Politika

Ahead of a new round of talks on electoral reform, Azra Zornić writes for Istraga: Matthew Palmer and Angelina Eichhorst are encouraging ethnic leaders

The US State Department’s Special Envoy for Electoral Reform in BiH Matthew Palmer and representative of the European External Action Service Angelina Eichhorst by their return to Bosnia and Herzegovina this week are encouraging national chauvinist leaders to continue their fascist demands.

It seems that the negotiating logic of this infamous duo relies on the principle of meeting these requirements in order to stop the open demolition of BiH. Based on Sattler’s report, which saw the light of day a long time ago, with the help of renegade EU Enlargement Commissioner Olivér Várhelyi, Dodik and Čović, and with them Izetbegović, each get what they want: Dodik gets to convert state property (forest, rivers, agricultural land etc.) into entity property that he can sell and gift at will while paving the way for secession; Čović gets the essential third entity he wants to ensure he has his own HDZ fiefdom; and Izetbegović will either be promised a new law against genocide e denial (which even he must know would be ignored), and perhaps a promise that he and his cronies won’t be added to any sanctions lists.

Regular people anywhere – in Travnik, Trebinje or Tomislavgrad – of course they will get nothing, and lose more.

After the disappointing visit of USAID Administrator Samantha Power, who combined vague declarative support for the civic option in BiH while advertising US grant-funded projects that ignore the real needs for fundamental change, everyone in BiH is wondering who actually represents whom here and in whose name?

For a year now, Sattler has been shunned an invitation from the Foreign Policy Committee to submit a report on negotiations and electoral reform in BiH. 30 MEPs have filed a request for an investigation against Mr. Várhelyi for his close co-operation with Dodik. So, it is clear to the citizens of Bosnia and Herzegovina that all these “negotiators” are effectively freelancing, working to cut dirty deals with national chauvinists to camouflage a failed policy – and for careerist reasons rather than values-based strategy or policy.

The deal brokered by the EU, US, and UK in Mostar in 2020 between the HDZ and SDA is the obvious template for the ongoing effort. But rather than “scaling” that deal to the state, it will be seen in its proper frame as appeasement of national feudalism – which Bosnians and Herzegovinians, from within the country and in the diaspora, will resist. Attempts by predatory neighbors to divide the country elicited civic defense in the war – as they must now. But citizens/partisans of BiH have an advantage vis a vis 1992-1995: far more of us can see clearly who won – and it wasn’t ordinary people of any self-description. It was party leaders. We will not allow their victory over us to be reinforced. We will assemble to reverse it – socially and systemically.  After 26 years of apartheid rule, the citizens decided to send these national fascists to the dustbin of political history.

At the invitation of Romeo Franz, Chair of the Delegation of the European Parliament to Bosnia and Herzegovina and Kosovo, in my speech on January 12 this year, I set out, inter alia, the following facts:

“BiH’s three-headed nationalist hydra, led by Milorad Dodik, Dragan Čović and Bakir Izetbegović, have for years delineated their spheres of power, creating a kind of balance of powers by agreeing non-transparent political deals that were alleged to be motivated by an interest in protecting the “constituent peoples” they claim to represent. But in reality, they have only consistently looked after their own personal interests – at evident popular and societal expense. The result has been corruption and repression – against members of the opposition, and against anyone who wants to live in an accountable, democratic, rights-based system. In order to protect their personal interests and stay in power, all three have secured the support of Serbia, Croatia, Hungary, Turkey and Russia. They have picked sides, and have chosen the illiberal team.

The result is an initiative-destroying machine that is encouraging Bosnians and Herzegovinians from every corner of the country to leave at an alarming velocity.

While its activities within and on the border with Ukraine are motivated by Vladimir Putin’s interest in ensuring that Ukraine is never able to thrive as an accountable democracy – and therefore can never serve as a model to which the people of Russia might themselves aspire – the tensions there serve an additional purpose. Russia actually wants to divert the attention of the USA, the EU and the UK from the situation in the Western Balkans. While analysts are divided as to whether Russia does or does not want to fight on its doorstep, with some seeing the accumulation of troops and weapons on the border with Ukraine as actions aimed at misleading the world to improve his leverage in talks with the US/NATO, or to put into motion escalation that could facilitate the hybrid warfare he favors, his actions also facilitate his aims further west. For while allies worry about Ukraine, Russia is deliberately carrying out a silent invasion of the Western Balkans. This is evidenced by the following events.

