Politika

Hofmanove kapi: Upozoravao na “okupljanje Bošnjaka”, skriva podatke o hrvatskim operacijama na granici sa BiH i prijavljuje novinare zbog kritiziranja Hrvatske

Za Hofmana sam prvi put čuo prije dvasesetak godina kada mi je kolega na fakultetu ispričao jedan, poprilično, loš vic. Uglavnom, da ga ne prepričavam, dovoljno je da zaguglate “Hofmanove kapi” i moći ćete pročitati taj glupi vic koji mi je ostao u sjećanju isključivo zbog nečega što se zove Hofman. Kasnije ću od brojnih kolega, novinara, saznati da u Graničnoj policiji BiH postoji izvjesni Svevlad Hoffman, sa dva F, koji, navodno, nema nikakve veze sa onim Hofmanom iz lošeg vica. I taj pravi Hoffman, sa dva F, bio je poznat po tome što je podnosio prijave protiv svojih kolega i svojih nadređenih. Sve dok ga ravnatelj Granične policije Zoran Galić nije unaprijedio u predstojnika Ureda ravnatelja nakon što je on upozorio “na okupljanje Bošnjaka u Graničnoj policiji”. Od tada Hofman sa dva F podnosi prijave protiv novinara.

Mene je, kaže za objektivni Hrvatski medijski servis, prijavio zbog raspirivanja etničke, rasne i međunacionalne mržnje jer sam kazao da dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi u interesu Srbije i Hrvatske. I, evo, da mu pojačam dokaze koje će dostaviti Tužiteljstvu BiH ponavljam – dvije trećine službenika sigurnosnih agencija BiH radi za Beograd i Zagreb. I u ovom slučaju uopće nije bitna njihova nacionalnost. Bitno je da rade. I Svevlad Hoffman to dobro zna jer je sve svoje javne nastupe prilagodio  službenom Zagrebu, odnosno politici Republike Hrvatske. A kada smo već kod Republike Hrvatske da uprostimo sve. Svevlad Hoffman je, u ime Granične policije BiH kojom rukovodi hrvatski državljanin Zoran Galić,  podnio prijavu protiv mene, državljanina BiH, Tužilaštvu BiH kojim rukovodi hrvatska državljanka Gordana Tadić. I sada bi hrvatska državljanka Gordana Tadić, raspoređena na poziciji glavne držvne tužiteljice BiH, trebala istraživati zbog čega ja pišem da Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu ilegalno ubacuje migrante. Jer Gordana Tadić, ali i Zoran Galić, ne mogu i ne smiju istraživati kako i zbog čega hrvatska policija u Bosnu i Hercegovinu ilegalno prebacuje migrante koje prethodno bičuje i kamenuje.

“Tko neovlašteno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji, stranoj osobi  ili osobi koja za njih radi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, piše u članu 348, stav 2 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

Dakle, hrvatski državljani Gordana Tadić i Zoran Galić počinili bi krivično djelo u susjednoj državi ukoliko bi, za interes BiH, istraživali na koji način hrvatske vlasti organiziraju ilegalno prebacivanje migranata u BiH. I onda se nameće jednostavno pitanje – smiju li državljani Republike Hrvatske zaposleni u sigurnosnim agencijama BiH uopće raditi u interesu države Bosne i Hercegovine, a kontra službenih interesa Republike Hrvatske. E, zbog toga predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman mora štiti interese Republike Hrvatske kada je u pitanju cijelom svijetu poznati pushback u režiji policije RH.

“Avdiću je poznato da je BiH sklopila Sporazum s Republikom Hrvatskom prema kome svi oni koji nezakonito pređu granicu između BiH i R. Hrvatske mogu bez posebnih formalnih procedura biti vraćeni na teritoriju države s koje su nezakonito ostvarili ulazak na teritoriju druge susjedne države.Dakle kada bi se na granici BiH i R. Hrvatske nezakonito i protuustavno otvorila granica, svi oni koje bi po Avdićevom receptu bili propušteni ubrzo bi bili vraćeni tamo odakle su i krenuli”, pisao je Hofman početkom ove godine dok je još tragao za dokazima koji bi mogli potkrijepiti njegove navode da sam počinio neko kazneno djelo.

