Politika

Odluka je donesena: Ukoliko Rusija blokira novi mandat EUFOR-a, u BiH dolaze NATO snage!

NATO će rasporediti svoje snage u Bosni i Hercegovini, ukoliko početkom oktobra Vijeće sigurnosti UN-a ne produži mandat snagama EUFOR-a, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Vlasti Bosne i Hercegovine već su obaviještene da čelnici NATO-a trenutno razmatraju plan raspoređivanja svojih jedinica koje bi, iskoristi li Rusija veto u Vijeću sigurnosti, zamijenile EUFOR-ove jedinice. Informacija bi zvanično trebala biti saopćena početkom naredne sedmice kada u Bosnu i Hercegovinu dolazi američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith. Ona bi u BiH, objavio je u portal Klix, trebala doputovati u ponedjeljak, a kako saznaje Istraga.ba, imat će sastanke sa zvaničnicima Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, u novembru prošle godine Vjeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžilo je na godinu dana mandat jedinicama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Pretohodno je Ruska Federacije insistirala da se iz Rezolucije usvojene 3. novembra 2021. godine izbaci OHR, te da se visokom predstavniku zabrani obraćanje pred Vijećem sigurnosti. Ostale članice su popustile pod ucjenama i mandat EUFOR-a je produžen.

“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu Rezolucije koju je Vijeće sigurnosti UN-a, nakon višesedmičnog pregovaranja, usvojilo 3. novembra prošle godine.

Dakle, mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini traje do 3. novembra i ukoliko prije toga Vijeće sigurnosti UN-a ne usvoji novu rezoluciju o produženju mandata EUFOR-u, ove jedinice više neće moći biti na teritoriji Bosne i Hercegovine. U odnosu na prošlu godinu, situacija u Vijeću sigurnosti UN-a se dodatno zakomplikovala, jer je, u međuvremenu, Rusija započela agresiju na Ukrajinu. Međutim, ukoliko Ruska Federacija ne prihvati novu rezoluciju, u BiH će, sada je izvjesno, biti razmještene NATO snage koje su bile predviđene i Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.

Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u novembru 2004. godine.

“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 20. septembra putuje u Rusiju gdje bi trebao razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vladimirom Putinom. Jedna od tema sastanka Putin – Dodik bi trebala biti nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o produžavanju mandata snagama EUFOR-a. Dodik će, kako saznajemo, tražiti od Putina da Rusija ne blokira EUFOR, jer je svjestan da bi, u tom slučaju, u BiH došle snage NATO-a. Osim toga, Milorad Dodik preko Mađarske i Francuske pokušava da izlobira donošenje odluke prema kojoj bi jedinice EUFOR-a bile stacionirane samo na području Federacije BiH. Jedan od zagovornika te ideje je i bio i frankcuski general Brice Houdet, inače operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. To je onaj oficir koji se u maju ove godine sastao sa Miloradom Dodikom, nakon čega je Dodik kazao da “EUFOR ima njegovu podršku”.

Upravo na tom sastanku Houdet je Dodiku otkrio povjerljive planove i, kako saznaje Istraga.ba, on u budućnosti neće biti operativni komandant EU za operaciju ALTHEA. Mada je, kao zvanični razlog, navedeno da Houdet više ne može obavljati ovu funkciju zbog “narušenog zdravlja”, Istraga.ba saznaje da je francuski oficir uklonjen zbog brojnih pritužbi na njegov rad, prije svega u Bosni i Hercegovini.

SDA-ov kandidat za gradonačelnika Gračanice: Utajivač poreza koji je firmu registrovao na beskućnika

„Zapošljavanje u realnom sektoru“, napisat će prije tri dana na svojoj Facebook stranici Davud Zahirović, SDA-ov kandidat za gradonačelnika Gračanice. Lista njegovih prioriteta je duga, a na kandidaturu se odlučio jer je cijela Gračanica u njegovom srcu. Davud Zahirović je, dakle, čovjek „velikog srca“, što se vidi iz manje poznatih detalja njegove biografije.