During the last meeting between the Minister of Foreign Affairs of BiH, Bisera Turković (SDA – the main Bosniak nationalist party) and the Minister of Foreign Affairs of Russia, Sergey Lavrov, in Sochi, a consensus was reached on the opening of a Russian Center in Banja Luka. According to Turković, a decision is expected to be made on opening other Russian “cultural and humanitarian” centers in Bosnia and Herzegovina.

A few years ago, one such Russian humanitarian center was opened in Niš, in southern Serbia, with the ostensible purpose of reacting quickly in Serbia and potentially the region if there should be extraordinary circumstances requiring a rapid humanitarian response. However, the center enjoys diplomatic status, which affords it with the potential to ferry in supplies and even manpower, leading some observers to consider this a sub rosa entryway for (implausibly) deniable armed forces (Putin’s “little green men”) – calling into question the credibility of Serbia’s declared “military neutrality”. For years there have been concerns that this strategy could be used in Banja Luka; now we are seeing that this may come to pass, and with no objection from the SDA’s own Minister of Foreign Affairs.

Negotiations have also begun on financing the construction of the Belgrade-Sarajevo highway with the Russian state agency, with the mediation of the Turkish government, and the construction should cost about 5.5 billion KM. Far-right wing extremist and ultra nationalist gangs with Russian roots have increased their activity in the RS, ranging from the Night Wolves motorcycle gang to the paramilitary group Srbska Čast. And finally, one can’t forget its preference for “religious diplomacy,” with small funds for large Orthodox churches in Serbia and in the RS, which have outsized symbolic impact.

Such projects are a powerful tool for achieving Russia’s local geopolitical ambitions, and Russia’s most powerful geopolitical tool is certainly the connection of Bosnia and Herzegovina to the Turkish Stream gas pipeline and related investments in the oil sector.

The USA and some members of the EU (such as Germany, the Netherlands, Belgium, Scandinavian countries, the Czech Republic, Italy) are actually in favor of the territorial integrity of the state of Bosnia and Herzegovina and want to impose sanctions on Dodik – and undertake other measures – to cripple his ability to generate further instability. The US has done so.  But the EU’s internal fractiousness and large and slow bureaucratic administration, has hampered decisive action. While liberals and Eurocrats dither, European right-wing parties, Hungary and Russia openly support the policies of Dodik and Čović. The British Parliament – itself seeking post-Brexit relevance – at least called for the engagement of NATO troops (likely including their) in response to potential military action. But, just as during the war, the EU relies on toothless statements and fruitless meetings that aim to appease the arsonists.”

The speeches by me and my colleagues Dervo Sejdić and Jakob Finci, were received with majority affirmation from  MEPs who gave us their full support, while four Croatian MEPs (three from the ultra-right HDZ RH) sought to use their positions within the EU to continue to frame BiH as a country that doesn’t deserve the same democracy as other countries in Europe value. They want to ensure that a certain class of people in BiH remain second class citizens – forever – depending on who they are, or in which part of the country they live. BiH’s own Željana Zovko, a former BiH ambassador, was the loudest, rudest, and most vulgar of the lot.  She threatened to call on Bozo Ljubić and BiH Constitutional Court President Mato Tadić to testify in their favor. These reactions, however, likely had the opposite of the desired effect with most other MEPs.

I saw it as an attempt by desperate people to justify their position and compensate for their incompetence. Their nationalist grandstanding is their only product, as they have nothing else to offer.  The difference between them and us – citizens who do not have the unearned privilege of these nationalist elites – is huge. They do their dirty work for money and positions, while we honorably seek a system built on the values we thought the EU itself held and promoted. The only correct way to ensure democratization and the establishment of a truly accountable Bosnia and Herzegovina for everyone living here is through the implementation of the Zornić verdict. Only then can we begin discussions on  the social contract for the 21stcentury that we want to see, which will provide the basis for a citizen-centered constitution and Election Law.

Finally, let me conclude with a message to US and EU emissaries Palmer and Eichhorst. You were better off not returning after your last attempt.  Your return appears not only desperate, but shows you are committed to wrong-headed and non-democratic, anti-European ideas.  If you drop in on BiH with the same principles of non-transparent and non-institutional dirty agreements on the future of our country, where we live, you are guaranteed failure – once again – and lasting reputational damage.

