbi dobili te izbore, a da su navodno u redu tamo gdje su muslimani dobili izbore, znate kakva fukara od Srbina morate biti da to uradite”, kazao je Dodik dok su okupljeni novinari samo držali mikrofone.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina ranije je istog dana na sjednici CIK-a kazala da će “podržati odluku o poništavanju izbora u Srebrenici, iako dolazi iz reda srpskog naroda” i “iako je proteklih dana trpila pritiske i uvrede”.

“Svako treba da odgovara za svoje postupke. Želim reći da se niko ne može sakriti iza mene i da pod pritiskom neću djelovati u okviru zakona i to imam potrebu da kažem veoma jasno”, kazala je tokom rasprave Vanja Bjelica-Prutina.

Zbog brojnih zloupotreba: Poništeni izbori u Srebrenici i Doboju

Centralna izborna komisija BiH poništila je izborne rezultate sa većine birališta u Srebrenici i Doboju. Od ukupno 28 redovnih birališta u tom gradu, poništeni su rezultati sa 26 biračkih mjesta. Istovremeno, CIK je u Doboju poništio izborne rezultate u na 89 od ukupno 108 biračkih mjesta. Odluke su donesene sa šest glasova za i jednim glasom protiv.

Protiv odluka o poništavanja izbora u Srebrenici i Doboju glasao je jedino član CIK-a i kadar HDZ-a BiH Vlado Rogić koji je tokom rasprave kazao da je “Izborna komisija podlegla pisanju medija”. On je upozorio nije bilo osnova da se po službenoj dužnosti krene u provjere izbora u tim gradovima.

Za razliku od njega, članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina podržala je odluke o poništavanju izbora u Doboju i Srebrenici.

“Podržat ću ovu odluku iako dolazim iz reda srpskog naroda i iako sam proteklih dana bila izložena velikim pritiscima. Niko se ne može sakriti iza mene i bez obzira na pritiske radit ću u okviru zakona”, kazala je Bjelica – Prutina govoreći tokom rasprave o prijedlogu odluke o poništavanju izbora u Srebrenici.

“Nije potrebno da čitamo obrazloženje naše odluke na sjednici CIK-a, jer ta odluka treba ići na preispitivanje na Sud BiH. Ali moja namjera je da podržim prijeglog stručne službe”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Dodala je da su manipulacije uočene na skoro svim biralištima.

“Bilo je glasanja za druga lica. Prikupili smo izjave od članova biračkih odbora putem Opštinske izborne komisije. Ono što me žalosti – izjave su identične. Skoro u svim izjavama su bile identične rečenice što dokazuje da su bile usaglašene izjave”, istakla je Hadžiabdićeva.

Članovi CIK-a su se odlučili na ovaj korak nakon što su dobili izvještaj vještaka grafološke struke koji je utvrdio da je skoro 20 posto potpisa u Doboju i Srebrenici lažno. To znači da je glasački materijal naknadno ubacivan u kutije i da su se druge osobe potpisivale pod tuđim imenima. Vještak grafološke struke je ove potpise uporedio sa potpisima iz baze IDDEEA-e.

Kada je u pitanju Srebrenica, nepravilnosti su utvrđene na skoro svim biralištima. Na gotovo svakom mjestu su glasale osobe sa nevažećim identifikacionim dokumentima ili dokumentima izdatim mimo zakonskog roka. Istraga.ba je dan nakon izbora objavila da su desetine osoba u Srebrenici glasale bez ikakvih identifikacionih dokumenata, što je naknadnom provjerom i potvrđeno. Tada smo objavili da je, recimo, Predrag Zagorac glasao na biračkom mjestu Petriča. Njegovi dokumenti istekli su u novembru 2019. godine godine i nikad ih nije obnovio. Ali, bez obzira na to, omogućeno mu je da glasa u Srebrenici. Na spisku osoba koje su glasale na biračkom mjestu Petriča je i Goran Orašanin. Prema informacijama koje je tada objavila Istraga, njegovi dokumenti su istekli 2017. godine, a druge nikad nije dobio. I Dejanu Orašaninu dokumenti su istekli 2017. godine, Glasao je u Srebrenici iako nije imao nijedan važeći bh. dokument. Na spisku osoba koje su glasale nalazi se i Savo Subotić. Ni on nema bh. dokumente, a glasao je. I Slađana Subotić je glasala bez važećih bh. dokumenata. Pored navedenih, objavili smo tada, u Srebrenici su bez važećih dokumenata glasali još i Vidoje Bogičević, Nikola Bogičević, Vladislav Ilić, Dragoje Jakovljević, Radomir Savić, Slađana Radovanović, Stanojka Radovanović, Slobodanka Stjelanović…

Osim toga, na dva biračka mjesta u Federaciji, na kojima su, uglavnom, glasali Bošnjaci, uočen je veliki broj lažnih potpisa, što znači da su se članovi biračkih odbora potpisivali umjesto njih.

