Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) razmatrat će na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o preduzetničkoj infrastrukturi i Prijedlog zakona o podsticanju razvoja male privrede u Federaciji BiH.
Pred poslanicima će se po skraćenom postupku naći Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, saopšteno je iz Parlamenta Federacije BiH.
Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program integrisanog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa.
Prijedlog izmjena poslovnika Predstavničkog doma FBiH koji je objavljen u medijima, mogao bi izazvati novu krizu i završiti na Ustavnom sudu FBiH, te se očekuje velika rasprava u vezi ove tačke dnevnog reda.
Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Predstavničkom domu ranije je za patriju kazao da je problem što u predloženim izmjenama poslovnika neko namjerava retroaktivno popunjavati radna tijela.
“To bi bilo kooptiranje ljudi, čime se ugrožava funkcionisanje Parlamenta. Vjerovatno će sve to završiti na ocjeni ustavnosti”, kaže Čavalić za NAP.
Dodaje da se navedenim izmjenama umanjuje značaj Parlamenta, a povećava značaj vladajuće većine”.
Ukoliko budu usvojene izmjene, Trojka i HDZ će imati otvoren put da imenuju Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je otvoreno priznao da NiP i Trojka nemaju ništa protiv izbora Marina Vukoje.
Bude li tokom decembra Marin Vukoja izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik i njegov SNSD će dobiti potvrdu četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. To će značiti da SNSD do kraja 2026. godine neće moći biti izbačen iz vlasti na nivou BiH, bez obzira na to šta se dešavalo u koaliciji Trojka-HDZ-SNSD.
Podsjetimo, na julskoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH nije mogla biti donesena po apelaciji PDP-a (“AP-81-23 (Partija demokratskog progresa – PDP)”, kojom je traženo poništenje odluke Suda BiH koji je ranije presudio da onaj “sporni” listić kojeg je CIK priznao ne može biti priznat zbog čega je SNSD dobio četvrtog delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. No, odluka nije donesena. Četvero sudija Ustavnog suda BiH bilo je za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je njih troje bilo – protiv. Kako je za donošenje odluke bilo potrebno pet glasova, Ustavni sud BiH nije mogao donijeti odluku u ovom predmetu, pa je sve odloženo za neku od narednih sjednicu Ustavnog suda BiH. Mođutim, četiri mjeseca od julske Ustavni sud više nije razmatrao apelaciju PDP-a.
Da ukratko pojasnimo o čemu se radi. Narodna skupština RS bira pet delegata u Klubu Srba Doma naroda PS BiH. S obzirom na način odlučivanja u Domu naroda PS BiH (entitetsko glasanje) najmanje dvoje od petero delegata iz Kluba Srba moralo bi podržati (odnosno – ne biti protiv) određenu odluku da bi ona bila usvojena. Upravo zbog toga je SNSD nastojao dobiti četiri delegata u Klubu Srba kako bi imao kontrolni mehanizam prilikom donošenja odluka na nivou BiH. Recimo, da bi Vijeće ministara BiH ili neki ministar bio smijenjen, za odluku o smjeni mora glasati većina zastupnika u Predstavničkom domu, te većina (osam) delegata u Domu naroda, s tim da u oba slučaja mora postojati entitetska većina. Opozicija iz RS-a u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika, što je entitetska većina, dok u Domu naroda sve ovisi o “četvrtom” SNSD-ovom delegatu.
Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.
Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra prošle godine, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH. Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje. CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je, na kraju, poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića. SNSD je tako dobio četvrtog delegata u Klubu Srba, dok je opozicija ostala na jednom delegatu. Zahvaljujući tom delegatu, Milorad Dodik danas ima kontrolni paket prilikom donošenja odluka u Domu naroda PS BiH.
Opozicioni PDP je, nakon svega, uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali odluka, rekosmo, nije mogla biti donesena jer je četvero sudija bilo za prihvatanje PDP-ove apelacije, dok je troje sudija, među kojima je i predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, bilo za odbijanje apelacije.
ada je omjer 4:3, odluka ne može biti donesena, osim ako predsjednik Ustavnog suda BiH nije u grupi od četvero sudija.
“Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90 stav (1) ili članu 98 ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98 odlučivanje o toj odluci će se odložiti za jednu od narednih sjednica ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko”, piše u Pravilima Ustavnog suda BiH.
Dakle, da bi dupli glas predsjednice Ustavnog suda BiH imao svrhu, ona mora biti na strani četvero sudija (pod uslovom da Sud nije popunjen). Na posljednjoj plenarnoj sjednici, Valerija Galić je bila na strani troje sudija koji su željeli odbiti apelaciju PDP-a.
Upravo zbog toga je bitan izbor novog sudije iz Federacije BiH. Ukoliko bi Predstavnički dom FBiH, nadležan za imenovanje sudija iz Federacije BiH, imenovao Marina Vukoju, on bi, s obzirom na veze HDZ-a i SNSD-a, bio na strani Valerije Galić. U tom bi slučaju omjer bio 4:4. predsjednica Galić bi mogla upotrijebiti dupli glas čime bi apelacija PDP-a zvanično bila odbijena, a Dodikov delegat potvrđen.