As we see the games being played by local predatory elites, and against the backdrop of Vladimir Putin’s amoral aggression against Ukraine, the message should be clear for our trans-Atlantic friends. For Europe: remember what illiberalism did to the continent in the 20th century, and why your thick web of values-based institutions was established. For the US:  representatives of the Biden administration should behave like American politicians, not Balkan politicians.  Please use your energy to participate in the democratic emancipation of the political system and not in its smothering.

Please be part of the solution and not part of the problem. And stop thinking that we in BiH and the region somehow deserve less accountability, less opportunity, less participation and less democracy.

CIK će vjerovatno prihvatiti sporni listić: Dodikov četvrti delegat, ipak, ide na žrijebanje!

Centralna izborna komisija BiH vjerovatno će sporni listić iz Narodne skupštine Republike Srpske priznati kao važeći, saznaje Istraga.ba. To znači da će žrijeb odlučiti da li će Milorad Dodik i SNSD dobiti četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ili će opozicija iz Republike Srpske dobiti drugog.

CIK će svoju odluku temeljiti na odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da je “listić nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.

Zbog ovoga je upitan mandat SNSD-ovke Snježane Novaković-Bursać koja je, prilikom prošlosedmičnog glasanja u NSRS dobila dvanaest glasova. Ona je, podsjećamo, prošla, jer je Izborna komisija koja je provodila izbore delegata za Dom naroda proglasila nevažećim jedan listić koji je bio u korist liste PDP-a koju je nosio Nenad Vuković. Nakon proglašavanja tog listića nevažećim, Vuković je ostao na jedanaest glasova, dok je Snježana Novaković-Bursać osvojila dvanaest glasova.

No, nakon što CIK utvrdi da je ovaj listić važeći, omjer lista SNSD-a i PDP-a bit će 12:12. I to znači da će ovaj delegat biti izabran žrijebanjem u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Ukoliko “sretni” dobitnik bude Nenad Vuković, to će značiti da Milorad Dodik i njegov SNSD gube kontrolni paket u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju, naime, dva opoziciona delegata iz NSRS bi bila dovoljna za postojanje entitetske većine prilikom glasanja u Domu naroda BiH.

S obzirom na trenutno omjer snaga u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije, ni HDZ BiH Dragana Čovića neće imati šesnaest delegata koliko je potrebno za izbor četiri državna delegata. Presudi li žrijeb da Dodik nema četiri delegata, to će značiti da Milorad Dodik i Dragan Čović u Domu naroda PS BiH ostaju na šest, od ukupno petnaest delegata u tom Domu. Što, opet, znači da ova dvojica neće imati ni potrebnu prostu većinu, niti će moći blokirati donošenje odluka na nivou BiH, jer ne kontroliraju entitetske većine.

Ovaj rasplet bi značio da Milorad Dodik i Dragan Čović ne moraju biti u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. A ukoliko budu u vlasti, to im mogu dati samo stranke Osmorke čiji je neformalni lider Elmedin Konaković u nedjelju u Laktašima, u sportskoj dvorani dogovarao državni budžet sa Miloradom Dodikom.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica potvrdili: Dritan Abazović neće govoriti na komemoraciji u Potočarima

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović neće biti među govornicima na komemoraciji u Srebrenici, potvrdio je za Istraga.ba direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Emir Suljagić.

Mediji su, među kojima i N1 Sarajevo, objavili da će Abazović biti jedan od govornika na komemoraciji 11. jula.

“Danas je održana sjednica Organizacionog odbora na kojoj se, između ostalog, govorilo o komemoraciji i protokolu. Ovo niko nije spomenuo ni kao ideju. Niti je lista govornika utvrđena niti je ko spomenuo ovog čovjeka”, objavio je na svom Twitter nalogu direktor Suljagić.

Abazović definitivno ove sedmice dolazi u BiH i susrest će se sa članovima Predsjedništva BiH. On će, također, prisustvovati komemoraciji u Srebrenici, ali neće biti jedan od govornika. Podsjećamo, u nedjelju se u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari obilježava 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima poćinjenog u julu 1995. godine. Tog dana će u mezarju u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci devetnaest žrtava genocida.