Kako je kazano na sjednici CIK-a, u Gradačcu, gdje se glasalo u odsustvu u Srebrenici, nuđen je novač posmatračima “da ne vide izborne prevare”.

Kada su u pitanju glasovi putem pošte, rezulutati nisu poništeni.

Tokom rasprave o Doboju, članica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da su kršena izborna pravila i je Izborna komisija od prvog dana upozoravala na manjkavosti izbornog procesa u tom gradu.

“Uvođena su samoinicijativna pravila u Doboju. Nije se vodilo računa o instrukcija. Govorila sam i o odazivu birača. Na pojedinim biračkim mjestima, do 11 sati, je svakih pedeset sekundi glasao po jedan birač, što je prosto nemoguće”, kazala je Irena Hadžiabdić.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar je kazao je u Doboju uočena pojava političkih subjetaka koji su osvajali od nula do sedam glasova, ali da su ti subjekti imali svoje članove u biračkim odborima.

Bundeskabinet potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta: Njemačka želi Visokog predstavnika bez “bonskih ovlasti”

Ono što je Istraga najavili prije tridesetak dana i desilo se. Njemački Bundeskabinet zvanično je potvrdio kandidaturu Christiana Schmidta za novog Visokog predstavnika u BiH. Banjalučke Nezavisne novine su, pozivajući se na svoje izvore, objavile da je Vlada Njemačke je u protekla dva mjeseca obavijestila sve članice Vijeća za implementaciju mira i ostale međunarodne partnere da Njemačka planira predložiti svog kandidata. Dakle, njemačka Vlada je samo “obavijestila”, ali ne i usaglasila imenovanje nasljednika Valentina Inzka. Novi šef OHR-a, objavili su mediji, trebao bi donijeti “novu politiku u BiH”. Ipak, taj novi pristup, saznaje Istraga, ne podrazumijeva uopotrebu bonskih ovlaštenja.

“Njemačka je bila protivnik bonskih ovlasti u proteklom periodu i tako će ostati i ubuduće nakon dolaska Christiana Schmidta”, kazao je diplomatski izvor Istrage.

Prema informacijama Istrage, Nijemci još uvijek nisu dobili saglasnost SAD-a za ovo imenovanje. A bez Vašingtona je skoro nemoguće imenovati budućeg šefa OHR-a. Kao što taj proces nije moguće provesti bez saglasnosti Ruske Federacije s čijim je čelnicimama službeni Berlin proteklih mjeseci usaglašavao stavove. Upravo zbog bitne uloge Ruske Federacije prilikom imenovanja novog Visokog predstavnika za BiH, Njemačka je odlučila za tu poziciju kandidirati Crhristiana Schmidta, člana partije CSU čiji se čelnici zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, što je naznačeno i na web stranici te stranke.

stav CSU-a o sankcijama Ruskoj Federaciji

Ruska Federacija se, podsjećamo, zalagala za ukidanje OHR-a, ali se nakon objave informacije da Njemačka želi svog Visokog predstavnika nisu oglašavali. Proteklih dana njemačke diplomate su se aktivirale kako bi ubijedili javnost da “ne postoji nikakav dogovor sa Ruskom Federacijom”. No, uporedo s tim njemačka zvanična politika svakodnevno približava stavove sa Rusijom. Krajem prošle sedmice za predsjednika njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) imenovan je Armin Laschet,  premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije i on će, vjetovatno, biti novi njemački kancelar nakon izbora zakazanih za septembar ove godine. Urednik njemačkog Bilda Julian Röpke na svom je zvaničnom twitter nalogu objavio da je izbor Armina Lascheta dobra vijest za Rusiju, Kinu i režim sirijskog predsjednika Bašara Al Asada.