Sabalhajrudin Suljagić bio je glavni lik priče koju je Slobodna Evropa objavila 2012. godine. U ratu je izgubio oba roditelja i kao ratno siroče smješten je u Dom u Sarajevu. Kada je napunio 18 godina i napustio dom – postao je beskućnik. Te 2012. godine je živio na ulicama Tuzle i spavao u tamošnjoj gradskoj džamiji.

foto: Maja Nikolić, Slobodna Evropa

Dok se Sabalhajrudin po tuzlanskim ulicama tragao za hranom i mjestom gdje će prenoćiti, biznismen Davud Zahirović je tražio rješenje koje bi mu omogućilo da ne plati porez. Njegove farmaceutske firme Zada i Bosnafarm proganjala je Uprava za indirektno oporezivanje.

„Na dan donošenja ovog Rješenja dug po osnovu dužnika ZADA pharmaceuticals d.o.o. Lukavac iznosi ukupno 1.193.632, 83 KM“, navedeno je u aktu Uprave za indirektno oporezivanje sačinjenom 10. marta 2015. godine.

U Rješenju UIO je navedeno da je kontrolom utvrđeno da je firma ZADA poslovala sa povezanim pravnim licem – Bosnafarm koje je registrovano na istoj adresi u Lukavcu. Vlasnik firmi ZADA i Bosnafarm bio je Davud Zahirović, dugogodišnji sabornik Islamske zajednice, „sportski radnik“, SDA-ov biznismen i, na kraju, kandidat te stranke za gradonačelnika Gračanice. U medijima je ostalo zabilježeno da je biznismenu Zahiroviću u decembru 2006. godine „eksplodirao“ terenac, da su u krugu njegove fabrike u  Lukavcu nezakonito spaljivani lijekovi i ostali medicinski, a njegove kompanije se, ipak, najčešće pominju u službenim aktima UIO. Dug je varirao, ali prema posljednjem izvještaju UIO, kompanija Bosnafarm dužna je oko 300 hiljada maraka po osnovu PDV-a. No, u sudskom registru vlasnik firme više nije Davud Zahirović.

Formalni vlasnik je Sabalhajrudin Suljagić, beskućnik na kojeg su Davud Zahirović i njegov advokat Sead Suljić „prebacili“ firmu kako bi prikrili tragove svog kriminala. U januaru ove godine advokat Suljić je uhapšen, a Kantonalno tužilaštvo Tuzla je potvrdilo da je vlasnik firme Bosnafarm – beskućnik Suljagić. Sjedište firme je iz Lukavca formalno prebačeno u Tuzlu, na adresu Mala Solina 8. Ali na toj adresi se nalazi Kuća za djecu bez roditeljskog staranja koja djeluje u okviru SOS Dječijeg sela iz Gračanice.

Dakle, SDA-ov kandidat i „čovjek velikog srca“ Davud Zahirović je, prikrivajući porezne dugove, svoju kompaniju registrovao na beskućnika i to na adresi SOS sela.

Prema izvještajima o poslovanju, firma Bosnafarm d.o.o. Tuzla tokom 2017. i 2018. godine poslovala je sa ukupnim gubitkom u iznosu od 4 miliona maraka. Samo godinu ranije, 2016., iskazana je dobit u iznosu od 3,2 miliona maraka. To znači da je Zahirović iz te kompanije izvukao novac, prije nego je „formalno“ prepustio beskućniku koji je danas vlasnik firme koja je veliki poreski dužnik.

Iste godine, 2016., kada je iz tuzlanskog Bosnafarma, kojeg je prepustio beskućniku, izlačio dobit, u Sarajevu je registrovana firma Bosnafarm Group. Osnivački kapital je svega 2000 KM, a vlasnica je Emina Zahirović, članica uže porodice Davuda Zahirovića. Ona je, istovremeno, i članica uprave kompanije ZADA čiji je vlasnik Davud Zahirović, SDA-ov kandidat za gradonačelnika Gračanice.

Odlukom Vlade FBiH Fadila Novalića, od 12. decembra 2018. godine, Zahirovićevoj kompaniji Bosnafarm otpisano je 2000 KM duga prema Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Nadalje, firme koje je su još u vlasništvu Davuda Zahirovića su dobile subvencije po osnovu plaćanja poreza tokom pandemije koronavirusa. Istovremeno, Davud Zahirović je dobio podršku od ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je u aprilu ove godine posjetila njegovu kompaniju ZADA i najavila da je ta kompanija razvila lijek za oboljele od koronavirusa.