BiH bez svog predstavnika na Dubrovnik forumu: Bisera Turković odbila učešće zbog komemoracije u Srebrenici koja se održava dan nakon foruma

Bosna i Hercegovina neće imati svog predstavnika na Dubrovnik forumu koji se održava 9. i 10. jula. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odbila je učešće jer je procijenila da ne može stići na komemoraciju u Srebrenici koja se održava 11. jula, odnosno dan nakon konferencije u Dubrovniku.

“Zvali su me, ali sam rekla da ne mogu uoči Srebrenice”, potvrdila je za Istraga.ba ministrica Turković.

Za razliku od ministrice vanjskih poslova BiH, na Dubrovnik forumu je svoje učešće potvrdilo deset ministara vanjskih poslova i to ministri iz Slovačke, Slovenije, Malte, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Forumu će prisustvovati Josep Borrell, povjerenik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma, objavio je HRT,  bit će utjecaj pandemije covida-19 na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković.

Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a u Dubrovnik dolaze i povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić.

U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Europsku uniju i inicijative Triju mora i Kina 17+1.

Prema zvaničnom programu, učesnici Foruma će se okupiti u petak navečer na gala večeri koja je zakazana za 21 sat. Već sljedećeg dana, 10. jula, za 8 sati i 50 minuta zakazano je zajedničko fotografisanje. Nakon toga slijede uvodna obraćanja hrvatskog premijer Andreja Plenkovića i Josepa Borrella, povjerenika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Početak posljednjeg panela zakazan je za 12 sati i 15 minuta. Forum Dubrovnik završava u subotu, svečanim ručkom u 14 sati i 30 minuta. Čak i da ostane na ručku u Dubrovniku, ministrica vanjskih poslova BiH bi svoje obaveze na Forumu završila 10. jula, najkasnije do 16 sati. Komemoracija u Potočarima počinje 11. jula u 11 sati ili 19 sati nakon završetka Foruma. Od Dubrovnika do Srebrenice, bez policijske pratnje, može se stići za šest sati efektivne vožnje, što znači da bi Biseri Turković ostalo najmanje 12 sati za odmor između dva bitna događaja. No, ona je odlučila da ne učestvuje na Dubrovnik forumu kojem će prisustvovati deset ministara vanjskih poslova među kojima su i ministri iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Lider HDZ-a BiH obmanuo javnost: Ne postoji mandatar za formiranje Vlade FBiH, Lidija Bradara ne može bez potpisa dvojice potpredsjednika imenovati Vladu!

Ako biste, bez poznavanja ili provjere procedura, pročitali izjave lidera HDZ-a Dragana Čovića, stekli biste utisak da će već naredne sedmice biti imenovan “mandatar za novi saziv Vlade Federacije”, da će Vlada FBiH biti formirana za petnaest dana i da će Lidija Bradara u ponedjeljak postati predsjednica.

Međutim, ništa od navedenog nije tačno. Ono što je u subotu u Mostaru ustvrdio Dragan Čović u suprotnosti je sa Ustavom FBiH, ali i svim drugim propisima u Federaciji BiH. Prvo, u Ustavom FBiH nije propisana funkcija “mandatara za saziv Vlade FBiH”. Drugo, Lidija Bradara u ponedjeljak sigurno ne može postati predsjednica Federacije BiH.

“Mislim da su u ponedjeljak potvrđene liste za predsjednika i potpredsjednika, da će oni između sebe izabrati gospođu Bradaru kako je to i predviđeno, a da procedura ide tako da većina u Predstavničkom domu traži od gospođe Bradare da predloži predsjednika Vlade FBiH i da zajednički rade na dogovoru o resorima”, izjavio je Čović.

No, da vidimo šta piše u Ustavu. Nakon što Centralna izborna komisija BiH ovjeri liste kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH, te liste se dostavljaju Parlamentu FBiH.

“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, navedeno je u Ustavu Federacije BiH, člana IV.B.2, stav 4. (Schmidtov CXX amandman)

Dakle, oba Doma Parlamenta FBiH ze izjašnjavaju o listi kandidata za (pot)predsjednike Federacije BiH. Do petka nisu zakazane sjednice nijednog od dva doma. Što znači da lista kandidata neće biti potvrđena do kraja naredne sedmice. Čovićev ponedjeljak, faktički, ne postoji.