Hoffmanu je nepoznato, za razliku od onih koji čitaju Sporazume na koje se on poziva, da su se “Ugovorne stranke” obavezale “prihvatiti bez posebnih formalnosti državljane trećih država, koji su na protuzakonit način prešli državnu granicu između ugovornih stranaka u roku od tri dana od dana kada je utvrđeno da je osoba protuzakonito prešla državnu granicu”.

“Ako se prihvat iz stavka 1. ovoga članka odbije zatražit će se najava prihvata u roku od 72 sata. Najavu predaje uputit će sa strane Republike Hrvatske Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a sa strane Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.  Zamoljena ugovorna stranka mora ugovornoj stranci koja traži prihvat svoju odluku priopćiti pisanim putem i to u roku od 48 sati koji se eventualno može produžiti na najdulje do 7 dana” , piše u Sporazumu na koji se pozivao predstojnik ravnateljevog ureda Svevlad Hoffman, kojeg od od “lika” iz vica dijeli tek jedno “F”.

Na ovaj način, tokom prošle godine, BiH je od Hrvatske zvanično prihvatila 208 migranata. Na onaj drugi način, zbog kojeg se zgražava cijeli svijet, prošle je godine iz Hrvatske u BiH prebačeno 7210 migranata. I oni ne postoje za službenike Granične policije BiH koji “ne rade u interesu Republike Hrvatske”.

Svevlad Hoffman je sredinom januara, gostujući u Bihaću, optužio MUP USK da iznose “paušalne i neutemeljene podatke” nakon čega se izgubio iz vidokruga policijskog komesara USK-a Muje Koričića čije su kolege još prije tri godine zadokumentovale da je Granična policija “pustila” hrvatskog policajca Zorana Melkića, zatečenog na teritoriji BiH prilikom ilegalnog prebacivanja migranata. I to nije vic u kojem je glavni akter Mujo (Koričić). Ovo je, ipak, ozbiljna priča čiji je glavni akter Hoffman kojeg od onog Hofmana iz vica razlikujemo tek po dva F.

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

Izbori u Mostaru su završeni, pratite rezultate

Mostarci su danas izabrali 35 gradskih vijećnika koji bi trebali u narednom periodu izabrati gradonačelnika tog grada. Gradsko vijećnici Mostara biraju se iz šest gradskih područja, koja su nekad bila općine. Područje Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.

23.00 Prema trenutnim rezultatima, Koalicija za Mostar i BH Blok bi imali sigurnih 16 glasova. Rezultati u gradskim područjima Zapad i Jugozapad odlučit će da li će probosanske snage moći skupiti 18 glasova koliko je potrebno za izbor gradonačeknika.

22. 45 Najnoviji rezultati za Stari grad. Koalicija za Mostar 5643, BH Blok 2251

22.00 Gradska lista – najnoviji rezultati.

21.26 Najnoviji rezultati za područje Jugozapad

21.17: Prema trenutnim rezultatima iz gradskog područja Zapad probosanske stranke ne mogu osvojiti nijedan mandat. Taj mandat mogao bi biti ključan za izbor gradonačelnika. Čak i ako BH blok osvoji mandat na području Jugozapad, to ne bi bilo dovoljno za formiranje probosanske koalicije koja bi izabrala gradonačelnika. No, rezultati su nepotupni i podložni su promjenama.

