Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, saznaje Istraga.ba.
“Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materijalom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Pismo je datirano 11. januara, a ministar vanjskih poslova BiH o ovome nije informisao javnost. Plismo sličnog sadržaja Blinken je uputio i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić-Radmanu.
“Kao što smo razgovarali”, započeo je Blinken svoje pismo, “Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podrške stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja uglja”.
Međutim, piše dalje američki državni sekretar, “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”
“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.
Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.
“Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu, a naše ambasade će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske sigurnosti ne samo diversifikacijom energetskih ruta, već i diversifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obaveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnom nivou i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje”, napisao je američki državni sekretar u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH .
“Ne bih o tome, to nije priča za javnost”, napisat će nam u kratkoj poruci ministar odbrane BiH Zukan Helez nakon što smo ga upitali da li mu je prošle sedmice norveški ambasador u BiH Olav Reinertsen kazao da Republika Srpska planira odcjepljenje te da BiH, parafraziramo, ne može očekivati veliku pomoć od Zapada.
“Nije baš tako rekao”, odgovorit će nam Helez, ne želeći otkriti šta je tačno sporno kazao norveški ambasador.
Na stranici Ministarstva odbrane BiH piše da se ministar Helez 12.1. susreo da ambasadorom Reinertsenom.
“Sagovornici su razgovarali o bilateralnoj vojnoj saradnji BiH i Norveške te angažmanu Ambasade Kraljevine Norveške u BiH kao kontakt ambasade za NATO savez u našoj zemlji. Razgovarano je i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini”, navedeno je u saopćenju objavljenom nakon sastanka.
Ali, prema informacijama Istrage, ministar Helez je bio vidno razočaran nakon susreta sa norveškim ambasadorom. Reinertsen je, prema našim saznanjima, vrlo blago reagirao na priču o secesiji RS-a iako je Norveška kontakt ambasada za NATO savez u našoj zemlji.
Te večeri (petak, 12.1.) Zukan Helez je planirao gostovanje u Centralnom dnevniku Face TV-a. Prema informacijama Istrage, službenici jedne druge ambasade, članice NATO-a, sačekali su ministra odbrane BiH ispred samog ulaza u zgradu u kojoj je sjedište televizije i upozorili ga da ne iznosi u javnosti informacije sa sastanka sa ambasadorom Norveške, te da BiH može očekivati podršku NATO-a u slučaju secesije RS.
I, ministar Helez je poslušao. U intervjuu na Face TV nije kazao sve ono što mu je ambasador Kraljevine Norveške rekao tog dana. Kada samo ga u srijedu upitali za sve detalje iz ovog teksta, ministar Helez je odbio komentarisati bilo šta.
Četiri dana kasnije, ambasador Olav Reinertsen otputovao je u Banju Luku gdje se susreo sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Разговарао сам данас с амбасадором Краљевине Норвешке у БиХ Олавом Рајнертсеном те изразио пуну опредијељеност институција Републике Српске унутрашњем дијалогу, очувању мира и стабилности, уз досљедно поштовање Дејтонског споразума и Устава БиХ.
“Razgovarao sam danas s ambasadorom Kraljevine Norveške u BiH Olavom Rajnertsenom te izrazio punu opredijeljenost institucija Republike Srpske unutrašnjem dijalogu, očuvanju mira i stabilnosti, uz dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Ponovio sam jasan stav da Republika Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Kristijana Šmita kao visokog predstavnika jer ga Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom. Takođe, naglasio sam da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i da imovina pripada entitetima”, objavio je Dodik nakon sastanka sa Rajnertsenom.
Inače, ovo nije prvi diplomatski skandal norveškog ambasadora. Prema pisanju Deutsche Wellea, ambasador Rajnertsen je prošle godine upozoravao ekološka udruženja da šute u vezi sa eksploatacijama rudnih bogatstava BiH koje provode strane kompanije. U konkretnom slučaju radilo se o Varešu i kompaniji Adriatic Metals.
“Tu se radi o domaćem međunarodnom udruženom poduhvatu“, kazao je za DW Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, navodeći kao primjer posjetu američkog, britanskog i norveškog ambasadora prije nekoliko mjeseci „Adriatic Metals”, kompaniji za istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa – cinka i olova na području opštine Vareš. Posjetioci su, kako su prenijeli tada mediji, „bili impresionirani ekonomskim preporodom Vareša“.