Tek kada članovi tzv. Predsjedništva Federacije budu potvrđeni u oba doma Parlamenta Federacije, oni se međusobno dogovaraju ko će biti predsjednik FBiH.

“Tri kandidata izabrana u skladu s ovim člankom odlučuju između sebe koji od njih će obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom”, piše u Ustavu FBiH.

Ovdje nije jasno precizirano na koji način izabrani članovi Predsjedništva odlučuju o predsjedniku. Da li dvoje članova Predsjedništva može preglasati trećeg, ili mora postojati konsenzus, Christian Schmidt nije precizirao. A ako se ne postigne  dogovor (koji nije jasno propisan), o predsjedniku Federacije BiH odlučuje – većina u Predstavničkom domu FBiH.

Kako god, Lidija Bradara od ponedjeljka neće biti predsjednica Federacije BiH, kako je to najavio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

“Vjerujem da ćemo imati mandatara do kraja iduće sedmice”, kazao je Dragan Čović, ističući da će “parlamentarna većina od Lidije Bradare tražiti imenovanje mandatara”.

Međutim, mandatar u Ustavu Federacije BiH – ne postoji. Evo kako se imenuje Vlada Federacije.

Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, navedeno je u Ustavu FBiH.

Dakle, Predsjedništvo Federacije ne imenuje mandatara, kao što je to slučaj na nivou Bosne i Hercegovine, prilikom formiranja Vijeća ministara. Drugo, čak i ako bude izabrana za predsjednicu FBiH, Lidija Bradara ne može imenovati Vladu FBiH dok saglasnost na odluku o imenovanju ne budu dali njeni potpredsjednici (Igor Stojanović i Refik Lendo).

To znači da Vlada FBiH, izvjesno je, neće biti imenovana u narednih petnaestak dana, kako je to najavio predsjednik HDZ-a BiH.

 

Milorad Dodik priznao: Prisluškujemo američkog ambasadora, znamo šta radi!

“I mi njih sad slušamo, ne slušaju samo oni nas. Znam ja šta oni pričaju. To nije bilo moguće prije samo pet-šest godina. Nisi smio pomisliti da slušaš američkog ambasadora, a mi njega samo kliknemo. I mi znamo šta on radi”, kazao je u srijedu navečer na stranačkom skupu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

 

Dodik je, tako, otvoreno priznao da je agencije iz Republike Srpske prisluškuju ambasadora SAD-a u BiH Michaela Murphya. Ovo priznanje je došlo istoga dana kada se ambasador Murphy u Banja Luci susreo sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Dodikovim stranačkim kolegom Draganom Lukačem.

“Ambasador Murphy sastao se sa ministrom unutrašnjih poslova RS-a Draganom Lukačem i načelnikom policije RS Sinišom Kostreševićem s kojima je razgovarao o sigurnosnoj situaciji u RS-u, vladavini prava i značaju borbe protiv korupcije za budućnost RS i cijele BiH”, saopćeno je iz Ambasasde SAD-a svega nekoliko sati prije nego što će Lukačev šef priznati da je “slušao ambasadora SAD-a”.

Podsjećamo, Milorad Dodik se nalazi pod sankcijama SAD-a. Američke službe su u utorak objavile da je ruski oligarh Konstantin Malofeev finansirao izborne kampanje Milorada Dodika i njegove stranke SNSD.

Američki državni sekretar Antony Blinken saopćio: “Čelnici HDZ-a podrivaju demokratske procese u BiH”

U.S. Secretary of State Antony Blinken gives remarks during a 9/11 commemoration event to mark the 20th anniversary of the September 11, 2001 attacks, at the State Department in Washington, U.S., September 10, 2021. REUTERS/Evelyn Hockstein/Pool

“Čelnici HDZ-a Bosne i Hercegovine podrivaju demokratske procese u zemlji”, saopćio je američki državni sekretar Antony Blinken, nakon što su, pretnodno, vlasti SAD-a uvele sankcije predsjedniku Federacije BiH i članu HDZ-a BiH Marinku Čavari.

Osim Čavare, sankcije su uvedene i ministru zdravstva u Vladi Republike Srpske Alenu Šeraniću.

“Sjedinjene Države imenuju Marinka Čavaru i Alena Šeranića, od kojih su obojica opstruirali ili prijetili provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i potkopali demokratske procese ili institucije Bosne i Hercegovine (BiH)”, navedeno je u saopćenju.

