Regija

Nakon izbora srbijanski specijalac mijenja iskaz o “državnom udaru”: Dikić optužio crnogorske tužioce da su iznuđivali iskaz protiv DF-a

Sedmicu nakon posljednjih crnogorskih izbora, na kojima je opozicija, predvođena proruskim Demokratkim frontom, porazila Milu Đukanovića, Bratislav Dikić je promijenio iskaz. Bivši komandant srpske Žandarmerije, nepravosnažno osuđen na osam godina zatvora na osnovu optužbi da je sa ruskim obavještajcima, srbijanskim kriminalcima i čelnicima prosrpske partije Demokratski front 2016. godine planirao ubiti Milu Đukanovića i izvršiti državni udar u Crnoj Gori, sada tvrdi da su mu crnogorski tužioci nudili novac da svjedoči protiv čelnika DF-a.

Dikić je u ponedjeljak svom iskazu pred Apelacionim sudom u Podgorici  optužio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića da su ga 23 puta tajno iz zatvora Spuž vodili na saslušanje da daje izjave. Još je kazao da je nad njim vršena tortura, te da su mu nuđene pare da za organizaciju državnog udara optuži Milana Kneževića, Andriju Mandića i njihov Demokratski front. Tvrdi i da je dobio papir da ga potpiše “da je znao za državni udar, da je znao za oružje, da je znao da su ruski državljani umiješani, kao i da je uzeo od Aleksandra Sinđelića 15.000 eura”. Dikić je kazao da je sve to odbio. Još se, u danima kada DF pokušava napraviti vladajuću koaliciju u Crnoj Gori, sjetio i da mu je nuđena nagodba. Petnaest mjeseci zatvora, a da prizna krivnju i svjedoči.

U maju prošle godine, Viši sud u Podgorici osudio je Bratislava Dikića na jedinstvenu kaznu zatvora u trajnu od osam godina zbog krivičnog djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije

Pripadnik ruske vojne obavještajne službe GRU Eduar Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina zatvora, ali je on nedostupan crnogorskom pravosuđu i za njim je raspisana potjernica.

On je označen kao glavni organizator akcije u okviru koje je, neposredno pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori, rusko-srpska naoružana skupina sa vlasti trebala  svrgnuti Mila Đukanovića. Šišmakov se, zajedno sa svojim kolegom iz ruske službe Vladimirom Popovom nekoliko puta susretao sa Aleksandrom Sinđelićem, srbijanskim državljaninom i pripadnikom četničkog ravnogorskog pokreta koji je kasnije postao svjedok pokajnik. Sinđelić je svjedočio da je Šišmakov imao skice crnogorske Skupštine u kojoj je trebala biti izvedena ova operacija. Sinđelić je imao ratno iskustvo iz Hrvatske i sa Krima, gdje se borio zajedno sa proruskim dobrovoljcima.

Akcija u Podgorici trebala je rezultirati dovođenjem proruskog Demokratskog fronta na vlast u Crnoj Gori.

U maju prošle godine, prvostepenom presudom po godine su osuđeni i funkcioneri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Oni su dobili po pet godina zatvora. U ovom predmetu ukupno je osuđeno trinaest osoba, Aleksandar Saša Sinđelić je tokom svjedočenja promijenio svoj iskaz. te optužio crnogorske vlasti da su ga mučili kako bi ga natjerali da im svjedoči ono što im odgovara. No, uprkos tome, grupa je osuđena.

Bivši šef srbijanske Žandarmerije, Bratislav Dikić u završnoj riječi prošle godine je svjedočio.

“Osjećam se moralno krivim, ali ne mogu prihvati nešto što svjesno i voljno nikad ne bih uradio. Prevaren sam i uvučen u nečije igre, a da toga nisam bio svjestan. Rekao sam da se osjećam moralno krivim, jer sam bio nesmotren prema svjedoku saradniku Saši Sinđeliću i nisam pročitao njegove nečiste namjere”, kazao je Dikić 25. marta prošle godine iznoseći završne riječi.