„30 udruženja je nakon toga poslalo pismo ambasadorima u BiH i još nismo dobili odgovor. U međuvremenu smo od strane norveškog ambasadora dobili poprilično otvorene kritike odakle nam pravo da se bunimo kada radimo jedan projekat udruženja za zaštitu životne sredine kojeg oni finansiraju“, rekao je Dakić, navodeći da to baca sasvim drugo svjetlo na interese u iskopavanju u BiH.
U organizaciji Kluba žena Udruženja Hrvata BiH “Prsten” i Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu je u ponedjeljak održana tribina “Europski put Bosne i Hercegovine”.
Uvodni govornici bili su ambasadorica BiH u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, naučna savjetnica u Institutu za istraživanje migracija Vanda Babić-Galić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak Nikola Čiča, te profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko.
Tribinu je moderirala članica Hrvatske paneuropske unije (HPU) i Prstena Petra Jozipović, saopćeno je iz HPU-a.
Tribinu su otvorili predsjednica Prstena Ivana Milas i predsjednik HPU-a Pavo Barišić. Milas je istakla kako je zalaganje za položaj Hrvata u BiH ključan preduslov napretka društava ovih prostora u cjelini. Barišić je dodao da je pridruživanje BiH Evropskoj uniji ključ za proširenje EU-a na jugoistoku Evrope.
Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH Asim Kurjak istakao je akademske i naučne uspjehe bh. akademije te je uputio na važnost daljnjeg ulaganja u naučnu dimenziju društva BiH.
Ambasadorica Kovačević-Bajtal iznijela je, kako se navodi, detaljan pregled mukotrpnog puta BiH do otvaranja pristupnih pregovora koji se očekuju ovog proljeća. Istakla je kako to ne bi bilo ostvarivo bez iznimnih diplomatskih napora RH-a.
“Nijedna strana ne bi smjela dopustiti da se propusti ijedna prilika da BiH bude pod istim krovom kao i Hrvatska. Sloboda kretanja i kapitala jedna je od najvećih potreba BiH, a ulaskom u EU najviše bi profitirali mladi željni napretka svake vrste”, kazala je Kovačević-Bajtal.
Stranke Trojke odustale su od usvajanja sedamnaest zakona na nivou Federacije BiH, ali ne i od izmjena Poslovnika o radu Predstavničkog doma FBiH kojim bi bili stvoreni preduslovi za imenovanje HDZ-ovog Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.
Naime, SDP-ovac Belmin Zukan zakazao je za 22. januar sjednicu Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma FBiH sa samo četiri tačke dnevnog reda i to – Prijedlog odluke o privremenom finansiranju Federacije BiH, Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje, Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Predstavničkog doma FBiH, Rješenje Ustavnog suda BiH od 30.3. 2012. godine i razno.
Dakle, u odnosu na prethodne zakazane sjednice Komisije, vidljivo je da je samo jedna tačka ostala ista – a to je – Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika o radu Predstavničkog doma FBiH.
Kako se vidi iz ova dva poziva Trojka je sa HDZ-om za 4. januar bila sazvala hitnu sjednicu Zakonodavno-pravne komisije na kojoj je bilo predloženo i razmatranje 17 reformskih zakona, plus Prijedlog izmjena Poslovnika, dok je osamnaest dana kasnije sa dnevnog reda Komisije nestalo sedamnaest reformskih zakona, ali su ostale izmjene Poslovnika.
Podsjećamo, u novembru prošle godine klubovi zastupnika SDP-a, NiP-a, PDA, Naše stranke i Hrvatskog narodnog sabora u petak su uputili u proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma FBiH. Suština ovih izmjena je da se vladajućoj koaliciji, koju čine Trojka i HNS, omoguće imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih izmjena Poslovnika.
“Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
(6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.
A evo o čemu se radi.
Stranke Trojke i HNS-a od početka 2023. godine pokušavaju imenovati HDZ-ovog Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Ukoliko bi Marin Vukoja bio imenovan, on bi ostao ustavni sudija sve do 2043. godine. Sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije imenuje Predstavnički dom FBIH. Tu Trojka i HDZ BiH imaju većinu. No, problem im predstavlja Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH koja mora raspravljati o svim imenovanjima.