“S njim kao vođom, Njemačka, Evropa i Zapad su zeznuti”, napisao je Röpke, inače jedan od najboljih poznavalaca njemačke političke scene i čovjek koji je izvještavao i sirijskom sukobu i ruskim operacijama.

 

Sud BiH odbio žalbe za Mostar: “SDP, NS i Platforma za progres nisu dostavili dokaze, već pretpostavke”

SDP i Naša stranka nisu Sudu Bosne i Hercegovine dostavili dokaze i činjenice koje bi opravdale ponovno brojanje glasova u Mostaru, pa su sudije Apelacionih vijeća tog suda odbacila sve njihove žalbe.

“Naime, po shvatanju Suda, u zahtjevu nisu navedene činjenice koje opravdavaju ponovno brojanje, nije naveden ni približan broj glasačkih listića za koje se vjeruje da nisu ispravni i nije navedeno kako bi ova presuda uticala na izborne rezultate”, navedeno je u obrazloženju Rješenja Suda BiH kojim se odbija žalba Naše stranke.

obrazloženje Rješenja Suda BiH po žalbi Naše stranke

Apelacionim vijećem u ovom slučaju predsjedavala je sutkinja Dinka Bešlagić Čovrk, a osim nje Vijeće su još činili Sreto Crnjak i Vesna Trifunović.

Skoro isto je obrazložena i odluka drugog sudskog Vijeća koje je razmatralo žalbu Platforme za progres. Tim Apelacionim vijećem je predsjedavao sutija Branko Morait.

Riješenje Suda BiH po žalbi Platforme za progres

“Navodi iz žalbe su paušalni i proizvoljni i ne upućuje na konkretnu činjenicu za koju bi se izvršila provjera i cijenila njena osnovanost. Žalba se zasniva na pretpostavkama i uopćenim žalbenim navodima koji nisu potkrijepljeni dokazima”, navedno je u Rješenju Suda BiH kojim je odbijena žalba Platforme za progres koja je tražila ponovno brojanje glasova u Mostaru.

SDP-ovu  žalbu razmatralo je Apelaciono vijeće kojim je predsjedavao sudija Sreto Crnjak. I ova žalba, zaključile su sudije Suda BiH, zasnovana je na pretpostavkama i uopće nisu dostavljeni dokazi.

obrazloženje Rješenja po žalbi SDP-a

“Žalba se zasniva na pretpostavkama koje nisu učinjene vjerovatnim”, navedno je u obrazloženju Rješenja kojim je odbijena žalba SDP-a BiH.

Sud dalje navodi da je Centralna izborna komisija BiH, čak i po službenoj dužnosti, naredila ponovno brojanje glasačkih listića na svium mjestima za koje je imala informacije da su učinjene nepravilnosti.

Nakon ovih presuda, Centralna izborna komisija BiH će danas i službeno potvrditi rezultate izbora u Mostaru.

 

Nakon pisanja Istrage oglasio se zastupnik u Bundestagu: Kauffman “nije bio svjestan negativnih asocijacija” zbog čestitanja dana RS, a RTRS povukao video poruku

“Nisam bio svjestan kakve će negativne asocijacije proizvesti moj pozdrav. U svakom slučaju, uopće mi nije bila namjera povrijediti osjećaje Bosanaca. Predan sam miru u BiH i protiv sam svih zaborava”, napisao je na svom Twitter nalogu Stefan Kauffman, zastupnik CDU-a u njemačkom Bundestagu, nakon što je Istraga objavila da je ovaj član stranke Angele Merkel čestitao neustavni dan Republike Srpske.

No, riječ izvinjenje Kauffman nije upotrijebio u svojim twittovima iako je, kasnije, ustvrdio da se “izvinio” zbog svoje čestitke upućene građanima RS-a. U međuvremenu, Radio televizija Republike Srpske je sa svog youtube kanala povukla video na kojem se vidi Stefan Kauffman kako u predstavništvu RS u Štutgartu obilježava 9. januar. Vijest o obilježavanju dana RS u Štutgartu povučena je i sa stranice RTRS-a. Ranije je, podsjećamo, objavljeno da je je Kauffman zajedno sa stranačkim kolegom Raimundom Haserom, inače zastupnikom u Pokrajinskom parlamentu Baden Virtenberga, uputio i video poruku povodom dana RS.