Blinken navodi da Šeranić i Čavara nastavljaju slijediti etnonacionalističke interese nauštrb mira, stabilnosti i prosperiteta svoje zemlje. Ove destabilizirajuće aktivnosti potkopavaju odabranu budućnost BiH u euroatlantskoj zajednici i sprječavaju zemlju i njene građane da ostvare svoj puni potencijal.

“BiH se suočava s najozbiljnijom krizom od 1995. godine, ograničena etnonacionalističkim političkim strankama koje podržavaju mreže pokrovitelja. Vladajuća koalicija u entitetu Republika Srpska (RS) kreće u uspostavljanje paralelnih struktura koje potkopavaju autoritet institucija na državnoj razini, a čelnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine onemogućuju demokratske procese u zemlji”, saopćio je Blinken.

Marinko Čavara i Alen Šeranić, navodi se dalje u saopćenju američkog državnog sekretara, imenovani su u skladu s Izvršnom naredbom 14033 i zato što su bili odgovorni ili sudionici, ili su bili izravno ili neizravno uključeni u radnje ili politike koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

“Čavarino odbijanje da imenuje suce za popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH (FBiH) blokiralo je funkciju Sudskog vijeća za vitalni nacionalni interes, tijela sudaca Ustavnog suda FBiH koje je amandmanima na Ustav FBiH 2002. godine osnovao Visoki predstavnik za BiH koja je namijenjena rješavanju ključnih pitanja koja su pokrenuli izaslanici u Domu naroda FBiH. To je spriječilo ključne reforme i ometalo demokratske procese ili institucije. Takvi propusti u upravljanju utječu na dobrobit, prosperitet i prava građana diljem FBiH”, navedeno je u saopćenju.

Šeranić je podržao napore da se stvori entitetska agencija RS za lijekove i medicinska sredstva koja će potkopati državnu Agenciju za lijekove i medicinska sredstva i predstavlja napad na ustavni poredak BiH. Sjedinjene Države snažno pozivaju vodstvo RS-a da poštuje Daytonski mirovni sporazum i vrati se na rad u okviru postojećih državnih institucija te da preokrene napore za stvaranje ilegalnih paralelnih institucija u RS-u.

Sjedinjene Države imenuju Marinka Čavaru i Alena Šeranića, od kojih su obojica opstruirali ili prijetili provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i potkopali demokratske procese ili institucije Bosne i Hercegovine (BiH). Oni nastavljaju slijediti etnonacionalističke interese nauštrb mira, stabilnosti i prosperiteta svoje zemlje. Ove destabilizirajuće aktivnosti potkopavaju odabranu budućnost BiH u euroatlantskoj zajednici i sprječavaju zemlju i njene građane da ostvare svoj puni potencijal.

Koja je tema lideru NiP-a bitnija od Izbornog zakona i izmjena Ustava BiH: Konaković s Čovićem ne može mijenjati Ustav, ali može Vladu Federacije

Narod i pravda nema nijednog zastupnika na državnom nivou. A baš taj nivo odlučuje o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH. Pa, baš zato nije jasno zbog čega se lider HDZ-a BiH Dragan Čović u četvrtak u Mostaru susreo sa predsjednikom NiP-a Elmedinom Konakovićem. Ili, ipak, jeste.

“Trenutno u BiH ima puno aktuelnih tema, neke od najaktuelnijih naravno jesu pitanje izmjene ustava i Izbornog zakona, ali postoje i druge koje su možda više važne za građane Bosne i Hercegovine. Narod i pravda i ja lično komuniciramo sa svim akterima na političkoj sceni i danas smo porazgovarali o nekoliko važnih tema”, izjavio je Konaković za portal klix nakon sastanka sa liderom HDZ-a BiH.

Te druge teme, po Konakoviću, “možda više važne za građane Bosne i Hercegovine” od izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona odnose se na formiranje Vlade Federacije. Prema informacijama Istrage, predsjednik Naroda i pravde proteklih se dana hvalio svojim aktivistima na terenu da su u procesu formiranja nove Vlade Federacije zajedno sa HDZ-om BiH i drugim strankama koje u Sarajevu nazivaju “strankama trojke”. A upravo bi formiranje nove Vlade Federacije trebalo poslužiti Draganu Čoviću kao novo “sredstvo pritiska” na SDA kako bi ta stranka pristala na izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa zahtjevima Dragana Čovića.