Trojka i HDZ BiH nemaju potrebnu većinu u Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma da predlože imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda. Prema važećem Poslovniku o radu Predstavničkog doma, za donošenje odluka iz izvorne nadležnosti Komisije, potrebna je većina ukupnog broja članova te Komisije. Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova, što znači da je potrebna većina – šest. No, Komisija od kraja juna nije u punom sazivu. Nedostaju joj dva člana iz HDZ-a BiH (Antonio Sesar i Feliks Vidović) koji su podnijeli ostavke na zastupničke pozicije, a samim tim i na članstvo u Komisiji. Bez ta dva člana Komisije, stranke Trojke i HDZ BiH nemaju šest ruku u Komisiji za izbor i imenovanje, što znači da nemaju potrebnu većinu kako bi donijeli odluku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.
Da bi se imenovali novi članovi Komisije za izbor i imenovanje, odluku mora donijeti Predstavnički dom koji posebnom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. No, prije odluke Predstavničkog doma FBiH o popunjavanju svih komisija mora raspraviti Komisija za izbor i imenovanje.
U ovom trenutku HDZ BiH i Trojka imaju samo pet članova Komisije i to – Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP), Dragan Mioković (Naša stranka) i Rasim Smajlović (NiP). Opozicija ima četiri člana Komisije – Irfan Durić (NES), Eldar Čomor (SDA), Edina Gabela (SBiH) i Dajana Čolić (DF). Ukoliko se četiri člana Komisije iz opozicije ne pojave na sjednici, Komisija nema kvorum za bilo kakvu raspravu.
Dakle, vladajuća koalicija je blokirana jer ne mogu popuniti Komisiju za izbor i imenovanja bez opozicije, niti mogu bez opozicije održati sjednicu Komisije na kojoj bi predložili imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Upravo zbog toga Trojka i HNS predlažu izmjene Poslovnika o radu prema kojima bi za članove Komisije za izbor i imenovanje po automatizmu bili imenovani nasljednici Feliksa Vidovića i Antonia Sesara iz Kluba HDZ-a BiH. Takvim popunjavanjem, stranke Trojke i HNS-a dobile bi većinu u Komisiji za izbor i imenovanja, a Marin Vukoja bi mogao biti predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.
Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a je blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.
“Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.
I ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Nezir Pivić (SDA), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.
Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je podnio ostavku, tako da u Komisiji trenutno sjedi 10 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. Ukoliko zastupnici SDA, DF-a, NES-a i SBiH-a ne dođu na sjednicu, neće biti Kvoruma za njeno održavanje. Tako Zakonodavno-pravna komisija neće moći zauzeti stav o eventualnim izmjenama Poslovnika.
Kako nemaju većinu u Komisiji za izbor i imenovanja i Zakonodavno-pravnoj komisiji zastupnici stranaka Trojke i HDZ pokušavali su graditi narativ kako opozicija blokira usvajanje reformskih zakona. Međutim, samo vlast je odustala od svih reformskih zakona, ali od izmjena Poslovnika i imenovanja Marina Vukoje – nisu.
Nemam nijedan privatni razlog da branim Džemala Šabića. Naprotiv, imam stotinu razloga da budem kontra njega i famoznog Poslovodnog odbora FTV-a.
Ali napad na FTV koji, u ovom trenutku, predvodi sarajevski ogranak HDZ-a BiH, službenog naziva Naša stranka, ne može ni mene niti bilo koga kome je stalo do ove države usmjeriti protiv Federalne televizije. Naprotiv.
U mom rodnom kraju svi znaju ko je Mirsad Čamdžić zvani Čamac. Njegov “Ljubavni vrtuljak”, noćni show Radio Gračanice u kojem je spajao usamljena penzionerska srca, bio je toliko popularan da je završio u Pozitivnoj geografiji rahmetli Nisveta Džanke. I bio bi Čamac vrijedan svakog poštovanja da je nastavio spajati “usamljena srca”. No, nije. Odlučio je ući u politiku, gdje mu se od silnih unutarstranačkih ljubavnih vrtuljaka toliko zavrtjelo u glavi da nije u stanju shvatiti da je Federalna televizija, sa svim svojim manama, još jedini dio javnog RTV sistema BiH kojeg nisu pokorili Dragan Čović i Milorad Dodik. Koliko Čamac razumije politiku pokazuje i njegova izjava da opozicija blokira rad Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH zbog imenovanja na FTV, a ne zbog Marina Vukoje kojeg Trojka sa HDZ-om namjerava postaviti za sudiju Ustavnog suda BiH.