Sve je, dakle, u rukama Trojke. Za narednu sedmicu zakazana je sjednica Predstavničkog doma FBIH na kojoj bi trebale biti razmatrane izmjene Poslovnika. Ukoliko budu usvojene izmjene, Trojka i HDZ će imati otvoren put da imenuju Mrina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je otvoreno priznao da NiP i Trojka nemaju ništa protiv izbora Marina Vukoje.
“Bosna I Hercegovina ne može u NATO sa ovakvim uređenjem”, kazao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na večeri sa predsjedavajućim i članovima Predsjedništva BiH, saznaje Istraga.
Stoltenberg je, tokom radne večere sa Željkom Komšićem, Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem, rekao BiH neće postati članica NATO-a sve dok se na unutrašnjem planu ne postigne konsenzus glede NATO integracija.
To, ukratko, znači da je prvi čovjek NATO-a poručio vlastima u BiH da od NATO puta BiH nema ništa sve dok na integracije pristane i Republika Srpska čije aktualno rukovodstvo otvoreno podržava rusku politiku i zalaže se za “vojnu neutralnost”.
Ovo, kako saznajemo, nije prvi put da su međunarodni zvaničnici govorili bh. zvaničnicima. Slične stavove, nešto ranije, iznosio je i bivši američki ambasador u BiH Eric Nelson. Najbitnije članice NATO-a, naime, smatraju da bi, zbog načina odlučivanja unutar Saveza, BiH sa sobom mogla unijeti mehanizam blokade, naročito ako se zna da predstavnici Republike Srpske koji podržavaju Rusku Federaciju imaju pravo veta prilikom donošenja odluka koje se odnose na pitanja odbrane.
NATO traži jedinstveni lanac komandovanja, a BiH to u ovom trenutku ne može obezbijediti.
Da je prvi čovjek NATO-a, faktički, doveo u pitanje prijem BiH u taj Savez, dalo se naslutiti i na osnovu izjava Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH iz RS-a.
“Poslana jasna poruka da Republika Srpska nije za pridruživanje u NATO. Takvih pritisaka od strane Alijanse ni nema, što je potvrdio i Stoltenberg”, izjavila je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
No, ove Stoltenbergove poruke, očito, nije shvatio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji se na Instagramu pohvalio da je generalnom sekretaru NATO-a citirao zakone.
“Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme i da u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine u članu 84. precizno piše da će “Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a”, saopćeno je iz Bećirovićevog Kabineta.
Međutim, u objavi detalja sa radne večere, Bećirović nije citirao ključne rečenice koje je izgovorio Jens Stoltenberg, a koje, fakitički, ne bude optimizam i BiH kada je u pitanju pridruživanje NATO-u.
Da generalni sekretar NATO-a u Sarajevu nije govorio o integracijama BiH već o saradnji moglo se iščitati i iz njegovih riječi izgovorenih nakon sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
“Želim naglasiti da je BiH zemlja koja sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo u MAP-u, što zapravo signalizira da postoji politička odluka od strane NATO-a da BiH može postati članica NATO-a i da partnerstvo i potencijal da transformira BiH, da joj pruži priliku da se integrira u evropske strukture što je ključno za njenu stabilnost i prosperitet same zemlje”, rekla je Krišto.
“Svaka zemlja ima pravo izabrati svoje vlastite bezbjednosne aranžmane, bez miješanja sa strane”, izjavio je Stoltenberg.
Borjana Krišto je pisala u svoje ime, a ne u ime Vijeća ministara BiH.
Ovo je suština pisma koje je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane BiH Zukan Helez uputio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
“Poslao sam pismo”, potvrdio je ministar Helez za Istraga.ba.
Prema informacijama Istrage, Helez je predsjednicu ESLJP obavijestio da ne postoji nikakva relevantna odluka institucija BIH da se zatraži preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH, te da je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, samoinicijativno pisala Sudu glede statusa agentica koje su poslale zahtjev za preispitivanje presude.
“Obavještavam Vas”, napisao je Helez predsjednici Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, “da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (Vlada) željelo razmotriti informaciju u vezi Zahtjeva: 43651/22 “ Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” koje je dostavilo resorno ministarstvo, kao i odlučiti o statusu osoba koje su vršioci dužnosti u predmetima ECHR-a i daljnjim radnjama Države na sjednici Vijeća ministara, planiranoj za 26. listopada 2023. Međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vlada) donijela je odluku da se ta tema ne stavi na dnevni red sjednice, što je rezultiralo time da Vijeće ministara nema nikakvu odluku o statusu vršitelja dužnosti, posebno nakon isteka njihovog mandata u lipnju 2021. godine, te ne postoji relevantna odluka Vlade o upućivanju zahtjeva Velikom vijeću”, napisao je Helez.
Konačno, zaključio je Helez, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je kolektivno tijelo sa kolektivnim sustavom odlučivanja, što znači da predsjedavajuća Vijeća ministara ne može samostalno djelovati niti odlučivati u bilo kojoj stvari, što uključuje i komunikaciju s Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je prošlog mjeseca od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH.
“Žalba” na presudu Kovačević upućena je 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.
Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenost prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.
U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.
Dana 9.11.2023. godine gost Dnevnika D, a 10.10.2023. godine gost Face TV bio je gospodin Konaković gdje je u svom nastupu dao komentar o izvršnoj vlasti u KS sa tvrdnjom “SBiH je očigledno bio Trojanac na zadatku, u korist SDA”, te dodatne laži i spinove o SBiH.