 

21.11 Trenutni rezultati za gradsko područje Zapad koji daje četiri vijećnika

21.04 Najnoviji rezultati za gradsko područje Jugozapad koje daje sedam vijećnika

20.57 Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

20.52 Gradsko područje Jugozapad daje sedam vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

2.41 Novi rezultati za Gradsko područje Zapad koje daje četiri vijećnika

20.36 Koalicija za Mostar povećala predsnost na nivou gradske liste. HDZ je na drugom mjestu

20.30: Najnoviji reazultati za gradsku listu koja daje 13 vijećnika (po četiri iz reda sva tri konstitiutivna naroda i jednog iz reda ostalih)

20.23 Ovo su trenutni rezultati za gradsko područje Sjever

20.20: Prema 3092 obrađena listića za gradsku listu, HDZ vodi sa 1359 glasova. Koalicija za Mostar osvojila je 1304 glasa, dok je BH Blok na 507 glasova

20.09: Novi rezultati za gradsko područje Stari grad

20.01: Počelo je prebrojavanje listića. Ovo su trenutni rezultati na području Stari grad

19.58: Izlaznost na području Zapad

19,57 Izlaznost na području Jugozapad

19.55: Izlaznost na području Jug

19.55: Izlaznost na području Sjever

19.41 U odnosu na 2008. godinu kada su održani posljednji lokalni izbori u Mostaru sada je izašlo oko 6000 više birača.

19.36: Izlaznost na području Stari grad

 

19.20: Izlaznost do 19 sati je 51,24 posto ili 49 594. Gradsko područje Zapad: 8987 ili 48,21 posto, Sjever: 5704 ili 56,60, Jugozapad 13981 ili 46,83 posto, Jugoistok 4214 ili 53,34 posto, Stari grad 11855 ili 53,40 posto, Jug 4853 ili 59,74 posto

Koalicija SDP, Naša stranka i PDA saglasna: HDZ bez ijednog zastupnika dobija ministra u Vladi TK

Iako nema nijednoig zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, HDZ će u novom sazivu Vlade TK imati ministra, odlučila je nova većina koju čine SDP BiH, PDA Mirsada Kukića i Naša stranka.

“Na osnovu Vaše Odluke o imenovanju kandidata na mjesto premijera Tuzlanskog kantona dostavljam Vam prijedklog kandodata za ministre”, piše u dopisu kojeg je jutros Skupštini tog kantona dostavio kandidat za mjesto premijera TK Kadrija Hodžić.

Za ministra zdravstva Tuzlanskog kantona mandatar Kadrija Hodžić je predložio doktora medicine Božu Jurića. U pitanju je kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH koja u u Skupštini TK nema nijednog zastupnika. Inače, na prošlogodišnjim lokalnim izborima Jurić je bio kandidat HDZ-a BiH za gradskog vijećnika u Tuzli i, prema rezultatima dostupnim na stranici CIK-a, osvojio je 233 glasa.

Božo Jurić je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. U julu 2019. godine izabran je za tajnika Gradskog odbora HDZ-a BiH. U pitanju je kadar odan Miji Krešiću, dugogodišnjem funkcioneru HDZ-a BiH. Osim Jurića kandidati za nove ministre su Midhat Dobrnić (MUP), Una Harčin (Ministarstvo pravosuđa i uprave), Elvis Branković (Ministarstvo obrazovanja), Vedran Lakić (Ministarstvo finansija), Zlatan Muratović (Ministarstvo kulture, sporta i mladih), Hamza Bašić (Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja), Esad Džidić (Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak), Mevludin Hodžić (Ministarstvo privrede), Fedahija Ahmetović (Ministarstvo za boračka pitanja), Vahidin Smajlović (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede). Skupština TK bi se u utorak trebala izjasniti o ovom prijedlogu čime će zvanično biti uspostavljena koalicija SDP, Naša stranka, PDA i HDZ BiH.

Nova operacija HDZ-a: Borjana Krišto preko Ustavnog suda ruši Sud BiH!

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.ba. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

“Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

“Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To je u naredne dvije godine nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnom nivou. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

Prema informacijama Istrage, Borjana Krišto je ovaj zahjev usaglašavala s Matom Tadićem, sudijom Ustavnog suda BiH koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH.