Sve i da je Čamac u pravu, a nije, ništa ne bi bilo loše u tome da opozicija preko Komisije za izbor i imenovanje blokira izbor novog rukovodstva FTV. Znate li zašto? Zato što Trojka i HDZ namjeravaju na poziciju direktora za program FTV-a, umjesto Zvonimira Jukića imenovati HDZ-ovog kadra po uzoru na Zorana Krešića iz Večernjeg lista. I onda bismo dobili program sličan onom BHRT-ovom kojeg kontrolira “Dobar loš, zao” Mario Vrankić, a u kojem je “legitimno” Armiju RBiH nazvati takozvanom, i još legitimnije obilježiti godišnjicu osnutka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Znam, ne može ovo shvatiti dežurni operativni milicionar Dragan Mioković koji je, logično, sve shvatio pogrešno. Dok, s druge strane, situaciju oko FTV-a itekako dobro shvata stand up komični Damir Nikšić koji bi se, da je žensko, danas zvao Rabija Šubić.
Imenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud BiH treba spriječiti po svaku cijenu. Kao što treba spriječiti i imenovanje TroHDZ-ovskog rukovodstva na FTV. Džemal Šabić je van mandata. Tako je. Van mandata je, eno, već dugo i HDZ-ov Matan Žarić u Elektroprijenosu BiH. Ali to ne primjećuju u sarajevskom ogranku HDZ-a čiji je glavni medijski strateg bivša novinarka, a danas zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić. Zamislite, Duška Jurišić poziva na rješenje problema na javnim servisima, a istovremeno je vlast na nivou Kantona Sarajevo, Federacije BiH i BiH. Ko bi to trebao rješavati probleme na javnom servisima ako ne vlast? Ili je problem finansiranja BRHT-a zapravo samo put kao preuzimanje dnevnika u pola osam.
FTV je sve, samo nije SDA-ova televizija. Urednik Informativnog programa je, recimo, Željko Tica. Njegova supruga Jasenka Tica, zamrznuta (radijska) uposlenica FTV-a, savjetnica je za medije federalnog premijera Nermina Nikšića. Urednik sa FTV-a Aleksandar Marković je predstojnik Ureda doministrice Duške Jurišić. Trojka, evidentno, ima veći utjecaj na program i novinare FTV-a od opozicionih stranaka. Pa, šta je, onda, problem?
Problem je što bilo kakav utjecaj na FTV-u nema HDZ BiH. I to je ono što Trojka želi promijeniti. Želi prvi put od osnivanja, smjenom Džemala Šabića i Zvonimira Jukića, instalirati kadrove HDZ-a u rukovodstvo FTV-a. A sjetimo se da je baš na insistiranje HDZ-a u koalicijskom sporazumu Trojke i HDZ-a navedena reforma javnog RTV sustava.
Zato, ako opozicija do sada preko Komisije za izbor i imenovanja nije blokirala smjene na FTV-u, a svi znamo da nije, onda to treba raditi ubuduće.
Jer imenovanje HDZ-ovog Marina Vukoje u Ustavni sud BiH i predaja FTV-a HDZ-u BiH bili bi pogubni za državu. Bolje i “nelegalni” Džemal Šabić i Zvonimir Jukić, nego legalni Duška Jurišić i Zoran Krešić!
Vladavina posljednjih eurokomunista pod zastavom socijaldemokratije u BiH je prošli put završila u vatri i dimu. Gorjele su kantonalne vlade, ali i zgrada Predsjedništva BiH. Izgubljena radnička klasa, ugušena reformskim putevima i osiromašena kapitalističkom privatizacijom došla je do zida i odlučila da pokuša zid srušiti.