Predizborna akcija Milorada Dodika: Popovi i hodže idu na budžet Republike Srpske

Od 1. januara naredne godine, svi vjerski službenici primat će plaće iz budžeta Republike Srpske. To uključuje vjerske službenike svih zajednica koje egzistiraju u RS-u.

“SNSD će uputiti prijedlog Vladi RS da svi vjerski službenici koji imaju službu u Republici Srpskoj, od 1.1.2023. godine primaju zagarantovanu platu s pratećim doprinosima”, objavio je u utorak na svom Twitter nalogu lider te partije Milorad Dodik.

Dan kasnije, 29. juna ove godine, zvaničnici Vlade RS već su krenuli u akciju. Sekretarijat za vjere koji djeluje pri Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske poslao je svim muftijstvima Islamske zajednice BiH “urgentnu molbu” za dostavu podataka.

“Na osnovu naloga Vlade RS i na osnovu razgovora sa ministricom finansija gospođom Zorom Vidović, Republički sekretarijat za vjere dobio je zadatak da prikupi broj aktivnih imama u službama u džematima sa sjedištem na prostoru Republike Srpske, broj aktivnih imama u službama u muftijstvima sa sjedištem u RS, broj aktivnih vojnih imama postavljenih po odobrenju nadležnog muftije, brij aktivnih imama pri islamskim bogoslovskim učilištima na području RS”, navedeno je u molbi koju je potpisao Dragan Davidović, vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za vjere.

U aktu dostavljenom muftijstvima, Davidović ističe da mu nisu potrebni lični podaci imama, već samo imena broj. Vlada RS, naime, priprema nacrt budžeta RS za narednu godinu u koji planira ubacidi stavku – plaće vjerskim službenicima. Najniža plaća u RS-u je 590 KM.

Milorad Dodik je, kako saznajemo iz SNSD-a, ovu priču pokrenuo kako bi pred predstojeće Opće izbore pridobio podršku vjerskih službenika. Prevasnodni cilj mu je da obezbijedi podršku pravoslavnog sveštenstva, ali bi ovaj prijedlog, stava su u toj partiji, mogao povećati podršku Miloradu Dodiku i među povratničkom populacijom. Naime, glasovi bošnjačkih povratnika mogli bi biti presudni prilikom izbora člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Kandidirajući Vojina Mijatovića, SDP BiH je direktno pomogao kadrove okupljene oko SNSD-a, jer se očekuje da će dio Bošnjaka svoj glas dati njemu, a ne, recimo, kadru opozicije Mirku Šaroviću koji ima mnogo veće šanse od SDP-ovog kandidata. Dodik se, međutim, želi osigurati prijedlogom da sve imame u iz RS-a stavi na budžet.

Istovremeno, lider SNSD-a u svojstvu člana Predsjedništva BiH protivi se potpisivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice. Iako je inicijartiva pokrenuta 2009. godine, kadrovi iz RS-a se protive potpisivanju takvog ugovora.

Predsjednica Federacije BiH izmijenila odluku: Ramo Isak kandidat za ministra policije FBiH, HDZ 1990 dobija ministra zdravlja

Ramo Isak, dojučerašnji član Narodnog evropskog saveza, kandidat je Trojke za ministra unutrašnjih poslova entiteta F BiH, saznaje Politicki.ba.

On je na tu poziciju došao umjesto SDP-ovog Almina Hopovca.

Predsjednica entiteta F BiH Lidija Bradara uputila je dopis u kojem obavještava Predstavnički dom Parlamenta F BiH da je došlo do promjena u sastavu predloženih kandidata za ministre.

Blinken upozorio Konakovića: “Izvršite pritisak na Čovića i uspostavite južnu plinsku interkonekciju”

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, saznaje Istraga.ba.

“Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materijalom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

Pismo je datirano 11. januara, a ministar vanjskih poslova BiH o ovome nije informisao javnost. Plismo sličnog sadržaja Blinken je uputio i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić-Radmanu.