Kako je gdin Konaković nadahnut, a u slobodno vrijeme vjerovatno i čita antičku književnost (dok leti sa besplatnom vizom za UAE) pa spomenu i Trojanca, a misleći pri tom, vjerovatno, na Trojanskog konja, te stavivši SBiH u kontekst te vrste konja i napravivši poveznicu antike sa SDA, to želim da kao predstavnik SBiH u Vladi KS dam svoj osvrt na poštovaoca antičke književnosti i besplatnih viza za UAE.
Ujedno, hemija o kojoj govori gdin Konaković, te da je ona sada bolja nego što je bila u postojećoj vladi je zanimljiva jer Vlada KS je još uvijek u ovom, starom, sastavu, a Konaković uveliko govori o već nastaloj hemiji nove vlade.
Možda je nova hemija i prisutna jer za tu hemiju je bio potreban gospodin Konaković sa naputkom prema predloženom/novom ministru komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS koga i kad treba posjetiti i s kim treba sjediti prije nego što uđe u ovo ministarstvo, te da potpiše sve ono što ovaj ministar nije htio potpisati.
Gospodin Konaković misli da se u ovom gradu ništa ne zna, a isto kao što njemu dostavljaju informacije iz ovog ministarstva, tako i drugi dostavljaju informacije u ovo ministarstvo, pa želim da kažem poštovanom hemičaru da sve što će natjerati novog ministra da uradi je protivzakonito i na štetu građana KS, a sad ću nabrojati sve ono što su mu pripremili da mora potpisati:
1. Prvo što se traži je da se po svim krivičnim predmetima pokuša “popeglati” situacija do te mjere da se povlače krivične prijave ili sakrije dokumentacija koje su predate u proteklih 2-3 godine, a koje su podnosili čak i neki članovi iz NiP-a.
2. Za cijene komunalnih usluga planira se da ih povećaju i da građani KS plaćaju svu onu nesposobnost koju direktori kantonalnih javnih komunalnih preduzeća imaju jer, osim već gotovih prijedloga povećanja cijena, niti jednu finansijsku radnju nisu poduzeli kako bi putem restrukturiranja preduzeća iste napravili funkcionalnijim. Umjesto da su se bavili promjenama jer su vlast već godinama postali su gora zamjena onima koje su za isto optuživali. O svemu ovom i kvalitetu komunalnih usluga građani KS svjedoče iz dana u dan.
3. Posebna priča je lokalitet Bjelašnice i dokument pod nazivom Strategijska procjena uticaja na okoliš za koju novi ministar mora dati pozitivno mišljenje, iako se vode krivični postupci za Bjelašnicu, a Tužilaštvo KS je tražilo dokaze vezano za strategijsku procjenu uticaja na okoliš. Izgleda da na Bjelašnici dobijete osjećaj da je samo nebo (Sky) granica i da kriminal nikad neće biti otkriven jer uzimate poluge pravosudnih organa.Ko kome parcele dodjeljuje i ko se iza kojeg imena krije nadam se da će biti utvrđeno.
4. Urbanistički plan koji je bio gotov nije dostavljen u ovo ministarstvo, zato što ja, kao ministar, nisam po volji gdinu Konakoviću, uz obrazloženje da nema papira za printanje urbanističkog plana, a papir će se pojaviti kad ovaj ministar izađe iz Ministarstva. Kad izađem, onda ide urbanistički plan.
5. Obezbijediti prijem svih radova i nabavki robe koja je vršena preko UNDP-ja vrijednosti 7.000.000 KM kako bi se izbjegao zakon o javnim nabavkama. Za ovo je plaćeno cca 350.000 KM provizije bez plaćanja PDV. U ministarstvu dokumenta nema za ove nabavke, ali sada to treba “popeglati”.
6. Nastojati da se realizuje ugovor za isporuku novih kotlova za grijanje u BAGS Energotehnika d.o.o. Vogošća iako ugovorene pumpe opisane u ugovoru ne postoje na tržištu. Vrijednost 3.500.000 KM, a “avans” za zaključenje ugovora mora se opravdati po cijenu da se izmijeni specifikacija iz javne nabavke.
7. Izbaciti sve one iz Ministarstva koji neće da slušaju i koji žele da rade po zakonu. Lista je već napravljena i realizacija će biti milom ili silom.
Pored ovih 7 tačaka volio bih da mi gdin Konaković objasni kako on zna da nije bilo hemije u Vladi kad je na sjednicama jednoglasno doneseno preko 1000 odluka, zaključaka itd?
Može li mi gdin Konaković objasniti zašto treba povećati cijenu vode za 60% ili odvoženja otpada za 75%?
Može li mi gdin Konaković objasniti ko dijeli zemlju na Bjelašnici i ko kome obećava stanove, i jedno i drugo pod tuđim imenima ili sakriveni iza imena privrednika?
Može li mi gdin Konaković objasniti kako završi prodaja imovine preduzeća Park u Dubrovniku? Sve objavljeno transparentno preko Agencije za privatizaciju, samo ne nađoh ko je kupio i ko je mešetario.