Bili su to posljednji iole ozbiljni protesti građana Bosne i Hercegovine koji su vlast uspaničili do mjere da su od medija do medija prizivali spasonosno rješenje. Bio je to kraj vladavine SDP-a i premijera Nermina Nikšića. Izbori poslije pokazali su kako građani Bosne i Hercegovine znaju i mogu kazniti političke predstavnike kojima su država i vlast samo sredstvo ostvarenja ličnih interesa. SDP je sveden na minimum i trebala mu je skoro decenija da se oporavi.
A oporavak ne bi došao da američka administracija koja se u BiH ponaša kao Francuska u Nigeru nije kreirala projekat Trojke kao politički blok protiv svih onih koji se zalažu za interese Bosne i Hercegovine a nisu na tračnicama američkih interesa.
Kao takav blok Trojka je partner u vlasti i na državnom i na federalnom nivou, ali ga druga dva partnera tretiraju kao političko nedonošče kojem je jedini zadatak raditi po potrebi HDZ-a i SNSD-a. Politička i društvena kriza koju živimo u godini u kojoj je prema najavama iz SDP-a trebalo “svanuti”, jasno govori o potpuno promašenoj ideji američke administracije i ambasadora Michaela Murphyija. Do izbora 2022. godine i pojave korisnog idiota međunarodnog faktora Christiana Schmidta govorilo se kako nije dobro, a danas se govori kako je država na ivici disolucije, raspada, odnosno rata. Jer, disolucije mirnim putem nema, a disolucija se odavno sprema. De facto je ona u toku, jer SNSD koji vješto iz državnih sredstava upumpava novac u budžet Rs zahvaljujući političkoj nedonoščadi, samo čeka geopolitičku sekundu da i faktički ponovi onu čuvenu “Goodbye Bosni, welcome Rsexit”.
Politička nedonoščad zvana Trojka i u Federaciji BiH su samo odskočna daska za Čovićeve interese, potpuno identične Dodikovim. Zakona koji bi uspješniji entitet vratili na kolovoz progresa nema, zapravo nema ozbiljnog zakonodavnog ni izvršnog rada vlasti, a sve je pretvoreno u tragikomičan pokušaj kreiranja slike da nešto funkcioniše. Schmidt im neki dan čestita, jer Schmidtu disfunkcionalan sistem u BiH i odgovara, samo tada fašistoidnom agresijom može da nameće rješenja koja naziva dobrim za državu i za kojima potrče naročito neinteligentna bića poput Forte i njemu sličnih.
Institucionalno klizište kojim se kreće Bosna i Hercegovina i sve što se u njoj nalazi neminovno proizvodi pomračenje uma kod većine građana Bosne i Hercegovine. Znatan dio tih građana je digao sidro i sreću potražio što dalje od domovine. Oni koji su ostali trpe i trpit će do maksimuma svojih mogućnosti. A kada tih mogućnosti nestane desit će se repriza 2014. godine, ali skoro sam siguran u mnogo gorem i teško zaustavljivom obliku. Jer, poodavno sam napisao da vladavina Nermina Nikšića i njegovog SDP-a, sada pojačanog izbjeglicama iz SDA (NiP-om) i strankom za zaštitu prava probranih kategorija (NS) završava u plamenu, pepelu i dimu.
Gomilanje nezadovoljstva je dozvoljeno u mjeri koliko je otporan balon koji se tim nezadovoljstvom puni. A rekao bih da je otporan i previše, pa ćemo na njegovo pucanje sačekati još neko vrijeme, ali ne toliko daleko. Ali kada pukne, teško da će se situacija moći “izgladiti”, jer polarizacija svih ljestvica u ovom društvu na one lagodnog i one paklenog života morat će doseći svoj zenit.
Često čujem, nerijetko i sam izgovaram konstataciju da narod Bosne i Hercegovine možda i ne zaslužuje bolje, jer ga nema na ulicama. Ali sagledamo li cjelokupnu situaciju i način na koji je Bosna i Hercegovina uređena, lako je zaključiti zašto je to tako. Nekoliko je velikih protesta bilo pred institucijama BiH. A samo rijetki su polučili rezultat, jer princip smjenjivosti vlasti nepoznat je u ustavnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine.