Nakon što je Istraga objavila ovaj video i podsjetila da je Kauffman tradicionalno prisustvovao obilježavanju dana RS, uslijedile su brojne reakcije. Na kraju je ovaj stranački kolega njemačke kancelarke Angele Merkel reagirao na svom twitter nalogu tvrdeći da “nije bio svjestan asocijaca”. No, u nastavku rasprave Stefan Kauffman je ponovio svoj stav iz decembra prošle godine kada je na RTRS-u kazao da BiH treba biti uređena kao federalna država.

“Svi bismo trebali biti zainteresirani za suživot Bosanaca, Hrvata i Srba u federalnoj Bosni i Hercegovini. Svjesni onoga što se dogodilo”, ponovo je twittao Kauffman.

Identičan stav, podsjećamo, Kauffman je izrekao gostujući u emisiji Pečat RTRS-a.

Kauffman je tada kazao da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum.

Zastupnik CDU-a u Bundestagu poručio preko RTRS-a : “Srećan dan Republike Srpske”

“Srećan dan Republike Srpske”, reći će na srpskom jeziku Stefan Kauffman, zastupnik CDU-a Angele Merkel u njemačkom Bundestagu, obraćajući se video porukom građanima tog entiteta preko Radio televizije Republike Srpske.

Prethodno je Kauffman na njemačkom jeziku čestitao neustavni dan RS-a, želeći “Srpskoj sve najbolje povodom godišnjice i praznika”.

“Mnogo uspjeha i da budete zdravi”, kazao je Kauffman u videu objavljenom na javnom servisu Republike Srpske.

Skoro identičnu poruku, povodom neustavnog dana RS-a, građanima tog entiteta poslao je i Raimund Haser, također član CDU-a njemačke kancelarke Angele Merkel i zastupnik u Pokrajinskom parlamentu Baden Virtenberga.

“Srećan dan Republika Srpska. Sve najbolje za nacionalni dan”, kazao je Haser

Stefan Kauffman na obilježavanju dana RS u Štutgartu

Kauffman i Haser prisustvovali su i prijemu organiziranom u predstavništu Republike Srpske povodom neustavnog dana tog entiteta. Stefan Kauffman je već tradicionalni gost vlasti Republike Srpske i pojavljivao se na skoro svim prijemima povodom obilježavanja dana RS-a. U decembru  prošle godine gostujući na RTRS-u Kauffman je kazao kako smatra da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum. U januaru 2020. godine RTRS je izvijestio da je  zastupnik CDU-a u Bundestagu Stefan Kaufman “redovno prisustvovao” obilježavanju dana RS-a 9. januara koje su vlasti tog entiteta organizirale u Štutgartu. Glas Srpske je u januaru 2017. godine izvijestio da je Kaufman na svečanosti povodom dana RS-a u Štutgartu rekao kako “vjeruje da će Republika Srpska nastaviti da se razvija i ide pravim putem naprijed”.

“Vjerujem da će sve to da ide u pozitivnom pravcu i da će Rusija i Njemačka da ulažu kako bi Republika Srpska išla pravim putem naprijed”, rekao je tada Kaufman, a prenio Glas Srpske.

Ovaj se zastupnik u njemačkom Bundestagu u julu 2019. godine susreo i sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.

Višković i Kaufman u julu 2019. godine

“Na početku sastanka sagovornici su razmijenili informacije o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i Baden-Württembergu i konstatovali da je dosadašnja saradnja bila uspješna”, saopćeno je tada iz Vlade RS-a. 

Zastupnik Kauffman, očigledno gaji dobre odnose s čelnicima Republike Srpske koji, unatoč presudama Ustavnog suda BiH, obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta.

“RS je tog 9. januara 1992. samo dobila ime, ali ona je naš odgovor za sva stradanja, poniženja i omalovažavanja kojima su nas kao narod izlagali stotinama godina, pokušavajući da zatru našu nacionalnu i vjersku svijest, što su pokušali i 90-ih godina prošlog vijeka. Zato je RS najsjajniji biser srpske istorije, jer ništa se tako dugo, tako mučno i uz tolike žrtve nije stvaralo”, kazao je povodom dana RS-a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

Prvi predsjednik RS-a Radovan Karadžić u martu 2019. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima koji su bili pod kontrolom vlasti Republike Srpske.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...