Da li je ovo Evropa u kojoj umjesto da zamijene stubove javne rasvjete iste samo prefarbate? Da li u Evropi da bi izbjegli javnu nabavku angažuju UNDP pa im još date 5% od posla za namirenje njihovih troškova?
Da li nas je Evropa naučila da 7 mil. KM izdvojimo iz budžeta, a onda da bi izbjegli javne nabavke to damo drugima da nabavljaju u naše ime i damo im za to 5% provizije jer bolje oni da zarade nego da mi utrošimo u transparentnu nabavku? Da li plate PDV na tih 5% halal novca?
Da li je to ona Evropa u kojoj vlada KS digne kredit za kupovinu mašina za odvoz smeća i kupovinu opreme, a onda za ta sredstva telefonski naručujete naftu jer imate nesposoban menadžment u KJKP Rad d.o.o?
Da li je to ista ona Evropa u kojoj ovom istom ministru slikaju dokumente u Ministarstvu, a onda dijele međusobno i tako pokušavaju da me “prepadnu” ili optuže za nešto što samo oni misle da ima u ovom ministarstvu?
Da li je u Evropi poznat slučaj da ministar vanjskih poslova prijeti ministru na nižem nivou vlasti zato što je ovaj samo govorio istinu i ništa više.
Da li je to Evropa, ona ista koja npr. drži direktore ili izvršne direktore koji su falsifikovali svoj radni staž ili diplome, koji državnim parama plaćaju osobne kazne ili koji dobiju negativan izvještaj revizije, a pričaju o poslovnim uspjesima kao da su sad došli iz UAE.
O svemu ovome gdin Konaković zna i šuti, što li?
Da li je to ona ista Evropa u kojoj gdin Konaković može zvati predsjednike UO ili NO pa tražiti smjene onih direktora koji nisu njemu po volji?
Da li je to ona ista Evropa u kojoj Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS upozori Vladu KS da ne imenuje jednog direktora koji ima problem sa zakonom, a onda se taj isti direktor pojavi kao rješenje na sjednici Vlade KS?
Ako sam zbog svega gore navedenog Trojanski konj, onda smo svi kao građani konji jer životom u KS upravljaju ljudi koji sve ovo dopuštaju, a znaju. Kažu treba biti hrabar u otkrivanju kriminala pa evo pišem javno o istom uz prijetnje čovjeka koji spinuje od jutra do mraka.
Spinovati na način na koji to gdin Konaković radi ne uči se u školi već na sarajevskim ulicama, ali “ruka iz sjene” Vlade KS zaboravlja da ima još nas koji smo rođeni na sarajevskim ulicama, a kojima je istina draža od spina pa bi bilo lijepo da se nas dvojica sa sarajevskih ulica pojavimo u nekom od medija pa da mi odgovori na mnoga pitanja, a prvo od njih je kako ovaj ministar može biti Trojanski konj kada želi da radi u skladu sa zakonom. Možda je bolje pitanje da li smo svi Trojanci ako ne radimo kako je gore opisano, a svi lažu samo Dino govori istinu.
Reče gdin Konaković da mu je važniji narod od stranke pa se sad postavlja pitanje da li su mu u tom narodu važniji direktori ili ministri ili poslanici od običnog naroda koji sve ovo vidi, a i osjetit će na novčanicima. Da mu je narod bitan, shvatio bi da narod jedva sastavlja kraj sa krajem, a ne da mu se narod raduje ukidanju viza za UAE ili objavi rata CIPS dokumentu.
Gospodine Konakoviću, ministri SBiH nisu Trojanski konj jer ubacivanjem Trojanskog konja Troja je propala i zauvijek nestala, a Vlada KS niti je propala niti će nestati. Ista će nastaviti raditi samo što će sada imati potpunu kontrolu “ruku iz sjene”.
Sve ono što nisam dozvolio u Ministarstvu, sada će biti obaveza onoga ko ulazi u ovo ministarstvo i to je ta famozna hemija o kojoj govori naš hemičar, a hoće li cijenu ove hemijske reakcije platiti građani KS, vidjet ćemo uskoro.
S poštovanjem,
P.S. Poruka za ambasade, visokog predstavnika i istražne organe. KS je kanton gdje korupcija cvjeta počev od zapošljavanja, lopovluka, nezakonitosti, ucjena, prijetnji, kupovine zastupnika i svega onoga za šta nam govorite da ne smijemo raditi. Te “ruke iz sjene” upravljaju svim procesima, a dvojka iz tih ruku spinuje da se to ne može više slušati i gledati.
Klubovi zastupnika SDP-a, NiP-a, PDA, Naše stranke i Hrvatskog narodnog sabora u petak su uputili u proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma FBiH. Suština ovih izmjena je da vladajuća koalicija, koju čine Trojka i HNS, omoguće imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kompletan Poslovnik možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku ćemo se baviti ključnim odredbama koje se odnose na imenovanje Marina Vukoje.
Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih izmjena Poslovnika. Evo kako glase:
“Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
(6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.
A evo o čemu se radi.
Stranke Trojke i HNS-a od početka ove godine pokušavaju imenovati HDZ-ovog Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Ukoliko bi Marin Vukoja bio imenovan, on bi ostao ustavni sudija sve do 2043. godine. Sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije imenuje Predstavnički dom FBIH. Tu Trojka i HDZ BiH imaju većinu. No, problem im predstavlja Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH koja mora raspravljati o svim imenovanjima.