Jer, Bosna i Hercegovina nema institut vanrednih izbora koji bi omogućili da građani Bosne i Hercegovine demokratskim pravom protesta sa ulice zahtijevaju promjene vlasti koja radi protiv interesa države, građana i sveukupnog boljitka. Zbog toga su svi ili skoro svi protesti završili kačenjem mačku o rep, jer vlast je trenutno u BiH nepromjenjiva kategorija.
Stoga bi se u pogledu aktuelne rasprave o integritetu izbora moralo govoriti o uvođenju instituta vanrednih izbora kao demokratske opcije za deblokade, a blokada i opstrukcija u BiH ima na pretek, ali i kao opcije građanima da onda kada pokažu šta misle o vlasti imaju pravo da ispravljaju izborne greške novim, vanrednim izborom.
O tome niko od kurira demokratije sa Zapada ne govori kada u Bosnu i Hercegovinu donosi zadatke, pa je opravdano sumnjati da onim vodećim na Zapadu (SAD, Velika Britanija…) ne odgovara princip smjenjivosti vlasti, jer očigledno da bi to i njima pomrsilo račune.
Christian Schmidt je najavio nametanje paketa izbornog integriteta koji podrazumijeva elektronsko glasanje. Politička nedonoščad su potrčala i prva ga podržala, što daje osnov za postavljanje pitanja zašto njima kao vlasti odgovara upravo takav sistem. A usput rečeno, taj sistem ne koristi 95 posto zemalja Zapada. Na svima onima koji žele dobro ovoj državi, a u političkim su vodama je da predlože institut vanrednih izbora, jer ta stavka u Izbornom zakonu onemogućila bi dugogodišnje blokade procesa koje smo do sada mogli i morali završiti.
Jer, sva tehnologija u izbornom sistemu je besmislena i neučinkovita ako ćemo i u budućnosti gledati kako Čović zarobljava Federaciju dok mu se ne ispune želje, a Dodik i Čović državu iz istih razloga. A nećemo moći izvršiti demokratski pritisak da se raspišu vanredni izbori i da izaberemo one koji će se sa željama Čovića, Dodika, Plenkovića i Vučića moći nositi.
Pitanje vanrednih izbora pitanje je budućnosti Bosne i Hercegovine, jer kriza predugo traje i nema osnove da bilo ko očekuje njeno rješenje same od sebe. Ukoliko odavno prepuhani balon pukne, posljedice koje nastanu mogle bi biti nepopravljive.
Posljednji formalni sastanak koalicije na državnom nivou održan je 16. oktobra u Istočnom Sarajevu kada je domaćin bio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Iako je tada najavljen novi sastanak za 15 dana čiji je domaćin trebala biti trojka (SDP, NIP, NS) do tog sastanka nije došlo.
U posjeti BiH 1. novembra boravila je šefica Evropske komisije Urusula von der Leyen, ali ni nakon njene posjete državna koalicija nije zasjedala. Vijeće ministara BiH nije usvojilo niti jedan zakon iz seta reformskih zakona pa tako se nisu mogli naći ni na dnevnom redu domova PS BiH.
Krajem novembra u PS BiH iz drugog pokušaja održan je sastanak predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i predstavnika trojke. Tada je istaknuto kako među ovim strankama postoji saglasnost o važnim pitanjima te da bi trebalo stavove usaglasiti i sa SNSD-om.
No, do sastanka sa Dodikom nije došlo bez obzira što se bližio put u Brisel gdje je stotinjak bh. zvaničnika i njihove pratnje obećavalo ispunjavanje evropskih obaveza. No, upravo u tom periodu nije bilo saglasnosti ministara iz reda Bošnjaka na prijedlog koji je uputio ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić o saradnji s Frontex-om. U tom sporazumu entiteti se izjednačavaju sa državnim nivoom.
Dodik je iz Brisela poručio da se mogu usvojiti Zakon o sudovima insistirajući da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banja Luci, te Zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ali je priznao da postoji zastoj pogotovo kada je riječ o Ustavnom sudu BiH. Za još neka sporna pitanja predložio je da ih „rješavaju entiteti istovremeno“ što je podrivanje države i državnih institucija.
Iz Brisela se oglasio i Konaković koji je najavio novi sastanak državne koalicije ali do njega nije došlo. Čini se da je iščezao i optimizam Dragana Čovića koji se nije pretjerano oglašavao o sastanku u Briselu.