“Kao što smo razgovarali”, započeo je Blinken svoje pismo, “Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podrške stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja uglja”.

 

 

 


Međutim, piše dalje američki državni sekretar,  “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”

“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

 

Vaša jasna poruka Čoviću, piše Blinken Konakoviću, da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom Bosne i Hercegovine u decembru 2021., od vitalnog je značaja.

“Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu, a naše ambasade će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske sigurnosti ne samo diversifikacijom energetskih ruta, već i diversifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obaveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnom nivou i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje”, napisao je američki državni sekretar u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH .

Sud BiH opet poništio odluku CIK-a: Dodik i definitivno dobija četvrtog delegata u Domu naroda BiH

Milorad Dodik i SNSD definitivno će imati četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, saznaje Istraga.ba. Sud BiH je poništio odluku Centralne izborne komisije BiH u vezi sa petim delegatom u Klubu Srba. Sada je Sud BiH naložio centralnoj izbornoj komisiji BiH da donese odluku identičnu onoj koju je donijela Izborna komisija Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da će sporni listić o kojem je ovisila raspodjela delegata biti proglašen nevažećim.

Podsjećamo, prilikom glasanja u Narodnoj skupštini RS, dvije liste, prva SNSD-ova, a druga PDP-ova, imale su po 12 glasova. Međutim, Izborna komisija NSRS koja je provodila izbor delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je pao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać  iz SNSD-a ostala na dvanaest glasova.

Uslijedila je, potom, žalba CIK-u čiji su članovi, na sjednici održanoj 5. decembra, po službenoj dužnosti utvrdili da je listić važeći. Nakon toga, SNSD je uputio žalbu Sudu BiH, a žalbu je, prema informacijama Istrage, pisao bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je iskoristio svoje veze sa sudijama.

Sud BiH je, potom, uvažio žalbu SNSD-a nalažući CIK-u ponovno odlučivanje.

CIK je, potom, ponovo odlučio da je listić važeći. SNSD je opet uputio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje je opet poništilo odluku CIK-a i naložilo da se donese odluka o poništavanju spornog listića.

Sa ova četiri delegata SNSD je postao nezaobilazan faktor na nivou BiH. Bez Dodikove stranke više ne može bitio donesena nijedna odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Stigao zvanični prijedlog: Arnel Isak predložen za potpredsjednika Predstavničkog doma FBiH!

Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, predložen je za novog poptredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, saznaje Istraga.

Prijedlog za imenovanje Arnela Isaka potpisala je Elzina Pirić, federalna zastupnica i predsjednica PDA Mirsada Kukića.

“Klub poslanika PDA predlaže da se potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edina Gabela iz reda Ostalih razriješi dužnosti, te da se na njenu poziciju imenuje zastupnik Arnel Isak”, navedeno je u prijedlogu koji je potpisala Elzina Pirić.

Prema informacijama Istraga.ba, ovo je bila glavna tema sastanka predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića te oca i sina Isak. Ramo Isak je, kako saznajemo, tražio od Konakovića da njegov sin bude imenovan za popredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije umjesto Edine Gabele iz Stranke za BiH.

U vladajučoj koaliciji, kako saznajemo, još uvijek ne postoji puna saglasnost za imenovanje Arnela Isaka na novu poziciju. Dijelovi NiP-a pokušavaju posljednjih dana da ubijede Edinu Gabelu da napusti Stranku za BiH, kako bi nadomjestili glas Arnela Isaka, čijeg oca čelnici Trojke već smatraju teretom u novoj koaliciji. Međutim, Arnel Isak više nije usamljen. U ovom trenutku ga podržava i Elzina Pirić, zastupnica PDA. Bez Elzine Pirić i Arnela Isaka vladajuća koalicija na nivou Federacije BiH nema većinu u Predstavničkom domu.  Upravo to je razlog što predsjednica Predstavničkog doma FBiH Mirjana Lepić-Marinković već više od mjesec dana ne saziva sjednice ovog doma.

Podsjećamo, glas Arnela Isaka bio je presudan prilikom imenovanja Vlade Federacije BiH.

Ovo su izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo OHR: Za neprovođenje odluka OHR-a do pet godina zatvora, za krivično djelo rušenje ustavnog poretka više nije preduslov upotreba sile!