Trojka i HDZ BiH nemaju potrebnu većinu u Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma da predlože imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda. Prema važećem Poslovniku o radu Predstavničkog doma, za donošenje odluka iz izvorne nadležnosti Komisije, potrebna je većina ukupnog broja članova te Komisije. Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova, što znači da je potrebna većina – šest. No, Komisija od kraja juna nije u punom sazivu. Nedostaju joj dva člana iz HDZ-a BiH (Antonio Sesar i Feliks Vidović) koji su podnijeli ostavke na zastupničke pozicije, a samim tim i na članstvo u Komisiji. Bez ta dva člana Komisije, stranke Trojke i HDZ BiH nemaju šest ruku u Komisiji za izbor i imenovanje, što znači da nemaju potrebnu većinu kako bi donijeli odluku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.
Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH je nadležna da sagleda sve materijale Radne grupe za provođenje konkursne procedure za izbor i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH koji dolazi iz Federacije. Ta Komisija odlučuje da li će prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dostaviti kompletnu listu kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH ili samo jedno ime o kojem bi se, potom, izjašnjavali federalni zastupnici. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira da Komisija pošalje samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje, dugogodišnjeg sekretara u Parlamentarnoj skupštini BiH koji je bio na listama HDZ-a BiH. Ovaj stav Dragana Čovića u potpunosti je podržao Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde BiH koji ne vidi ništa sporno u imenovanju HDZ-ovog kadra za sudiju Ustavnog suda BiH.
Komisija za izbor i imenovanja je radno tijelo Predstavničkog doma FBiH i ima jedanaest članova. Prilikom imenovanja Komisije, vladajuća koalicija (Trojka plus HDZ) je odlučila da tri mjesta pripadnu HDZ-u BiH, dva SDP-u te po jedno NiP-u, Našoj stranci, NES-u, SBiH-u, SDA-u i DF-u. Za predsjednika Komisije imenovan je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Međutim, u ovom trenutku HDZ-u BiH nedostaju dva člana Komisije. HDZ-ov Antonio Sesar je krajem juna podnio ostavku na mjesto zastupnika Predstavničkom domu FBiH, čime mu je prestao i mandat u Komisiji za izbor i imenovanja. Prije Sesara ostavku u Predstavničkom domu FBiH podnio je i njegov stranački kolega Feliks Vidović, što znači da je HDZ BiH ostao bez dva člana Komisije.
Da bi se imenovali novi članovi Komisije za izbor i imenovanje, odluku mora donijeti Predstavnički dom koji posebnom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. No, prije odluke Predstavničkog doma FBiH o popunjavanju svih komisija mora raspraviti Komisija za izbor i imenovanje.
U ovom trenutku HDZ BiH i Trojka imaju samo pet članova Komisije i to – Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP), Dragan Mioković (Naša stranka) i Rasim Smajlović (NiP). Opozicija ima četiri člana Komisije – Irfan Durić (NES), Eldar Čomor (SDA), Edina Gabela (SBiH) i Dajana Čolić (DF). Ukoliko se četiri člana Komisije iz opozicije ne pojave na sjednici, Komisija nema kvorum za bilo kakvu raspravu.
Dakle, vladajuća koalicija je blokirana jer ne mogu popuniti Komisiju za izbor i imenovanja bez opozicije, niti mogu bez opozicije održati sjednicu Komisije na kojoj bi predložili imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Upravo zbog toga Trojka i HNS predlažu izmjene Poslovnika o radu prema kojima bi za članove Komisije za izbor i imenovanje po automatizmu bili imenovani nasljednici Feliksa Vidovića i Antonia Sesara iz Kluba HDZ-a BiH. Takvim popunjavanjem, stranke Trojke i HNS-a dobile bi većinu u Komisiji za izbor i imenovanja, a Marin Vukoja bi mogao biti predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.
Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a mogao bi biti blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.
“Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.
I ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Nezir Pivić (SDA), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.
Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je podnio ostavku, tako da u Komisiji trenutno sjedi 10 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. Ukoliko zastupnici SDA, DF-a, NES-a i SBiH-a ne dođu na sjednicu, neće biti Kvoruma za njeno održavanje. Tako Zakonodavno-pravna komisija neće moći zauzeti stav o eventualnim izmjenama Poslovnika.
U tom slučaju Trojka i HDZ moraju prekršiti sve procedure i, faktički, nametnuti novi Poslovnik na osnovu kojeg bi nametnuli i Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BIH.
Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez neće obavijestiti Evropski sud za ljudska prava u Strazburu da je stav Borjane Krišto o statusu bh. agentica njen lični stav, a ne stav Vijeća ministara BiH.
Ovo je, u izjavi za Istraga.ba, potvrdio i sam ministar Helez, kazavši da se “dogovorio sa ministrom za ljudska prava Sevlidom Hurtićem o svemu”.
“Poslao je Hurtić, to je njegova nadležnost. Tako je dogovoreno da ne ispadamo neozbiljni”, rekao je Helez.