Iako je već 7. decembra uslijedila sjednica Vijeća ministara BiH na dnevnom redu nije bilo zakona.
Za 12. decembar je zakazana nova sjednica Vijeća ministara BiH, a u obimnom dnevnom redu nema nijednog zakona, ni reformskog niti bilo kakvog drugog koji bi olakšao život građana u BiH.
U pauzi održavanja sastanaka iz SNSD-a su pokrenuli inicijativu za smjenu ministra odbrane Zukana Heleza što će se naći na sjednici Predstavničkog doma PS BiH 21. decembra. Na istoj sjednici je i zahtjev za smjenu SNSD-ovog Staše Košarca, a prijedlog su podnijeli zastupnici opozicije iz FBiH i Rs-a.
Evidentno je da postoji zastoj na državnom nivou, a rokovi koje su lideri sami postavili su odavno probijeni. Dok Čović insistira na Izbornom zakonu, a Dodik na Ustavnom sudu BiH, trojka još uvijek nije jasno artikulisala svoje stavove i zahtjeve prema partnerima.
Pozicija trojke otežana je i činjenicom da HDZ-u moraju isporučiti veliki broj pozicija na nivou Federacije BiH, a što im opravdano otežava opozicija.
Već dva dana traje telefonska sjednica Vijeća ministara BiH na čijem dnevnom redu je Nacrtu osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između BiH i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Agencija za Evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH. Dva dana bošnjački ministri ne žele se izjasniti o tom prijedlogu koji, suštinski, jača ulogu entiteta, a smanjuje ulogu države BiH prilikom saradnje sa Frontexom.
Sjednica je, kako saznajemo, počela u ponedjeljak. Krajnji rok za glasanje je bio 21.30. Srpski i hrvatski ministri su glasali za, bošnjački se nisu izjasnili. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je, potom, produžila rok za utorak, 9 ujutro. Ni to tog trenutka bošnjački ministri (Zukan Helez, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić) nisu glasali. Krišto je rok za glasanje pomjerila za 11 sati. Uzalud. Bošnjački ministri nisu glasali. Sada je, prema informacijama Istrage, Krišto pomjerila rok za glasanje za 21 sat. No, ne odustane li Ministarstvo sigurnosti BiH od prijedloga da entiteti odlučuju o saradnji sa Frontexom, bošnjački ministri neće glasati.
A ako bošnjački ministri ne budu glasali, to znači da, formalno, neće biti kvoruma i da Nacrt sporazuma sa Frontexom nije usvojen. Ključni razlog je, pored ostalog, to što predloženu Delegaciju za vođenje pregovora čine po četiri hrvatska i srpska kadra i tri bošnjačka. Na čelu Delegacije je trebao biti direktor Granične policije Mirko Kuprešaković (iz kvote hrvatskog naroda).
Ministri iz HDZ-a i iz Republike Srpske su već glasali. Ali njihovi glasovi, bez barem jednog bošnjačkog glasa, nisu dovoljni da Vijeće ministara usvoji ovaj dokument koji regulira pitanje upravljanja granicama.
Osim sastava Delegacije,sporne su, kako saznajemo, i određene odredbe koje ojačavaju entitetske policije, na čemu su posebno inzistirali iz MUP-a Republike Srpske. Stav MUP-a RS je, naime, da saglasnost na otvaranje FRONTEX-ovih područnih ureda u BiH saglasnost daje “država i entiteti”.
Podsjećamo, FRONTEX je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Frontex je centar izvrsnosti za aktivnosti granične kontrole na vanjskim granicama EU-a, koji dijeli obavještajne podatke i stručno znanje sa svim zemljama EU-a, kao i sa susjednim zemljama izvan EU-a koje su pogođene migracijskim trendovima i prekograničnim kriminalom.
BiH je jedina zemlja u regiji koja još nije zaključila sporazum sa Agencijom za europsku graničnu i obalnu zaštitu EU – Frontex o rješavanju problema migracija.
U Evropskoj komisiji su ranije potvrdili da EU trenutno pregovara i s BiH o pojačanom sporazumu o suradnji s Frontexom.
“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migrantskim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal na cijelom njihovom teritoriju. Naši partneri bi trebali omogućiti osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracije ljudi”, saopćeno je početkom godine iz EU.