Borjana Krišto i Mato Tadić na jednom od ranijih sastanaka

Ono što Borjani Krišto i Mati Tadiću ne bi moglo ići u prilog je odluka Ustavnog suda BiH od 23. septembra 2001. godine. Tada su, podsjećamo, poslanici iz Narodne skupštine Republike Srpske zatražili od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojeg je nametnuo OHR. Među osporavanim odredbama bile su i one koje su se odnosile na dvostepenost. Ustavni sud je te 2001. godine konstatirao da je Zakon o Sudu BiH u skladu sa Ustavom čak i kada je u pitanju pravni lijek.

Odluka Ustavnog suda BiH iz 2001. godine

“Može se očekivati da će uspostavljanje Suda BiH biti važan element u osiguranju da institucije BiH djeluju u saglasnosti sa vladavinom prava i da zadovoljava uvjete Evropske konvencije u pogledu pravičnih suđenja pred sudovima i efektivnih pravnih lijekova. Ustavni sud, također, konstatuje da će, prema člnu VI/4 Ustava, odluke Suda BiH biti podložne kontroli Ustavnog suda u pogledu njihove ustavnosti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2001. godine.

Istina, Zakon o Sudu BiH je, u međuvremenu, doživio određene izmjene ali je suština odredaba koje regulišu dvostepenost ostala ista. Bez obzira na to, Ustavni sud BiH je 22. decembra ove godine od Parlamentarne skupštine BiH zatražio odgovor na zahtjev Borjane Krišto.

Prva analiza izbornih rezultata u Mostaru: Probosanske snage na korak do 18 vijećnika, presuđuje dijaspora

Prema neslužbenim i prelimininarnim rezultatima, probosanske stranke, za sada, imaju najmanje 16 gradskih vijećnika u Mostaru. Ukoliko u izbornim područjima Zapad i Jugozapad koalicije BH Blok i Koalicija za Mostar osvoje dva mandata, imat će dovoljno ruku za izbor gradonačelnika. Trenutno stanje je ovakvo. Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Po svemu sudeći, Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će tri vijećnika, dok će BH blok osvojiti dva vijećnička mjesta. Na području Sjever Koalicija za Mostar osvojit će oba gradska vijećnika, koliko će osvojiti i na području Jugoistok. To znači da će probosanske stranke u gradskim područjima Sjever, Stari Grad i Jugoistok osvojiti devet mandata. Gradsko područje Jug daje dva gradska vijećnika. Prema trenutnim rezultatima HDZ-u pripadaju oba gradska vijećnika, ali nisu prebrojani glasovi iz dijaspore. Koaliciji za Mostar potrebna je desetak glasova da bi osvojili jedan mandat na Jugu. U tom slučaju HDZ-u bi pripao jedan mandat, dok bi Koalicija osvojila jedan, čime bi se probosanske snage “popele” na deset mandata. Na gradskom području Jugozapad BH Blok koji čine Naša stranka i SDP osvojit će sigurno jedan od ukupno sedam vijećnika. I Koalicija za Mostar na tom gradskom području ima šansu da osvoji još jedan mandat. No, i bez toga, probosanski blok bi imao jedanaest mandata. Na području Zapad BH Blok bi mogao imati jednog gradskog vijećnika. U tom slučaju, probosanske snage bi osvojile dvanaestog gradskog vijećnika. Kada je u pitanju Gradska lista, ona daje 13 vijećnika. Prema trenutnim rezultatima Koalicija za Mostar osvojila je pet mandata, HDZ bi imao četiri, BH Blok dva, Hrvatska republikanska stranka jedan i koalicija Ostajte ovdje (SNSD) jedan mandat. Zbroje li se mandati Koalicije za Mostar (pet) sa vijećnicima BH Bloka (dva), to znači da bi sa gradske liste probosanske snage osvojile ukupno sedam mandata. Tako bi probosanske stranke osvojile ukupno devetnaest mandata, što bi bilo dovoljno ruku za izbor gradonačelnika Mostara. Međutim, situacija se može okrenuti ukoliko Koalicija za Mostar ne osvoji nijednog vijećnika na Jugu, te BH Blok ne uspije dohvatiti jedan mandat na Zapadu. U tom slučaju HDZ i hrvatske stranke pojačane Koalicijom Ostajte ovdje (SNSD) osvojile bi osamnaest gradskih vijećnika, pa bi mogle izabrati gradonačelnika. Međutim, u svakoj od navedenih opcija bi bilo problema za usvajanje budžeta jer je za to potrebna podrška 24 vijećnika.