Sevlid Hurtić, međutim, kaže da ne postoji nikakav dogovor o slanju pisma u Strazburu i da očekuje da to učini Helez kao zamjenik predsjedavajuće Krišto koja je samoinicijativno poslala obavijest Ecvropskom sudu za ljudska prava u kojem je navela da Monika Mijić i Harisa Bavčić imaju legitimitet da zastupaju BiH u predmetu Kovačević.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava sredinom je oktobra zatražio od Vijeća ministara BiH izjašnjenje o tome da li su Monika Mijić i Harisa Bavčić imale aktivnu legitimaciju kada su, bez prethodnog stava Vijeća ministara, 19. septembra uputile Zahtjev za preispitivanje presude ESLJP u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH. Iako je bilo predloženo da se Vijeće ministara BiH izjasni o tom upitu ESLJP, predsjedavajuća Borjana Krišto je odlučila da će ona samoinicijativno uputiti odgovor. U tom odgovoru Krušto je, naravno, podržala stavove Monike Mijić i Harise Bavčić te, faktički, legalizovala žalbu. Bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH sada, međutim, ne žele obavijestiti Sud da je to lični stav predsjedavjuće Krišto, a ne stav Vijeća ministara BiH.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.
Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.
Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.
U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.
Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.
Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.
Ne može se potvrditi lagalitet i legitimitet dvije agentice koje su Evropskom sudu za ljudska prava uputile zahtjev za preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević.
Ovo je, ukratko, stav Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u vezi sa trenutnim statusom Monike Mijić i Harise Bavčić te ranijim statusom Jelene Cvijetić koja je bila potpisnik Zahtjeva za preispitivanje presude Kovačević.
“O svim naprijed navedenim okolnostima koje se tiču same presude Kovačević, zaprimanje pismena od Evropskog suda i slično, agenti nikad nisu obavijestili Ministarstvo kao resorno nadležno. S tim u vezi, ovim se potvrđuje da Vijeće ministara BiH nije razmatralo legalnost i legitimitet statusa vršilaca dužnosti za zastupanje te, stoga, Ministarstvo kao resorno nadležno ne može potvrditi legalnost i legitimitet trenutna dva agenta koja rade u Uredu agenta BiH”, navedeno je u aktu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
stav Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
Ministarstvo dalje navodi da agentice nikada nisu zvanično dostavile odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević ni Vijeću ministara BiH niti Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.
“Prema saznanjima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH v.d. agentice su pripremile informaciju o postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava u presudi Kovačević protiv BiH, ali, iz samo agentima poznatih razloga, ista nije dostavljena na upoznavanje i razmatranje Vijeću ministara ni resornom Ministarstvu”, navedeno je u dokumentu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je krajem oktobra od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH. Izjašnjenje o mandatu Monike Mijić i Jelene Cvijetić Sud iz Strazbura je zatražio nakon što je sam aplikant Slaven Kovačević u svom dopisu Sudu konstatirao da agentice nisu u mandatu, jer im je dva puta produžavan vd. mandat koji maksimalno može trajati tri mjeseca.
Ova dopis iz Strazbura agentice nisu dostavile resornom Ministarstvu za ljudska prava koje je, potom, predložilo da se Vijeće ministara BiH izjasni o svemu. Međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nije dopustila da se na posljednjoj oktobarskoj sjednici ta tačka uvrsti u dnevni red. Krišto je kazala da će ona, u ime BiH, odgovoriti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u skladu sa zadatim rokom (1.11.).
Zahtjev za preispitivanje (žalba) potpisale su dvije bh. agentice – Monika Mijić i Jelena Cvijetić. “Žalba” je upućena 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u. Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nezadovoljne ovim odlukama, bh. agentice Monija Mijić (HDZ) i Jelena Cvijetić (SNSD) uputile su zahtjev za preispitivanje. Agentica Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, iako je, kako saznajemo, podržala kolegice prilikom sačinjavanja zahtjeva za preispitivanje.
Presuda Kovačević, “ako bude potvrđena”, “izazvat će nove podjele”, BiH treba hitno “imenovati sudiju u Strazburu” koji bi naslijedio sudiju Farisa Vehabovića “kojem je istekao mandat”, Borjana Krišto je “pokazala predanost, odlučnost i učinkovitost u napredovanju prema EU integracijama”, Trojka je “predana reformama”, Željko Komšić je govorio samo u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH kada je u septembru u UN-u kritikovao Andreja Plenkovića …
Ovo je, uz kritike na račun Milorada Dodika, suština redovnog izvještaja kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Istraga.ba je u posjedu cjelokupnog Schmidtovog izvještaja i možete ga pročitati ovdje, a u nastavku teksta ćemo obraditi ključne tačke dokumenta.
Presuda u slučaju Slaven Kovačević
Izvještavajući Vijeće sigurnosti UN-a o presuti Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević, Christian Schmidt ostavlja prostor da ova presuda bude poništena u postupju preispitivanja, te konstatuje – “Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom, budući da one zahtijevaju ustavne amandmane”.
Schmidt problematizira i samu objavu presude na našem portalu.
“Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj “etnokracije” koja prevladava u BiH, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom. Osjetljivost problematike dodatno je pojačana činjenicom da se po prvi put u povijesti Suda o presudi i njenim pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave. BiH je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću na ponovno ispitivanje prema članku 43. Konvencije”, naveo je Schmidt, čime se, faktički, pridružio stavovima kadrova HDZ-a.