Sastankom sa Elmedinom Konakovićem pohvalio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je, ipak, iznad svega stavio da je tema bila Izborni zakon.

“Nije u redu da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH”, kazao je sredinom jula ove godine Elmedin Konaković, gostujući u emisiji Telering na Radio televiziji Republike Srpske.

Izjavu sličnu Konakovićevoj ponovio je i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić koji je prošle sedmice, zajedno sa Miloradom Dodikom, bio gost na rođendanskoj zabavi Dragana Čovića. Nakon ovih izjava uslijedile su pohvale.

“Milanović pozdravio izjave Radončića i Konakovića”, glasio je naslov u Avazu , objavljen nekoliko dana nakon što su lideri NiP-a i SBB-a podržali koncept Dragana Čovića u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH.

U tekstu je navedeno da je Milanović Željka Komšića, sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, nazvao “lažnjakom” te da je ocijenio  “ohrabrujućim što je nekoliko bošnjačkih političara poput Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića izjavilo da nije pošteno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.

Nakon sastanka sa Čovićem, Konaković je kazao da njegov “NiP ima jasne stavove u kojima mu se čini da su najbliži u onome što oni zovu određivanje mjere između etničkog i građanskog”. Ali nije jasno kako je lider NiP-a uopće mogao razgovarati o temi o kojoj uopće ne odlučuje, jer Narod i pravda, naveli smo na početku teksta, nema nijednog zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH koja odlučuje o ovim pitanjima. No, kada je u pitanju izbor Vlade Federacije NiP može direktno odlučivati jer ima zastupnike u federalnom Zastupničkom domu te ima dopredsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljošu Čamparu. Da li je to tema koja je za Elmedina Konakovića bitnija od izmjena državnog Ustava?

Da bi bila izabrana nova Vlada Federacije BiH, nužno je u Zastupničkom domu FBiH skupiti 50 glasova. HDZ BiH ima 16 zastupnika. Radončićev SBB ima sedam, što u zbiru sa HDZ-om iznosi – 23 zastupnika. HDZ-u tradicionalni blizak PDA Mirsada Kukića ima tri zastupnika, dok HDZ 1990 ima dva zastupnika. A SDA ima tri zastupnika koliko ih je i u Klubu Naroda i pravde i Nezavisnog bloka. Nezavisnih zastupnika ima šest. Zbroje li se svi ovi glasovi, dolazimo do 40 zastupnika koji bi podržali eventualnu koaliciju NiP, HDZ i SBB. To znači da bez glasova SDP-a i Naše stranke ova koalicija ne bi mogla fomirati Vladu Federacije. Kao što bez SDP-a, Naše stranke i DF-a nema potrebnih ruku za izmjene Ustava BiH. No, to je za Konakovića svakako “manje bitna tema”.

Christian Schmidt ponovo upotrijebio Bonske ovlasti: Dodikov zakon o suspenziji Ustavnog suda stavljen van snage, izmijenjen Krivični zakon BiH u dijelu koji se odnosi na rušenje ustavnog poretka BiH

Visoki predstavnik Christian Schmidt stavio je van snage Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske. I to prije nego što je sporni zakon stupio na snagu. Istovremno, Christian Schmidt je nametnuo izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na krivična djela Napad ustavni poredak BiH i Udružavanje teritorijalne cjeline.

“Nedavnim odlukama RS se krši ustavni poredak BiH i Dejtonski sporazum”, kazao je Schmidt u svom obraćaju medijima.

Mandat OHR-a je, rekao je Schmidt, da se to više ne dešava.

“Entitetske skupštine nama nadležnost da derogiraju Ustav BiH i da derogiraju nadležnosti Ustavnog suda BiH. To je jednostavno tako. Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravnog i ustavnog okvira zemlje, uključujući i ključne elemente Dejtona, kao što su odluke OHR-a”, rekao je Schmidt, ponavljajući da će posljedice snositi građani RS.

Ništa, za sada, od bonskih ovlasti: Johann Sattler spriječio nametanje odluke o finansiranju Općih izbora!