Pitanje upravljanja granica jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije koji se odnose na integracije BiH u EU.
“Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcioniranje sistema azila”, glasi osmi prioritet koji je postavila EU.
Potpisivanje Sporazuma sa Frontexom bi, zapravo, doveo Bosnu i Hercegovinu na korak do ispunjavanja ovog uslova EU. Vlasti RS-a su, međutim, inzistirale na jačanju uloge entiteta glede saradnje sa Frontexom.
Vlada Nizozemske objavila je “Pismo Parlametu” koje se bavi pitanjem proširenja Evropske unije, s posebnim osvrtom na zapadni Balkan.
U njemu se navodi da je ova zemlja, trenutno protiv otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
“U Mišljenju Evropske komisije iz 2019. navodi se da Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 prioriteta da bi otvorila pristupne pregovore. Kao privremeni korak, Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata 2022. godine, uz razumijevanje da će zemlja poduzeti korake vezane za 14 prioriteta”, navodi se u pismu, koje je u istoj formi upućeno i Senatu.
Komisija navodi da je Bosna i Hercegovina od tada ostvarila ograničen napredak u pogledu 14 prioriteta. Prema mišljenju Komisije, ispunjena su dva prioriteta, prenosi Politicki.ba.
Vlada Nizozemske prepoznaje sliku oslikanu u izvještaju i dijeli analizu Komisije da je postignut samo ograničen napredak u većini od 14 prioriteta i nazadovanje u oblasti slobode izražavanja.
Vlada je veoma zabrinuta zbog retorike o secesiji predsjednika Dodika Republike srpske i njegovo kontinuirano podrivanje državnih institucija. Vlada dijeli analizu Komisije da je usklađenost Bosne i Hercegovine sa CFSP-om poboljšana, ali je zabrinuta zbog veza predsjednika Dodika i njegovog okruženja s Rusijom. Provođenje sankcija EU protiv Rusije također ostaje predmet pažnje.
Zaključuje se da Vlada dijeli stav Komisije da pristupni pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu biti otvoreni samo kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.
“To u ovom trenutku nikako nije slučaj.”
Brojne države članice EU-a, navedeno je u dokumentu, ipak bi se mogle zalagati za što brže otvaranje pristupnih pregovora, povezujući ih sa otvaranjem pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom.
“Vlada smatra da pristupni proces treba ostati temeljen na zaslugama i ponavlja da pregovori s Bosnom i Hercegovinom mogu započeti tek kada dođe do značajnog održivog napretka u pogledu prioriteta navedenih u Mišljenju iz 2019. godine”, navedeno je u dokumentu.
Izmjene i dopune Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH neće biti razmatrane na današnjoj sjednici ovog doma, kao i još tri zakonska rješenja koja je trebala, a nije razmatrala Zakonodavno – pravna komisija.
Podsjećamo, Komisija nije mogla održati sjednicu, jer nije bilo kvoruma.
Izmjene i dopune Poslovnika izazvale su proteklih 15 dana buru ne samo u parlamentarnim klupama, nego u javnosti. Opozicija je optužila trojku (NiP, SDP, NS) i HDZ da pripremaju neustavne izmjene kojima bi kooptirali nedostajuće članove radnih tijela, što je nezapamćena praksa.
U primjedbama opozicije ali i javnosti isticalo se i da su izmjene Poslovnika prilično diktatorske, s obzirom da ograničavaju prava zastupnika, ali i da su one atak na parlamentarizam u BiH.
Također, nedvosmisleno je zaključeno da je cilj svega popuna Komisije za izbor i imenovanje, kako bi se HDZ–ov kandidat Marin Vukoja izabrao kao sudija Ustavnog suda BiH.
Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih izmjena Poslovnika. Evo kako glase:
“Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
(6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a sada je blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.“Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.
Ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.
Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je ranije podnio ostavku, dok je nedavno odstupio i Nezir Pivić (SDA) tako da u Komisiji trenutno sjedi 9 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. To danas nije bilo dovoljno jer je za kvorum potrebno prisustvo šest članova. Upravo zbog toga Zakonodavno-pravna komisija nije održala sjednicu i Trojka i HDZ bili su prinuđeni povući iz procedure izmjene Poslovnika.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.