Godinu i po kasnije, u Crnoj Gori su održani novi parlamentarni izbori. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića izgubila je parlamentarnu većinu. Proruski Demokratski front bit će kičma nove koalicije. Sedam dana nakon tih izbora, Bratislav Dikić se sjetio da je nad njim vršena tortura, te da su mu nuđene pare da prizna krivicu. Ono što je posebno interesantno, na jutrošnjem ročištu u Podrgorici Bratislava Dikića ponovo su počeli zastupati beogradski advokati Milan Petrović i Goran Petronijević. Upravo je njima dvojici u januaru 2018. godine Dikić otkazao punomoći Petronijeviću i Ptreoviću, da bi im punomoć nakon crnogorskih izbora bila obnovljena. Advokat Goran Petronijević je na čelu Upravnog odbora Udruženja “Ruska humanitarna misija” koje djeluje u BiH i Srbiji

Skup u Podgorici je završen: Prema procjenama crnogorske policije na skupu bilo je više od 50 hiljada ljudi

20:35 – Skup u Podgorici je završen


20:20 – Himna Crne Gore


20:05 – U Nikšiću pucano iz automobila sa crnogorskim zastavama
“Ruska novinarska agencija Sputnjik piše kako je u Nikšiću pucano iz automobila sa crnogorskim zastavama. U Podgorici nema incidenata”
19:55 – “Nije ovo Srbija”, skandiraju okupljeni na Trgu u Podgorici


19:45 – “Izdaja, izdaja”, skandiraju okupljeni na Trgu u Podgorici


19:35 – Organizatori traže da se na Trgu napravi prostora kako bi se barem dio građana Crne Gore mogao pridruziti skupu


19:30 – “Ne damo državu”, odjekuje Trgom Republike


19:25 – Ruska državna televizija s pažnjom prati skup u Podgorici


19:15 – Hiljade ljudi se ne može probiti do trga


18:00 – “Branimo Crnu Goru, a ne Đukanovića”

“Evo me u Titogradu”, kaže stariji Crnogorac svom prijatelju na telefon i nastavlja objašnjavati: “tu, tu, u centru smo strogiom”.

Par minuta kasnije objašnjava da je porijeklom iz Nikšića, ali da živi u Herceg Novom.

“A zašto ste došli”, pitam ga

“Da branim Crnu Goru”, odgovara.

“Ili da branite Milu Đukanovića”, nastavljam.

“Ne, ne. Ovo nije politički skup. Nema DPS ništa sa ovim”, objašnjava.

“Ko je to napao Crnu Goru, pa je branite? Od koga branite”, zapitkujem dalje.

Trenutak šutnje, onda kratki osmijeh.

“Dobro vi u Bosni znate od koga je branimo. Od ovih što hoće da nam uzmu nezavisnost”, ne da se zbuniti.

Dvojica mladića s crnogorskim kapama pridružuju se nađem sagovorniku. Na majici im piše – da je vječna Crna Gora, a u ruci im zastave.

“Hajte, braćo moja”, dočekuje ih naš sagovornik zagrljajem.

Oko njih su već odavno zauzeta mjesta. Zastave i ostali rekviziti su na svakom koraku. Za sada, objašnjava mi kolegica sa vijesti.me, niko nema procjenu koliko će ljudi biti na skupu.

“Dvadesetak hiljada minimum”, procjenjuje kolegica  Svetlana Đokić.

Policija u civilu je na svakom koraku. Đukanovićevi opozionari, inače pobjednici na posljednjim izborima upozorili su dan pred skup u Podgorici da bi moglo biti incidenata. Zasad ih nema. Zvanično, skup počinje u 19 sati.

Ekipa Istrage nalazi se na podgoričkom Trgu Republike i ovdje uživo će izvještavati o svim događajima. Live prenos će biti i na facebook stranici Istrage, a detalje ćete moći pratiti i na našem Twitter nalogu.

Kosovski novinar Valon Syla piše o sporazumu Vučića i Hotija: EU je nemoćna, Vašington rješava pitanje Kosova

Predsjednik Donald Tramp ima jednostavnu poruku za Evropljane kada su u pitanju pregovori između Kosova i Srbije. Ona glasi: Srbi i Kosovari mogu se dogovoriti. Mogu se zaustaviti povlačenja priznanja, a nova priznanja mogu se obezbijediti samo pod uticajem Vašingtona. To EU ne može pružiti, a kamoli zaustaviti. Ako Brisel, Pariz i Berlin ovo ne shvate, onda se, poslije „ekonomskog“ sporazuma za autoputeve i željeznice, lako može organizovati još jedan sastanak u Vašingtonu, gdje bi se potpisao „politički“ sporazum.

Evropska unija i zvanični Brisel nisu mogli zaustaviti kampanje poput stopostotne  carine koju je Kosovo uvelo za proizvode iz Srbije i BiH. Nisu mogli zaustaviti ni kampanju protiv priznavanja koju je protiv Kosova vodila Srbija.  Poziv kosovskim i srbijanskim zvaničnicima u Bijelu kuću još je jedan udar Evropskoj uniji i podsjećanje na njihov odnos prema zemljama Zapadnog Balkana koje su očigledno zanemarili. Evropska unija svojom politikom na Zapadnom Balkanu nije uspjela normalizovati odnose i drugih zemalja bivše Jugoslavije.