Nakon što je učenicima smanjila vladanje zbog Dana državnosti BiH, direktorica škole u Doboju dobila čestitku: “Mevlida, sretan ti Dan nezavisnosti”

“Mevlida, sretan ti 1.mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine”, pisalo je na bilbordu postavljenom u nedjelju ujutro u Doboj Istoku (FBIH).

Bilbord je postavljen nedaleko od mjesta Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja (RS), gdje povratnici bošnjačke nacionalnosti godinama vode pravnu bitku sa Mevlidom Dervišefendić, direktoricom Osnovne škole “Petar Kočić” u tom selu. Sve je eskaliralo u decembru prošle godine kada je direktorica Dervišefendić smanjila vladanje učenicima koji se 25. novembra 2020. godine nisu pojavili na nastavi, tvrdeći da imaju pravo na obilježavanje Dana državnosti BiH.

U obrazloženju Rješenja koje tada potpisala direktorica Dervišefendić, navedenoi da je učenica svoje odsustvo sa nastave pravdala činjenicom da je taj dan imala pravo na odsustvo zbog obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

“Uvidom u odredbe Zakona o vjerskim praznicima RS jasno i nedvosmisleno proizilazi da Dan državnosti BiH nije definisan kao vjerski i državni praznik u RS”, navela je tada direktorica OŠ “Petar Kočić”.

Upravo zbog toga povratnici su odlučili da Mevlidi Dervišefendić čestitaju Dan nezavisnosti BiH. Inače, OŠ Petar Kočić se nalazi u selu Sjenina Rijeka, na području Grada Doboja u RS-u i skoro 90 posto učenika je bošnjačke nacionalnosti čije su se porodice vratile odmah nakon rata.

Povodom odluke o bojkotu izbora u Srebrenici: Quo vadis, Alija

Tri puta sam provjeravao tvrdnju svog kolege sa Kosova koji mi je, noć pred parlamentarne izbore u toj državi, kazao da je 87 aviona tokom proteklog vikenda sletjelo u Prištinu. I nije stvar u tome da ne vjerujem svom kolegi. Stvar je da nisam vjerovao ni svojim očima kada sam gledao snimak sa prištinskog aerodroma na kojem se vide stotine ljudi kako iz dijaspore pristižu da glasaju u svojoj državi. Kasnije ću saznati da je 12 hiljada automobila ušlo na Kosovo dva dana uoči izbora. Jer samo tako se, glasanjem, može stvarati država.

Istog dana, možda koji sat ranije, razgovarao sam sa prijateljima iz Srebrenice. Oni su već tada bili odlučni da bojkotuju izbore u Srebrenici. Kasnije će svoju odluku obznaniti u medijima, tvrdeći, poput Sadika Ahmetovića, da „ne mogu izdati hiljade birača protjeranih iz Srebrenice“.

A upravo je suprotno. Inicijativa Moja adresa Srebrenica suočena s vlastitom nesposobnošću da animira svoje biračko tijelo, zašto ne i avionima kao Albin Kurti, odlučila je da izda hiljade Bošnjaka koji su se vratili u Srebrenicu. Mogu Alija Tabaković, Ćamil Duraković, Hamdija Fejzić i Sadik Ahmetović preživjeti bez svojih zastupnika u Skupštini Opštine Srebrenica. Ali ko će, ako budu bojkotovali izbore, a tvrde da hoće, govoriti u ime onih povratnika koji su se prijavili u gradu iz kojeg su ih protjerali. Bego Bektić? Zašto da ne? Bolje i Bego Bektić nego niko.