U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07. , 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21 i 31/23; u daljem tekstu: Krivični zakonik) u članu 156. riječi: „Ko je primjenom fizičke sile ili prijetnje fizičkim silom” zamjenjuju se riječima “(1) Ko, silom ili prijetnjom silom, ili na drugi protivpravan način”. Iza stava (1) dodaju se novi stavovi (2) i (3) koji glase: “(2) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti. (3) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”

Nakon člana 203. Krivičnog zakonika dodaje se novi član 203.a koji glasi: “Neprovođenje odluka visokog predstavnika Član 203a (1) Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kojem obliku lokalna uprava i samouprava, odnosno odgovorno lice, koje ne primjenjuje, ne provodi, ne provodi ili na drugi način ne poštuje odluku Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ili koja sprječava ili na drugi način ometa njenu primjenu, provedbu ili provođenje, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Lice iz stava (1) kojem je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećalo se prinuđenim da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili ne da bude izložen maltretiranju na radu, ali je obavijestio nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. (3) Lice iz stava (1) kome je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestilo nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne. . (4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja službe. (5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”

Član 239. Krivičnog zakonika mijenja se i glasi: “(1) Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kom obliku lokalne uprave i samouprave, odnosno odgovornog lica, koje ne primjenjuje, ne provodi, ne provodi ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine uključujući odluku o privremenoj mjeri, konačnu i obavezujuću odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili ko spriječi ili na drugi način ometa primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Lice iz stava (1) kojem je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećalo se prinuđenim da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili ne da bude izložen maltretiranju na radu, ali je obavijestio nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. (3) Lice iz stava (1) kome je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestilo nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne. . (4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja službe. (5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Predstavničkom domu FBiH dostavljen prijedlog: Trojka i HDZ mijenjaju Poslovnik da imenuju Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH

Klubovi zastupnika SDP-a, NiP-a, PDA, Naše stranke i Hrvatskog narodnog sabora u petak su uputili u proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma FBiH. Suština ovih izmjena je da vladajuća koalicija, koju čine Trojka i HNS, omoguće imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kompletan Poslovnik možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku ćemo se baviti ključnim odredbama koje se odnose na imenovanje Marina Vukoje.

Ključne promjene se nalazi u odredbama člana 3 predloženih  izmjena Poslovnika. Evo kako glase:

“Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata poslanika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran poslanik kojem je prestao mandat, a nakon što poslaniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izborne komisije BIH o prestanku i dodjeli mandata.
(6) Prijedlog odluke o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH mogu neposredno podnijeti ovlašteni predlagači u skladu s ovim Poslovnikom, ako Komisija za izbor i imenovanje Doma u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika ne utvrdi prijedlog navedene odluke”, piše u predloženim izmjenama Poslovnika.

A evo o čemu se radi.

Stranke Trojke i HNS-a od početka ove godine pokušavaju imenovati HDZ-ovog Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. Ukoliko bi Marin Vukoja bio imenovan, on bi ostao ustavni sudija sve do 2043. godine. Sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije imenuje Predstavnički dom FBIH. Tu Trojka i HDZ BiH imaju većinu. No, problem im predstavlja Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH koja mora raspravljati o svim imenovanjima.

Trojka i HDZ BiH nemaju potrebnu većinu u Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma da predlože imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda. Prema važećem Poslovniku o radu Predstavničkog doma, za donošenje odluka iz izvorne nadležnosti Komisije, potrebna je većina ukupnog broja članova te Komisije. Komisija za izbor i imenovanje ima 11 članova, što znači da je potrebna većina – šest. No, Komisija od kraja juna nije u punom sazivu. Nedostaju joj dva člana iz HDZ-a BiH (Antonio Sesar i Feliks Vidović) koji su podnijeli ostavke na zastupničke pozicije, a samim tim i na članstvo u Komisiji. Bez ta dva člana Komisije, stranke Trojke i HDZ BiH nemaju šest ruku u Komisiji za izbor i imenovanje, što znači da nemaju potrebnu većinu kako bi donijeli odluku da samo Marin Vukoja bude predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.

Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH je nadležna da sagleda sve materijale Radne grupe za provođenje konkursne procedure za izbor i imenovanje sudije Ustavnog suda BiH koji dolazi iz Federacije. Ta Komisija odlučuje da li će prema Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dostaviti kompletnu listu kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH ili samo jedno ime o kojem bi se, potom, izjašnjavali federalni zastupnici. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović insistira da Komisija pošalje samo jedno ime, odnosno ime Marina Vukoje, dugogodišnjeg sekretara u Parlamentarnoj skupštini BiH koji je bio na listama HDZ-a BiH. Ovaj stav Dragana Čovića u potpunosti je podržao Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i Pravde BiH koji ne vidi ništa sporno u imenovanju HDZ-ovog kadra za sudiju Ustavnog suda BiH.

Komisija za izbor i imenovanja je radno tijelo Predstavničkog doma FBiH i ima jedanaest članova. Prilikom imenovanja Komisije, vladajuća koalicija (Trojka plus HDZ) je odlučila da tri mjesta pripadnu HDZ-u BiH, dva SDP-u te po jedno NiP-u, Našoj stranci, NES-u, SBiH-u, SDA-u i DF-u. Za predsjednika Komisije imenovan je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Međutim, u ovom trenutku HDZ-u BiH nedostaju dva člana Komisije. HDZ-ov Antonio Sesar je krajem juna podnio ostavku na mjesto zastupnika Predstavničkom domu FBiH, čime mu je prestao i mandat u Komisiji za izbor i imenovanja. Prije Sesara ostavku u Predstavničkom domu FBiH podnio je i njegov stranački kolega Feliks Vidović, što znači da je HDZ BiH ostao bez dva člana Komisije.

Da bi se imenovali novi članovi Komisije za izbor i imenovanje, odluku mora donijeti Predstavnički dom koji posebnom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. No, prije odluke Predstavničkog doma FBiH o popunjavanju svih komisija mora raspraviti Komisija za izbor i imenovanje.

U ovom trenutku HDZ BiH i Trojka imaju samo pet članova Komisije i to – Mladen Bošković (HDZ), Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP), Dragan Mioković (Naša stranka) i Rasim Smajlović (NiP). Opozicija ima četiri člana Komisije – Irfan Durić (NES), Eldar Čomor (SDA), Edina Gabela (SBiH) i Dajana Čolić (DF). Ukoliko se četiri člana Komisije iz opozicije ne pojave na sjednici, Komisija nema kvorum za bilo kakvu raspravu.

Dakle, vladajuća koalicija je blokirana jer ne mogu popuniti Komisiju za izbor i imenovanja bez opozicije, niti mogu bez opozicije održati sjednicu Komisije na kojoj bi predložili imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Upravo zbog toga Trojka i HNS predlažu izmjene Poslovnika o radu prema kojima bi za članove Komisije za izbor i imenovanje po automatizmu bili imenovani nasljednici Feliksa Vidovića i Antonia Sesara iz Kluba HDZ-a BiH. Takvim popunjavanjem, stranke Trojke i HNS-a dobile bi većinu u Komisiji za izbor i imenovanja, a Marin Vukoja bi mogao biti predložen za sudiju Ustavnog suda BiH.

Međutim, i ovaj plan Trojke i HDZ-a mogao bi biti blokiran. Naime, o prijedlogu izmjena Poslovnika mora raspraviti Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma FBiH.

Zakonodavno-pravna komisija razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu”, navedeno je u Poslovniku o radu.

I ova Komisija ima(la) (je) 11 članova. Predsjednik Komisije je Belmin Zukan (SDP). Delfa Dejanović (HDZ, HSS SR, HSS, HSP) je potpredsjednica, dok su članovi Haris Silajdžić (SBiH), Damir Arnaut (Naša stranka), Mirza Batalović (NES), Nezir Pivić (SDA), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Dennis Gratz (DF Željko Komšić), a iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika Jasna Planinčić, Miroslav Marić i Vernes Mulić.