Kampanja protiv priznanja Kosova koju je vodio Ivica Dačić sa svojom diplomatijom očigledno je pogodila Vašington. I to je rezultiralo ovim sporazumom.

Premijer Kosova i predsjednik Srbije su se usaglasili da će:

  • Obe strane primijeniti sporazum o autoputu Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.
  • Obe strane primijeniti željeznički sporazum Beograd-Priština koji je prethodno potpisan 14. februara 2020.

Srbija i Kosovo saglasni su da će napredovati u ekonomskoj normalizaciji pristajući da se obje strane obavežu na zajedničku studiju izvodljivosti o opcijama za povezivanje železničke infrastrukture Beograd-Priština sa lukom na Jadranu.

Kosovo i Srbija sarađivat će sa Američkom korporacijom za međunarodno finansiranje razvoja  radi operacionalizacije sljedećeg:

  • Autoput Mira
  • Željeznička veza između Prištine i Merdara
  • Željeznička veza između Niša i Prištine
  • Obezbeđivanje finansija za podršku zajmova potrebnih za mala i srednja preduzeća
  • Dodatni bilateralni projekti.
  • Stalno prisustvo Američke razvojne agencije u Beogradu, Srbija.
  • Obe strane će otvoriti i operacionalizovati objekat zajedničkog prelaza Merdare.
  • Obe strane će se pridružiti „mini-šengenskoj zoni“, koju su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija najavile u oktobru 2019. godine, i u potpunosti iskoristiti njene beneficije.
  • Obe strane će međusobno priznati diplome i stručne uvjerenja.
  • Obe strane će se složiti da sarađuju sa Ministarstvom energetike SAD i drugim odgovarajućim pravnim licima američke vlade na studiji izvodljivosti za potrebe dijeljenja jezera Gazivode kao pouzdanog snabdijevanja vodom i energijom.
  • Obe strane će diverzifikovati svoje zalihe energije.
  • Obje strane će zabraniti upotrebu 5G opreme koju isporučuju nepouzdani dobavljači u svojim komunikacionim mrežama. Tamo gdje je takva oprema već́ prisutna, obje strane se obavezuju na blagovremeno uklanjanje i druge napore za posredovanje.
  • Obe strane će povećati avionski pregled putnika, međusobnu razmjenu informacija i u okviru šire američke saradnje na Balkanu i obavezaće se na tehnološke nadogradnje za borbu protiv ilegalnih aktivnosti primjenom i operacionalizacijom sistema za provjeru i informisanje koje obezbeđuju SAD, uključujući RIBE, APIS, ATS-G i SRTP.
  • Obe strane se obavezuju da će štititi i promovisati slobodu vjeroispovesti, uključujući obnavljanje međuvjerske komunikacije, zaštitu vjerskih lokaliteta i sprovođenje sudskih odluka koje se odnose na Srpsku pravoslavnu crkvu, i nastavak restitucije jevrejske imovine bez nasljednika iz vremena Holokausta.
  • Obe strane se obavezuju da će ubrzati napore na pronalaženju i identifikovanju ostataka nestalih osoba. Obje strane se obavezuju da će identifikovati i primijeniti dugoročna, trajna rešenja za izbjeglice i interno raseljena lica. Obje strane se obavezuju da će utvrditi kontakt osobu koja će predvoditi ove aktivnosti u okviru svojih vladinih ministarstava i koordinisati između Beograda i Prištine, i obezbijedit će godišnje ažuriranje broja riješenih i neriješenih slučajeva.
  • Obe strane će sarađivati sa 69 zemalja koje kriminalizuju homoseksualnost kako bi se založile za dekriminalizaciju.
  • Obe strane se obavezuju da će u cjelini odrediti Hezbolah kao terorističku organizaciju i u potpunosti sprovesti mjere za ograničavanje poslovanja i finansijskih aktivnosti Hezbolaha u svojim jurisdikcijama.
  • Kosovo će se složiti da primijeni jednogodišnji moratorijum kojim se traži novo članstvo u međunarodnim organizacijama. Srbija će se usaglasiti sa jednogodišnjim moratorijumom u kampanji za nepriznavanje Kosova i uzdržat će se od formalnog ili neformalnog zahtjeva od bilo koje nacije ili međunarodne organizacije da ne prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Oba sporazuma o prestanku stupaju na snagu odmah.
  • Kosovo i Izrael se slažu da se međusobno priznaju.

Sat za EU počinje da kuca.

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...