Već u novembru se moglo nazrijeti da će izbori u Srebrenici biti poništeni. Za dva i po mjeseca čelnici Inicijative Moja adresa Srebrenica nisu uradili ništa osim što su hodali po TV studijima i objavljivali postove na društvenim mrežama. Obišli su, istina, i lidere stranaka sa sjedištem u Sarajevu kako bi ih uvjerili da je njihova ideja o bojkotu izbora – genijalna. I svi su im lideri, ne želeći da ih proglase izdajnicima, dali podršku za bojkot.

Za svoju nesposobnost i salonsko pripremanje izbora bošnjački prvaci iz Srebrenice sada žele da okrive Centralnu izbornu komisiju BiH. Istu onu Centralnu izbornu komisiju čija je članica Vanja Bjelica vrijeđana zbog svog drugog prezimena Prutina jer je podigla ruku za poništavanje izbora u Srebrenici čime je „izdala“ srpske interese tražeći poštene izbore. Prije tridesetak dana, dakle, Vanja Bjelica i članovi CIK-a su bili izdajnici srpskog naroda, a sada su izdajnici Bošnjaka. Znaju li ovi iz Inicijative za Srebrenicu šta uopće žele? Možda da im Centralna izborna komisija BiH dodijeli gradonačelnika po mjeri? Bez izbora. Tako bi jedino mogli prikriti svoju nesposobnost i opravdati izborna sredstva uložena u porodične vozne parkove. To što su drugi ljudi stavljali glavu u torbu da bi njima obezbijedili poštene izbore, uopće nije bitno. Bitno je da će u Srebrenici biti pošteni izbori pa makar na njima pobijedili Mladen Grujičić ili Bego Bektić.

Za kraj, jednostavna pitanja.

Da li je isto ako u Skupštini Opštine Srebrenica sjedi osam Bošnjaka ili nijedan?

Da li će povratnicima u Srebrenicu biti svejedno ako se u Skupštini čuje njihov glas ili samo glas Mladena Grujičića?

Da li imaju  veće šanse da utiču na opštinski budžet iz Skupštine ili sa ulice?

Svi koji žele da razmišljaju znaju dobro odgovore na ova pitanja. Ali mnogo je lakše ne raditi ništa i optuživati CIK zbog toga što vam ne dodijeli mandat koji ne možete osvojiti. Ako članovi Moje adrese misle, a misle, da će Međunarodna zajednica reagirati i nametnuti bošnjačkog načelnika Srebrenice onda su u velikoj zabludi. Kao što su bili u zabludi i u julu 1995. godine. Ako su zaboravili, a nadam se da nisu, onda neka se podsjete gledajući film Jasmile Žbanić. Možda tada shvate kuda idu.

(Oslobodjenje.ba)

Zbog zloupotreba sa prijavama iz dijaspore: CIK skinuo sa spiska skoro 28 hiljada birača

Zbog brojnih zloupotreba sa prijavama, Centralna izborna Komisija BiH odbila je upis prijave za glasanje iz dijaspore za 27.960 birača. Odluka je donesena kasno sinoć na hitnoj sjednici CIK-a. Žalbe su još uvijek dopuštene.

“Sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, Centralna izborna komisija BiH će dostaviti Tužilaštvu BiH”, saopćeno je iz te istitucije.

Istraga je, podsjećamo, objavila da se na tom spisku nalazilo najmanje stotinu mrtvih birača, a većina ih je prijavljena bila za glasanje poštom iz Srbije.

Osim toga, Centralna izborna komisija BiH je na istoj sjednici  donijela Odluku  o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Lokalne izbore 2020. godine.

Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine naći ukupno 101.771 birač.

Sva imena, države i gradove za koje su prijavljeni birači možete pročitati ovdje .