O sudiji Farisu Vehaboviću i ESLJP
Iako je mandat bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Farisu Vehaboviću istekao prije dvije godine, Christian Schmidt to problematizira tek sada kada bi ESLJP trebao razmatrati aplikaciju kojom se osporavaju njegovi amandmani na Ustav Federacije BiH.
“Nedostatak suglasnosti u vanjskoj politici također može utjecati na mogućnost imenovanja predstavnika BiH u međunarodna tijela. Primjerice, dok je sudiji iz BiH Evropskog suda za ljudska prava istekao mandat u oktobru 2021., BiH nije ispunila obavezu da proslijedi listu kandidata Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za izbor novog sudije iz BiH”, napisao je Christian Schmidt.
“Neusaglašena” obraćanja Cvijanovićeve i Komšića
Christianu Schmidtu je sporno i obraćanja Željke Cvijanović u Vijeću sigurnosti UN-a u maju ove godine, kao i govor Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN-a u septembru ove godine. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je, podsjećamo, osporavala mandat visokog predstavnika, dok je predsjedavajuči Predsjedništva BiH Željko Komšić, osim o Schmidtovim potezima, kritizirao i odnos Hrvatske prema BiH.
“Strukturalne slabosti u donošenju odluka imaju tendenciju da ometaju ili zamagljuju obavezujuće pozicioniranje BiH u međunarodnim tijelima. Vanjska politika je nadležnost Predsjedništva BiH, ali postizanje konsenzusa ili većine u domeni vanjskih poslova unutar ovog tročlanog tijela ponekad je nemoguće. Stoga izjave BiH u međunarodnim organizacijama ponekad odražavaju samo stav jednog od tri člana Predsjedništva, kao što se to dogodilo primjerice s obraćanjem Vijeću sigurnosti UN-a gospođe Željke Cvijanović, tadašnje predsjedavajuće Predsjedništva, 10. svibnja. 2023. ili uz obraćanje predjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića Općoj skupštini UN-a 20. rujna“, naveo jeSchmidt.
Pohvale Borjani Krišto
“Predsjedavajuča Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je u svom radu pokazala predanost, odlučnost i učinkovitost u napredovanju prema EU integracijama i ispunjavanju neriješenih zahtjeva iz Mišljenja Europske komisije. Dosljedno je ponavljala da članstvo BiH u EU predstavlja strateški cilj zemlje koji uživa konsenzus svih političkih aktera i svih nivoa vlasti. Predsjedateljica Krišto je 17. maja supredsjedala forumom na visokoj razini o evropskim integracijama BiH zajedno s evropskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyijem. Tribini su nazočili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti svih razina”, naveo je Schmidt.
Osim Borjane Krišto, Schmidt je pohvalio i “Trojku” (SDP, NiP, Naša stranka)
“Obećanje veće funkcionalnosti sada je također dovedeno u pitanje zbog blokade zakonodavne aktivnosti na državnom nivou od strane vladajuće stranke iz Republike Srpske. Umjesto jasnog opredjeljenja za reforme, posebno u kontekstu EU integracija, predsjednik RS Milorad Dodik pregovore često ograničava na taktičke ustupke. Partneri iz Trojke unutar vladajuće koalicije, svojim vrlo predanim pristupom integraciji u EU, pokušavaju upravljati ovom delikatnom situacijom”, naveo je Schmidt.
Visoki predstavnik je pohvalio i svoje mjere prilikom formiranja Vlade FBiH, odnosno prilikom jednodnevne suspenzije Ustava FBiH kada je obezvdijedio glas potpredsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda.
Jednodnevna suspenzija ustava – opravdana
“Budući da važeći Ustav FBiH nije nudio rješenje ako se predsjednik i dopredsjednici ne slože, donio sam Odluku kojom je novoizabranom Parlamentu FBiH omogućeno da 28. aprila izglasa buduću Vladu na temelju prijedloga predsjednik i jedan od dopredsjednika FBiH. Situacija je jasno pokazala nespremnost ili nesposobnost relevantnih političkih aktera za kompromisom i prihvaćanjem odgovornosti prema građanima. Sastavni dio ove Odluke bio je i Amandman na Ustav FBiH koji će stupiti na snagu u svibnju 2024. godine ukoliko sam Parlament FBiH ne donese amandmane na Ustav FBiH kako bi prije toga riješio ovaj problem. Amandman koji će omogućiti FBiH da prevlada slične blokade formiranja vlasti daje rokove za imenovanje Vlade i uvodi nove modalitete deblokade u slučaju da to ne uspije, uključujući raspuštanje Parlamenta Federacije i kantonalnih skupština uz naknadne prijevremene izbore. Period od 12 mjeseci od Odluke do stupanja na snagu amandmana je dovoljan da se Parlament FBiH usuglasi o ustavnim promjenama po ovom pitanju”, naveo je Schmidt, pravdajući jednodnevnu suspenziju Ustava FBiH.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju najviše pažnje posvetio vlastima u Republici Srpskoj koje ne priznaju njegov legitimitet i legalitet.