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, uz pomoć jednog visokopozicionirag diplomate iz Brisela, spriječio je visokog predstavnika  Christiana Schmidta da nametne odluku o finansiranju Općih izbora, potvrđeno je za Istragu iz više diplomatskih izvora.

Pravni timovi OHR-a su, kako saznajemo, već bili počeli sa pripremom odluke koju bi nametnuo visoki predstavnik, ali je Sattler, istovremeno, započeo sa lobiranjem, tvrdeći da bi takva odluka samo dodatno “iziritirala HDZ BiH i Dragana Čovića”.

“Zbog toga je sasvim izvjesno da OHR do sredine juna neće nametnuti odluku o finansiranju izbora. Za 7. i 8. juni zakazana je sjednica PIC-a i tada bi se trebali otvoriti novi razgovori o eventualnom nametanju odluke ukoliko ne bude obezbijeđen novac za provođenje Općih izbora 2022”, kazao je jedan od tri diplomatska izvora Istrage.

Sattler je, ističu naši sagovornici, posebno bio aktivan posljednjih dana kada je ubjeđivao visoke diplomate u BiH da bi “ove sedmice trebalo biti riješeno pitanje finansiranja izbora”, te da nema potrebe za nametanjem bilo kakve odluke.

Da u pojedinim diplomatskim krugovima pokušavaju ubijediti OHR  da neće biti kasno čak i ako se novac obezbijedi do sredine jula, dalo se naslutiti i na posljednoj sjednici Centralne izborne komisije BiH. Tada je, naime, član CIK-a Željko Bakalar direktno prozvao pojedine diplomate da zagovaraju tu opciju finansiranja izbora.

Imamo informacije da se i u međunarodnim krugovima priča da smo komotni da se u lipnju ili srpnju dobije novac. To jednostavno nije tako. Imamo i više nego dovoljno argumenata i molim da se ne ugrožava izborni proces. Ne zanima nas kakav će biti tekst Izbornog zakona.  Mi smo tu imenovani da ga provodimo, kakav god da je”, kazao je Bakalar na sjednici CIK-a održanoj 19. maja ove godine.

Mada član CIK-a nije imenovao “međunarodne zvaničnike” koji zagovaraju “zakašnjelo finansiranje”, Istraga saznaje da je nekoliko članova CIK-a informirano da je upravo Johann Sattler zagovornik priče da nema smetnji da se novac obezbijedi do kraja juna. Ovaj scenarij najviše odgovara HNS-u, odnosno HDZ-u BiH čiji zvaničnici nastoje kupiti još vremena za pregovore o izmjenama Izbornog zakonu. Prema informacijama Istrage, HDZ BiH zagovara da Opći izbori budu održani 4. decembra ove godine, što je u direktnoj suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, jer ne postoji zakonski osnov za prolongiranje izbora, osim ukoliko na propisanu prvu nedjelju u oktobru ne pada neki od vjerskih praznika.

Upravo zbog toga HDZ-ov državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda opstruira donošenje odluke kojom bi se višak novca iz prethodnih godina iskoristio za organiziranje ovogodišnjih izbora. Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao održavanje telefonske sjednice Vijeća ministara BiH, glasavši protiv dnevnog reda na kojem je trebala biti ta odluka. Nakon pritiska dijela međunarodnih zvaničnika, Bevanda je u petak izdao saopćenje u kojem je najavio skoro podnošenje nacrta budžeta.

“Ministarstvo finansija i trezora BiH završava aktivnosti na izradi Dokumenta okvirnog budžeta (DOB) za period 2022-2024 i budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za ovu godinu i uputit će ove dokumente u ponedjeljak u dalju proceduru Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH”, saopćeno je u petak iz Ministarstva finansija BiH.

Ali ovo obećanje Bevanda nije ispunio. U ponedjeljak, do kraja radnog dana, Nacrt budžeta nije dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH čije je mišljenje potrebno za nastavak procedure. Osim toga, Bevanda još nije najavio po kojoj će proceduri budžet biti usvojen. Ukoliko bude hitna, što je malo izvjesno, budžet bi mogao biti usvojen do kraja sedmice.  Ukoliko, pak, bude skraćena ili redovna, budžeta nema do kraja juna. Novac je, po Zakonu, morao biti obebizbijeđen do 19. maja. I mogao je, da šef Degelacije EU u BiH Johann Sattler nije spriječio nametanje odluke visokog predstavnika.

 

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...