Podsjetimo, Damir Arnaut (Naša stranka) je podnio ostavku, tako da u Komisiji trenutno sjedi 10 članova. Stranke Trojke i HDZ-a zajedno sa ekspertima imaju pet članova. Ukoliko zastupnici SDA, DF-a, NES-a i SBiH-a ne dođu na sjednicu, neće biti Kvoruma za njeno održavanje. Tako Zakonodavno-pravna komisija neće moći zauzeti stav o eventualnim izmjenama Poslovnika.

U tom slučaju Trojka i HDZ moraju prekršiti sve procedure i, faktički, nametnuti novi Poslovnik na osnovu kojeg bi nametnuli i Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BIH.

 

 

Nositelj “evropskih vrijednosti” na djelu: Dragan Čović glasao protiv inicijative za uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji

Delegati HDZ-a BiH nisu podržali zaključke delegata Denisa Bećirovića (SDP BiH) kojima je od Vijeća ministara BiH zatraženo “potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima EU o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu”.

“Nazočno 15, za šest, protiv sedam, suzdržano dvoje. Iz FBiH šest za, dva protiv, dva suzdržana. Republika Srpska pet protiv. Nema opće većine, prijedlog nije prošao”, saopćio je predasjedavajući Doma naroda Parlamentarne slkupštine BiH Dragan Čović, nakon što su se delegati izjasnili o prijedlogu delegata Bećirovića.

Dakle, protiv Bećirovićevih zaključaka glasalo je svih pet delegata iz Republike Srpske. U pitanju su četiri delegata SNSD-a Milorada Dodika i jedan delegat SDS-a. Šest delegata iz Federacije, saopćio je Čović, glasalo je za predložene zaključke. U pitanju je pet delegata iz Kluba Bošnjaka (Bakir Izetbegović (SDA), Denis Bećirović (SDP), Asim Sarajlić (SDA), Amir Fazlić (SDA) i Munib Jusufović (SBB)), te jedan delegat iz Kluba Hrvata (Zlatko Miletić). Preostala četiri delegata iz Federacije pripadaju HDZ-u BiH. Dvoje od njih glasalo je protiv prijedloga Bećirovićevih zaključaka, dok je dvoje bilo suzdržano. Protiv uvođenja sankcija Rusiji, vidi sa na listingu, glasali su Dragan Čović i Marina Pendeš, dok suzdržani bili Lidija Bradara i Bariša Čolak.

Evo šta je predložio Denis Bećirović.

“Dom naroda PS BiH naglašava da su organi BiH definirali vanjskopolitičke ciljeve i da je obaveza Vijeća ministara BiH da politike, mjere i stavove usklađuje sa vanjskom i sigurnosnom politikom BiH. Dom naroda ističe važnost poštivanja evropskog sigurnosnog poretka čija su ključna načela sadržana u Povelji UN-a i osnovnim dokumentima organizacije za evropski sigurnost i saradnju, uključujući Helsinški završni dokument i Parišku povelju. Dom naroda najoštrije osuđuje agresiju na Ukrajinu i njen suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost, te poziva Rusku Federaciju da osmah zaustavi vojni napad i povuče svoje oružane snage s ukrajinske državne teritorije. Dom naroda osuđuje rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luganska kao čin flagrantnog kršenja suvereniteta Ukrajine i potkopavanje osnova međunarodnog poretka. Neprihvatljivo je oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu opravdati na bilo koji način ili biti neutralan pred stradanjem ukrajinskog naroda i očiglednim napadom na međunarodni poredak i temeljna načela međunarodnog prava”, navedeno je u prijedlogu Bećirovićevih zaključaka.

Ovo nije prvi put da HDZ BiH, odnosno Dragan Čović otvreno podržavaju Rusku Federaciju. U februaru 2020. godine lider HDZ-a BiH je bio u službenoj posjeti Moskvi gdje se susreo sa Valentinom Matvijenko, predsjednicom Vijeća Federacije Federalne skupštine Rusije.

“Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju privilegija imati partnera Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna kompanija s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene. Bosna i Hercegovina mora uložiti napore za razvoj gospodarske, kulturne i druge vrste bilateralne saradnje s Ruskom Federacijom”, rekao je Čović u intervjuu za “Rossiyska Gazetu”.

Čović se nekoliko puta susretao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, a u vanjskoj politici uglavnom je pratio Milorada Dodika.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...