“Iz Republike Srpske posebno su na udaru Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH. Cilj je potkopati njihovu sposobnost da čuvaju Daytonski mirovni sporazum i ustavno-pravni poredak BiH. Pored nepriznavanja autoriteta Suda i nepoštivanja njegovih konačnih i obvezujućih odluka, sposobnost Suda da ispravno radi je ugrožena zbog neuspjeha Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske. Skupština će imenovati zamjene za dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH. Ova upražnjena mjesta dovela su Sud u poziciju u kojoj Veliko vijeće ne može donositi odluke jer ima samo četiri člana. Sve radnje Vlade RS bile su popraćene retorikom koja izaziva podjele i huškačkom retorikom i demonstracijama na međuentitetskoj crti razgraničenja koje su organizirali politički pristaše predsjednika Republike Srpske. Ovakvim ponašanjem g. Dodik je umjetno i namjerno izazvao dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom za „deeskalacijom“ tenzija koje je stvorio sam g. Dodik. U svojim izjavama nastavio je osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio mi ograničenjem pristupa teritoriju Republike Srpske. U više je navrata pozivao na osamostaljenje Republike Srpske, na referendum o njezinu statusu do kraja 2023. godine te na njezino ujedinjenje sa Srbijom. Međutim, Vlada Srbije je ponovila svoju opredijeljenost za teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine”, napisao je Schmidt.
Vođa Hamasa Ismail Haniya poslao je prije sedam dana pismo ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kojem traži pomoć za Palestinu. O ovom pismu ministar Konaković nije izvijestio javnost.
“Operacija (Potop Al-Aqsa) će se nastaviti sve dok ne postigne svoje ciljeve, a svijet mora poslušati potlačene, skinuti masku i prestati pružati podršku ovoj fašističkoj i rasističkoj okupaciji Pozivamo arapske i islamske nacije i sve slobodne ljude u svijetu da poduzmu hitnu akciju i mobiliziraju podršku i solidarnost u svim oblicima kako bi zaštitili čvrsto i historijsko palestinsko pravo. Vrijeme je da pravda pobijedi, da naši ljudi uživaju slobodu i da se mogu vratiti na svoja ognjišta iz kojih su prognani, te da prestanu svi oblici okupacije, naseljavanja i agresije na narode i svetinje”; navedeno je u pismu datiranom 11. oktobra ove godine.
U pismu ministru Konakoviću prvi čovjek Hamasa, čiji su pripadnici 7. oktobra počinili teroristički napad ubivši nekoliko stotina Izraelaca i uzevši taoce koje su, potom, odveli u Pojas Gaze nakon čega je uslijedila izraelska odmazda na civilne ciljeve, objašnjava historijat palestinske borbe.
“Naš palestinski narod oduvijek je težio slobodi, nezavisnosti i povratku, ali od okupacije zemlje Palestine 1948., naš narod se suočio s ozbiljnim kršenjima i napadima od strane cionističkih okupacijskih vođa, njihovih vojnika i doseljenika. Ova kršenja utjecala su na sve aspekte palestinskog života: sistematsko raseljavanje i ubijanje, otmice i zatočeništvo, svakodnevni rasistički i kontinuirani napadi, kršenje svetinja i prava na molitve, krađa i uzurpacija zemlje i imovine, te namjerno usvajanje politike opsade i polaganog ubijanja. U svjetlu uspona cionističke fanatične desnice na vlast u okupacijskoj vladi i njezinog usvajanja strategije “Rješavanja sukoba”, palestinska stvar postala je egzistencijalni izazov, prijeteći njezinoj sadašnjosti i budućnosti, i našim pravima na našu zemlju, našu domovinu i naše svetinje, a prije svega pravo na povratak i samoopredjeljenje. Prema tome; Pokret Hamas je pozvao sve strane da izvrše hitan pritisak kako bi zaustavili ova kršenja koja su premašila sva pravila međunarodnog prava, ponajviše zločin, samu okupaciju i oduzimanje našem narodu prava na samoopredjeljenje i povratak. Međutim, ova fašistička vlast nastavila je sa svojim zločinima nad našim narodom i njegovim svetinjama. Palila je sela, konfiscirala tisuće dunuma palestinske zemlje kako bi izgradila nova naselja i svakodnevno vršila masakre, upadajući u gradove i izbjegličke kampove, rušeći kuće na glavama njihovih stanovnika. Ono što je najteže za naš narod i našu naciju je kontinuirano narušavanje mubarek džamije Al-Aqsa, dopuštajući ekstremnim doseljenicima da je skrnave i svakodnevno u njoj obavljaju svoje “Talmudske molitve”, protjerujući muslimanske vjernike i napadajući ih, podcjenjujući osjećaje miliona muslimana širom svijeta, te razvijaju planove za preuzimanje konačne kontrole nad džamijom i njezinu podjelu, podijele je na prostornoj i vremenskoj osnovi, dok su njihove cipele gazile Časni Kur’an. U dvorištu džamije dovlačene su naše žene i premlaćivani starci, na način koji je neprihvatljiv svakom slobodnom i dostojanstvenom čovjeku, a protivan je svim vrijednostima i običajima, te međunarodnim i humanitarnim zakonima, a koji se odnose na puno pravo muslimana nad džamijom”, navedeno je u pismu Hamasa.
Međunarodna zajednica, navedeno je dalje, nije učinila ništa da stane na kraj izraelskim zločinima.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