Najviše prijavljenih za glasanje iz dijaspore je za Brčko distrikt. Ukupno je prijavljeno 5180 birača koji će za tu izbornu jedinicu glasati putem pošte. Za Teslić je prijavljeno 3298, za Opštinu Bratunac se prijavilo 3385 birača putem pošte. Za Srebrenicu je 2301, Zvornik 2662, Gornji Vakuf 1444, Tomislavgrad 1711, Ključ 1004, Lopare 1188, Doboj 2054, Banja Luka 2998 …

 

Zastupnik CDU-a u Bundestagu poručio preko RTRS-a : “Srećan dan Republike Srpske”

“Srećan dan Republike Srpske”, reći će na srpskom jeziku Stefan Kauffman, zastupnik CDU-a Angele Merkel u njemačkom Bundestagu, obraćajući se video porukom građanima tog entiteta preko Radio televizije Republike Srpske.

Prethodno je Kauffman na njemačkom jeziku čestitao neustavni dan RS-a, želeći “Srpskoj sve najbolje povodom godišnjice i praznika”.

“Mnogo uspjeha i da budete zdravi”, kazao je Kauffman u videu objavljenom na javnom servisu Republike Srpske.

Skoro identičnu poruku, povodom neustavnog dana RS-a, građanima tog entiteta poslao je i Raimund Haser, također član CDU-a njemačke kancelarke Angele Merkel i zastupnik u Pokrajinskom parlamentu Baden Virtenberga.

“Srećan dan Republika Srpska. Sve najbolje za nacionalni dan”, kazao je Haser

Stefan Kauffman na obilježavanju dana RS u Štutgartu

Kauffman i Haser prisustvovali su i prijemu organiziranom u predstavništu Republike Srpske povodom neustavnog dana tog entiteta. Stefan Kauffman je već tradicionalni gost vlasti Republike Srpske i pojavljivao se na skoro svim prijemima povodom obilježavanja dana RS-a. U decembru  prošle godine gostujući na RTRS-u Kauffman je kazao kako smatra da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum. U januaru 2020. godine RTRS je izvijestio da je  zastupnik CDU-a u Bundestagu Stefan Kaufman “redovno prisustvovao” obilježavanju dana RS-a 9. januara koje su vlasti tog entiteta organizirale u Štutgartu. Glas Srpske je u januaru 2017. godine izvijestio da je Kaufman na svečanosti povodom dana RS-a u Štutgartu rekao kako “vjeruje da će Republika Srpska nastaviti da se razvija i ide pravim putem naprijed”.

“Vjerujem da će sve to da ide u pozitivnom pravcu i da će Rusija i Njemačka da ulažu kako bi Republika Srpska išla pravim putem naprijed”, rekao je tada Kaufman, a prenio Glas Srpske.

Ovaj se zastupnik u njemačkom Bundestagu u julu 2019. godine susreo i sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem.

Višković i Kaufman u julu 2019. godine

“Na početku sastanka sagovornici su razmijenili informacije o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i Baden-Württembergu i konstatovali da je dosadašnja saradnja bila uspješna”, saopćeno je tada iz Vlade RS-a. 

Zastupnik Kauffman, očigledno gaji dobre odnose s čelnicima Republike Srpske koji, unatoč presudama Ustavnog suda BiH, obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta.

“RS je tog 9. januara 1992. samo dobila ime, ali ona je naš odgovor za sva stradanja, poniženja i omalovažavanja kojima su nas kao narod izlagali stotinama godina, pokušavajući da zatru našu nacionalnu i vjersku svijest, što su pokušali i 90-ih godina prošlog vijeka. Zato je RS najsjajniji biser srpske istorije, jer ništa se tako dugo, tako mučno i uz tolike žrtve nije stvaralo”, kazao je povodom dana RS-a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

Prvi predsjednik RS-a Radovan Karadžić u martu 2019. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u drugim gradovima koji su bili pod kontrolom vlasti Republike Srpske.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...